Gospodine Predsjedniče,

Ekscelencije,

Gospođe i gospodo

Malo kada je pažnja svijeta u toj mjeri bila usmjerena na Ujedinjene narode, rijetko kada se toliko od njih očekivalo. U svjetskoj javnosti prisutno je pitanje : Nalaze li se Ujedinjeni narodi u najdubljoj krizi od svojeg postanka i jesu li i dalje stožerni čimbenik međunarodnih odnosa?

Danas, na početku 21. stoljeća, osnovni razlog postojanja naše organizacije jednak je onom od prije gotovo 60 godina. Očuvanje, milijunima života plaćenog svjetskog mira i stalni doprinos boljitku čovječanstva u svim dijelovima svijeta.

Živimo u svijetu u kojem nitko više ne može sam i bez pomoći ostalih, ma kako velik i moćan  bio; odgovori na globalna rješenja zapisani su u zajedničkim i ujedinjenim naporima svih zemalja i svih stanovnika naše Planete.

Naša organizacija, "Ujedinjeni narodi", združeni je napor svijeta u upornom traženju rješenja za rastuće probleme današnjice. Ističem riječi "naša organizacija", jer ponekad se čini da očekujemo od administracije Ujedinjenih naroda da sama od sebe riješi naše probleme. Zaboravljamo da Ujedinjeni narodi nisu neka apstraktna institucija koja ima svoju volju i o kojoj mi ovisimo, već da su Ujedinjeni narodi volja svih i svake od njezine 191 države članice; Ujedinjeni narodi su volja, odlučivanje, rad i djelovanje nas samih.

Nema ni najmanje sumnje da Ujedinjene narode treba reformirati. Na toj crti Hrvatska pozdravlja i daje čvrstu potporu rujanskom izvješću Glavnog tajnika o provedbi Milenijske deklaracije. Kada raspravljamo o reformi naše organizacije, u prvom redu Vijeća sigurnosti ali i Opće skupštine, moramo biti svjesni da se radi samo o našoj političkoj spremnosti i otvorenosti ka promjenama.

Na žalost, to treba otvoreno reći, dosad nije bilo dovoljno političke volje da rasprave o reformi pretočimo u realnost. Hrvatska je uvjerena da je reforma Vijeća sigurnosti, nužna i više se ne smije odgađati. Uostalom, i sami smo u Milenijskoj deklaraciji odlučili da "ćemo intenzivirati zajedničke napore za postizanjem sveobuhvatne reforme Vijeća sigurnosti u svim njezinim aspektima". Prilika  za to pruža nam se već na ovom zasjedanju Opće skupštine.

Hrvatska nikad nije bila članica Vijeća sigurnosti, no tijekom 90-tih godina stekla je veliko iskustvo u radu tog tijela, te iskusila sve njegove prednosti i mane, njegovo značenje i realne dosege. Bez prilagodbe novim realnostima međunarodnih odnosa, Vijeće neće moći održati svoj kredibilitet i autoritet u svim dijelovima svijeta. Pri tom se mora poći od načela ravnopravne zastupljenosti svih članica Ujedinjenih naroda u Vijeću sigurnosti.

Hrvatska je spremna da još jače obnaša svoju ulogu aktivnog graditelja regionalnog i svjetskog mira. Hrvatska je istakla svoju kandidaturu za Vijeće sigurnosti u mandatu 2008/09 godine. Ulazak Hrvatske u Vijeće sigurnosti bit će veliko priznanje  mojoj zemlji i svim mirovnim postignućima u regiji jugoistočne Europe koja je iznašla snage da nakon godina ratova krene putem dobrosusjedske suradnje.

Za Hrvatsku borba protiv međunarodnog terorizma ostaje na listi njezinih prioriteta. Dvije godine nakon terorističkog napada na SAD, ostajemo čvrsto uz naše američke saveznike i sve one koji odbijaju prihvatiti teror, fanatizam i ubojstvo kao način  rješavanja odnosa među ljudima i zemljama. Naše kolektivne dužnosti glede očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti, koje proizlaze iz Povelje Ujedinjenih naroda, pružaju univerzalni okvir odlučnog odgovora na terorizam 21. stoljeća.

Hrvatska sudjeluje sa svojom postrojbom u operaciji u Afganistanu, svjesna da je združena akcija svih demokratskih zemalja najbolji odgovor protiv terorizma. Borba protiv terorizma nije samo globalna akcija demokratske koalicije, već i nacionalno i regionalno djelovanje svake od njezinih članica. Jednako je važno pojačati naše djelovanje na iskorjenjivanju gospodarske i svake druge zaostalosti. Nejednakost, nepravda i neznanje tlo su na kojem brzo niču klice terorizma.

Hrvatska još uvijek sanira posljedice nametnutog rata i nema gospodarske snage sudjelovati kao donator u akciji obnove Iraka, ali je spremna staviti na raspolaganje sve svoje iskustvo u poslijeratnoj obnovi, a posebno graditeljsko iskustvo, i stečeno znanje i operativne kapacitete potrebne za rješavanje pitanja poslijeratne obnove povjerenja, jačanje stabilnosti zemlje, normalizacije života i zacjeljivanje ratnih rana na tkivu civilnog društva. Pritom posebno mislim na iskustva i znanja stečena u obuci i djelovanju civilne policije.

Zbivanja na Bliskom istoku potvrđuju da je za kompromis i suživot potrebna veća hrabrost nego na bojištu, a Hrvatska to najbolje zna. Jednako dobro znamo važnost pravodobnih rezolucija Vijeća sigurnosti i Opće skupštine, koje su sadržajem precizno prilagođene izazovima i potrebama mirovnog procesa, koje idu u korak s realnostima na terenu i potiču prijeko potreban dogovor. Nadamo se da će predstojeći rad Opće skupštine voditi o tome  računa kada bude donosilo nove rezolucije o Bliskom istoku.

Važnost mirovnih operacija Ujedinjenih naroda mnogo je puta potvrđena u praksi. Mandati i karakter mirovnih operacija doživjeli su veliku preobrazbu, prerastajući iz operacija razdvajanja zaraćenih strana u složene misije izgradnje demokratskih sustava, zaštite i promicanja ljudskih prava¸ jačanja civilnog društva i uspostavljanja osnovnih temelja za održiv razvoj samostalnih država.

Ta složenost, a nerijetko i preklapanje mandata, zahtijeva izuzetnu ekspertizu iz različitih područja - od provedbe demokratskih izbora, preko izgradnje pravosudnog sustava, do uspostave policijskih i vojnih snaga koje odgovaraju demokratskim standardima i temeljima međunarodnog prava. Ujedinjeni narodi jedina su globalna institucija koja može odgovoriti izazovima simultane uspostave regionalne stabilnosti, poslijeratne obnove i izgradnje demokratskog društva.

U svojim mirovnim naporima Ujedinjeni narodi plaćaju veliku cijenu. Koristim ovu prigodu da još jednom izrazim sućut Hrvatske žrtvama nedavnog barbarskog napada na središte Ujedinjenih naroda u Bagdadu, te ponovim da nas takvi napadi samo učvršćuju u uvjerenju da nastavimo izgradnjom sustava kolektivne sigurnosti i globalne solidarnosti.

Hrvatska u ovom trenutku sudjeluje u pet mirovnih misija Ujedinjenih naroda - u Etiopiji i Eritreji, Kašmiru, Sierra Leoneu, Timor Lesteu i u Zapadnoj Sahari. Naše je čvrsto opredjeljenje da, sukladno financijskim mogućnostima, to sudjelovanje proširimo, kako u sastavu i broju ljudstva, tako i na područja na kojima djeluju mirovne operacije Ujedinjenih naroda. Hrvatska osjeća moralnu obvezu da kao zemlja primateljica mirovnih snaga Ujedinjenih naroda u vrijeme kada je bila napadnuta njezina suverenost i teritorijalna cjelovitost, kao zemlja koja je bila domaćinom jedne od najopsežnijih operacija Ujedinjenih naroda, svojim stečenim iskustvom pridonese osiguranju mira i prosperiteta i u drugim dijelovima svijeta.

Posebno želim istaći važnost veće suradnje između Vijeća sigurnosti i država davateljica postrojbi. Pozdravljamo pozitivne promjene koje su se u tom smislu do sada dogodile. Važno je osigurati potrebnu razmjenu mišljenja između Vijeća sigurnosti i zemalja na čijem se teritoriju odvija mirovna operacija – to nije samo pitanje poštivanja suverenosti te zemlje, već i dobivanja potpunog uvida u njezine potrebe i prioritete.

Također smatram potrebnim istaknuti nužnost boljeg povezivanja i koordiniranja rada glavnih organa Ujedinjenih naroda, a posebice ECOSOC-a i Vijeća sigurnosti. ECOSOC i njegove funkcionalne komisije raspolažu izuzetnim znanjem i iskustvom važnim za izgradnju post-konfliktnog društva, u što smo se i sami uvjerili za vrijeme hrvatskog predsjedanja ECOSOC-om prošle godine. Osnivanje radnih skupina za Gvineju Bissao i za Burundi koraci su u pravom smjeru, pa vjerujemo da će to iskustvo iskoristiti za daljnje uključivanje ECOSOC-a u procese održanja i izgradnje mira.

Milenijska deklaracija, ta združena vizija svih članica Ujedinjenih naroda za pravednijim i boljim svijetom, putokaz je kojeg moramo slijediti. I ne samo slijediti, već provesti njegove ciljeve u djelo. U tom se kontekstu Hrvatska zalaže za jačanje uloge ECOSOC-a u sveukupnoj provedbi Milenijske deklaracije. Dodatno, Hrvatska podržava održavanje dijaloga na visokoj razini o ostvarenjima ciljeva Milenijske deklaracije na slijedećem zasjedanju Opće skupštine.

Kao članica Komisije Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Hrvatska se zalaže za univerzalnu ratifikaciju međunarodnih instrumenata s područja ljudskih prava. Komisija treba nesmetano nastaviti djelovati u provedbi svojeg mandata. U nastojanjima da promiče i štiti ljudska prava svih, Hrvatska posebnu pažnju poklanja upravo ljudskim pravima žena, djece, izbjeglica, invalida, te ljudskim pravima pripadnika nacionalnih manjina.

Iako je u prošlom razdoblju mnogo učinjeno na unapređenju položaja žena u društvu i promicanju načela ravnopravnosti spolova, ostaje obveza cjelokupne međunarodne zajednice pojačati napore u sprečavanju svih oblika nasilja nad ženama, te težiti uključivanju žena u procese odlučivanja i djelovanja na svim razinama. S ponosom ističem da je Hrvatska dala prvu ženu - sudionicu misije vojnih promatrača Ujedinjenih naroda u Indiji i Pakistanu.

Uz terorizam, jedna od najvećih sigurnosnih prijetnji svijetu jest širenje nuklearnog i drugog oružja masovnog uništavanja. U ostvarivanju cilja nuklearne neproliferacije i razoružanja, posebnu važnost pridajemo Ugovoru o sveobuhvatnoj zabrani nuklearnih pokusa. Brine nas činjenica da u sedam godina, otkada je Ugovor otvoren za potpisivanje i ratifikaciju, još uvijek nije stupio na snagu. Univerzalnost ovog Ugovora od iznimne je važnosti i bilo bi dobro da sve države koje to još nisu učinile, to učine čim prije.

Hrvatska pozdravlja napore Glavnog tajnika i Organizacije Ujedinjenih naroda da širom svijeta podižu razinu svijesti o važnosti vladavine prava i pristupanja država međunarodnim instrumentima u tom području. Kao zemlja članica Rimskog statuta, Hrvatska aktivno sudjeluje u pionirskom pothvatu stvaranja novog međunarodnopravnog poretka kojeg simbolizira Međunarodni kazneni sud, s pravom nazvan sublimatom "naše kolektivne svijesti".

Hrvatska je danas čvrsto na putu pristupanja Europskoj uniji. Okrenuta Europskoj uniji kao svojem strategijskom nacionalnom cilju, Hrvatska ostaje privržena ustrajnom promicanju prijateljskih odnosa sa svim svojim susjedima, politici otvorenih granica za protok ljudi, roba i usluga, ali i politici granica čvrsto zatvorenih za prekogranični kriminal i ilegalne migracije.

Hrvatska će i dalje aktivno sudjelovati u regionalnim, europskim i svjetskim inicijativama i organizacijama, svjesna svih svojih međunarodnih obaveza. Ujedinjeni narodi za nas ostaju stožerno mjesto rješavanja problema u međunarodnim odnosima i promicanja interesa čovječanstva. Uvjeren sam da će ovogodišnje zasjedanje Opće skupštine dodatno potvrditi važnost Ujedinjenih naroda i otvoriti novo poglavlje u djelovanju naše organizacije u izgradnji mira i sigurnosti.

Zahvaljujem!