U Konjicu, u objektu D-O ARK, poznatijem kao Titovo atomsko sklonište, u sklopu manifestacije „History Fest“ održan je okrugli stol na temu “Sastanak u bunkeru: 30 godina poslije - politička događanja u Jugoslaviji 1989. godine“. Ovom događanju su prisustvovali članovi tadašnjeg najužeg rukovodstva SFRJ Raif Dizdarević, Stjepan Mesić i Milan Kučan.  Oni su bili direktni sudionici i svjedoci političkih događanja 1989. godine te su, iznijeli vlastita mišljenja i stavove o nekadašnjoj zajedničkoj državi. Titov bunker je veliki podzemni kompleks projektiran kako bi izdržao napad atomskim bombama, građen je od 1953 do 1979. Gradnja je stajala 4,6 milijardi dolara. Više novaca uloženo je jedino u gradnju podzemnog kompleksa ratne luke Lora u Splitu za što je izdvojeno 5,7 milijardi eura. Najskuplji projekt bila je ratna zračna luka "Željava" kod Bihaća čija je izgradnja stajala više od 7 milijardi dolara. Smještaj i zaklon bio je predviđen  za 350 osoba od čega su 50 trebali biti najviši dužnosnici bivše države. Titov bunker danas služi kao turistički prostor za izlaganje umjetničkih instalacija. Kučan je rekao kako Europska unija danas liči na bivšu SFRJ jer ima brojne probleme na koje ne nalazi prave odgovore, a oni su eskalirali kada su zaboravljena načela na kojima je Unija utemeljena, odnosno potrebi da se više nikada ne dopusti rat na europskom kontinentu. Rekao je kako se on osjeća odgovornim jer nije uspio druge uvjeriti argumentima da je Jugoslaviji došao kraj i da se treba dogovoriti o mirnom razlazu. Dizdarević je podsjetio kako je SFRJ već ključnu 1989. praktično dočekala u kaosu s inflacijom od 350 posto, bez vlade i bez budžeta, a Milošević je kroz svoju "antibirokratsku revoluciju" brutalno smijenio rukovodstvo Crne Gore. U takvom okruženju, potvrdio je Dizdarević, postojala je spremnost u tadašnjem državnom vrhu da se kao za krajnjom mjerom posegne za uvođenjem vanrednog stanja. "Bili smo u mučnom raspoloženju. Pred našim se očima rušila Jugoslavija a mi smo bili nemoćni", kazao je Dizdarević.

Mesić je rekao kako je u Predsjedništvo SFRJ otišao sa zadaćom da se postigne dogovor o rješenju krize no tamo nije našao sugovornike. Ponovio je svoju raniju tvrdnju kako je ključni problem nastao kada su pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik Srbije Slobodan Milošević u četiri oka u Karađorđevu dogovorili razgraničenje i to na štetu BiH. "Tuđman se iz Karađorđeva vratio sav ozaren i kazao kako je sve dogovoreno", kazao je Mesić u Konjicu ponavljajući tvrdnju da je Milošević Tuđmanu nudio banovinske granice iz 1939. te Kladušu, Cazin i Bihać za koje je kazao da mu ne trebaju jer je to "turska krajina". Mesić je kazao i kako je Tuđmana tada upozorio da BiH odnosno Alija Izetbegović na to sigurno neće mirno gledati na što mu je hrvatski predsjednik uzvratio kako "Alija nema što reći ako se hrvatske i srpske makaze slože"."Milošević nije želio nikakvu Jugoslaviju. Ni federativnu ni konfederativnu. On je varao svijet. Bio je uvjerljivi prevarant", zaključio je Mesić.