Punih šest desetljeća prošlo je od eksplozije atomske bombe iznad japanskog grada Hirošime. Novo oružje s užasavajućim učincima kojih vjerojatno nisu bili svjesni ni njegovi tvorci, ubrzalo je doduše završetak Drugog svjetskog rata, ali je pobilo desetke tisuća ljudi, a posljedice njegove upotrebe osjećaju se i danas.

Nakon što je, prvi i jedini puta do sada, nuklearno oružje upotrijebljeno protiv Japana, ono je postalo ključnim čimbenikom međunarodnih odnosa u poslijeratnom razdoblju. Odnosi velikih sila i blokova u vrijeme tzv. hladnog rata zasnivali su se na ravnoteži straha, odnosno na mogućnosti višestrukog međusobnog uništenja. Oružje koje je stvoreno da bi završilo veliki Svjetski rat, pretvorilo se u 'oružje sudnjeg dana' koje je – s jedne strane – održavalo krhki mir u globalnim okvirima, dok je s druge ugrožavalo i samo postojanje ljudske vrste.

Šezdeseta obljetnica nuklearnog bombardiranja Hirošime prilika je da se još jednom naglasi potreba stroge kontrole proizvodnje i širenja nuklearnog oružja, te da se ponovo pozove na usklađene i pojačane napore usmjerene na učvršćenje mira u svijetu, kako globalnog mira, tako i mira u pojedinim regijama. Čovječanstvo može perspektivu svojega razvoja ostvariti samo u uvjetima suradnje, sigurnosti i mira, a nikako u utrci u naoružanju koja guta golema sredstva što bi se mogla upotrijebiti za razvoj, odnosno za prevladavanje jaza između razvijenih i nerazvijenih, te onih u razvoju.

Republika Hrvatska odlučno će se i dosljedno i dalje zauzimati za građenje svjetskog mira, podupirati Ujedinjene narode kao nezamjenjiv instrument za očuvanje mira, te davati svoj doprinos kako normaliziranju prilika u regiji, tako i mirovnim operacijama Svjetske organizacije.