Na inicijativu predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, u Zagrebu se sastala skupina država Jugoistočne Europe koju su zastupali predsjednik Traian Basescu, predsjednik Branko Crvenkovski, predsjednik Alfred Moisiu, predsjednik Georgi Parvanov, predsjednik Nebojša Radmanović, predsjednik Filip Vujanović i predsjednik Boris Tadić, ministar Žiga Turk te zamjenik ministra Anastasios Nerantzis. Zajedno s predsjednikom Ruske Federacije, Vladimirom Putinom razmotrili su široku paletu pitanja u vezi sa suradnjom u području energetike, uključujući problematiku opskrbe regionalnog tržišta energentima, te pristupa prodajnim tržištima, a polazeći od rastuće važnosti tih pitanja u današnjem svijetu.  

Sastanku je na poziv domaćina Summita, predsjednika Republike Hrvatske, u svojstvu gosta promatrača prisustvovao predstavnik Europske komisije.

Razmjena mišljenja zasnivala su se na spoznaji o sve većem značenju i važnosti zemalja koje su bogate izvorima energenata i koje izvoze ugljikovodikove sirovine, naftne derivate ili električnu energiju, kao i o snažno izraženoj potražnji u zemljama potrošačima energije, a u kontekstu napora da se osigura održivi gospodarski razvoj i, u krajnjoj liniji, poboljša kvaliteta života građana država jugoistočne Europe i Ruske Federacije, kao i drugih zemalja – kako razvijenih, tako i onih u razvoju.

Summit je omogućio forum za slobodnu razmjenu gledišta o sljedećem nizu važnih pitanja:

1.   u uvjetima tržišnoga gospodarstva energija je roba, mada specifična; u skladu sa zakonima slobodnoga tržišta ta će specifična roba biti svim zainteresiranim stranama dostupna na tržištu u komercijalnim i konkurentnim uvjetima, uz poštovanje načela otvorenosti, transparentnosti i učinkovitosti,

2.  mora biti osigurana slobodna i neometana dostupnost energije i distributivnih puteva. Relevantni propisi bit će usmjereni na jačanje vladavine prava u tom području,

3.   niti proizvođači, niti potrošači energije, baš kao ni tranzitne zemlje neće koristiti energiju, odnosno energente kao sredstva za postizanje političkih ciljeva, ili za političke, odnosno druge pritiske; u sferi energetike nema mjesta za političku kombinatoriku,

4. sve zainteresirane zemlje, a u uvjetima pune transparentnosti i na komercijalnim osnovama, moraju imati jednake mogućnosti i prava investiranja u energetske projekte u skladu s relevantnim međunarodnim i nacionalnim zakonodavstvom, između ostaloga na osnovi dugoročnih ugovora,

5.     s obzirom na to da energetsko tržište ovisi o dugoročnim investicijama u proizvodnju i distributivne mreže energenata, zemlje regije će poduzimati napore usmjerene na usklađivanje svojih energetskih politika i na promicanje zajedničkih ulaganja u nove izvore energije i obnovu starih, kao i u projekte transporta i tranzita energenata na europska tržišta, neovisno o zemlji njihovoga porijekla,

6. unapređivanje regionalnih energetskih tržišta koje će osigurati opskrbu energentima po dostupnim cijenama, poticati ulaganja i jačati tržišno natjecanje – važan je korak prema budućem uključivanju u Europsko unutarnje tržište. Nedavno uspostavljena Energetska zajednica osigurava okvir za produbljivanje regionalne energetske suradnje i važan je instrument za stvaranje funkcionalnog, transparentnog i konkurentnog regionalnog energetskog tržišta. Zemlje Jugoistočne Europe potvrđuju odlučnost u implementaciji odredbi Atenskog ugovora,

7.     pronalaženje, proizvodnja i korištenje energenata ne smiju ugroziti očuvanje i zaštitu okoliša, pa je stoga nužno proširivanje mjera ekološke odgovornosti i zaštite okoliša, te poticanje koraka usmjerenih na ekološku odgovornost i strogo poštivanje relevantnih propisa, osobito u interesu hvatanja u koštac s problemom klimatskih promjena.

8.     izgradnja i korištenje naftovoda i plinovoda, kao i transport i opskrba energentima i energijom na druge načine, moraju se ostvarivati tako da će na optimalan način pomiriti s jedne strane potrebu osiguranja neprekidne opskrbe i  neometanoga pristupa distribucijskim tržištima, a s druge – nužnost zaštite prirode kao osnove egzistencije ljudske vrste. Sudionici Summita naglašavaju važnost diversifikacije izvora i distributivnih pravaca, što je jedno od ključnih načela energetske sigurnosti i sigurnosti opskrbe i potražnje,

9.     države Jugoistočne Europe, kao zemlje uvoznice energenata i energije, koje također razvijaju i vlastite izvore energije, nastavit će - u skladu sa svojim nacionalnim strategijama i u interesu razvoja regionalne i europske suradnje, a imajući na umu i važnost diverzifikacije energetskih izvora i načina opskrbljivanja -  sudjelovanje u proširenju mreže naftovoda i plinovoda, koji će biti od opće koristi za sve zemlje koje povezuju,

10. jačanje mjera i napora usmjerenih prema istraživanjima i sve većem korištenju alternativnih i obnovljivih izvora energije, kao što su bioenergija, solarna i energija vjetra, mora postati trajni cilj i ključna točka svjetske energetske sigurnosti, sa ciljem uravnoteženja potreba za razvojem i zaštitom životne okoline, te stvaranja uvjeta za zdrav život svih stanovnika Zemlje,

11. zemlje regije promicat će najbolju kombinaciju raznih vrsta energije u zadovoljavanju svojih potreba, ozbiljno razmatrajući mogućnost da u tome sklopu dodatno promiču energetske tehnologije koje zadovoljavaju zahtjeve zaštite okoliša. U tome smislu moguća upotreba nuklearne energije, u zemljama koje se zato opredijele, mora se zasnivati na visokom stupnju sigurnosti i sigurnom zbrinjavanju radioaktivnog otpada i iskorištenog goriva, a polazeći od relevantnih međunarodnih ugovora koji se primjenjuju i na razini Europske unije,

12.zemlje regije poticat će mjere jačanja energetske učinkovitosti i energetske štednje kroz inicijative koje će se provoditi na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini – uključujući i mogući međunarodni sporazum o energetskoj učinkovitosti,

13. za formuliranje i definiranje svjetske energetske sigurnosti, kao i strategije očuvanja okoliša osobito su značajni Završna deklaracija summita G-8 u Petrogradu u srpnja 2006., zaključci G-8 summita 2007. u Heiligendammu, zaključci Vijeća Europe iz ožujka 2007., načela na kojima se zasniva nedavno uspostavljena Energetska zajednica, ključne ideje iznesene na Ohridskom summitu u travnju 2007., relevantne inicijative Ujedinjenih naroda i Organizacije za crnomorsku gospodarsku suradnju, druge regionalne organizacije i institucije, kao i stanovišta ad hoc sastanaka visokih predstavnika pojedinih skupina zemalja;

14. svjetsku energetsku sigurnost, kao i strategiju očuvanja prirode moguće je koncipirati i uspješno provoditi samo usklađenim i zajedničkim naporima svih zainteresiranih zemalja.

              O ovim pitanjima i gledištima iscrpno se raspravljalo i o njima je postignuta značajna razina suglasnosti.