Poštovani Vođo revolucije, pukovniče Gadafi !
Poštovane gospođe i gospodo !
Poštovani predstavnici libijskih i hrvatskih kompanija !

Prilikom državničkih posjeta, uključujući i ove na razini šefova država, dobrom praksom postalo je organiziranje susreta poslovnih ljudi.

Skupovi poduzetnika imaju za cilj dati gospodarsku dimenziju političkim kontaktima, te stvoriti preduvjete da se – uz dobre političke odnose – unaprijede i međusobni ekonomski odnosi.

Dozvolite nekoliko riječi o odnosima Libije i Hrvatske. Libija je bila prva izvaneuropska država, koja je diplomatski priznala Republiku Hrvatsku. To je bila hrabra državnička odluka pukovnika Gadafija, koji je razumio nove političke realnosti u ovom dijelu Europe, nastale nakon pada komunizma. Posebno želim istaknuti da je pukovnik Gadafi vrlo dobro poznavao situaciju u bivšoj Jugoslaviji, a osobno je poznavao predsjednika Josipa Broza Tita.

Trenutačno, Hrvatska i Libija nemaju otvorenih političkih pitanja. U posljednje dvije godine bitno su osnaženi bilateralni odnosi. Nakon rješavanja problema sa međunarodnom zajednicom, stvorene su pretpostavke za unapređenje svekolikih odnosa između Libije i Hrvatske. Moramo se okrenuti budućnosti ! Moramo graditi još bolje odnose, u sklopu suradnje Mediteranskih zemalja. Upravo takvu politiku regionalne suradnje promi˙e i Europska unija.

Libija je jedna od ekonomski najrazvijenijih zemalja Afrike. Vodstvo Libije, predvođeno pukovnikom Gadafijem, uspješno primjenjuje ideje pravednijeg društva (sustav neposredne demokracije – «Džamahirija») sa najvišim humanističkim vrijednostima Islama. Nacionalna ekonomija zasnovana je na istraživanju i industriji prerade nafte i prirodnog plina, ali uz nastojanje da se postigne disperziranje ekonomije i na druge djelatnosti – modernu industriju i poljoprivredu. Projekt «Velike rijeke» - korištenje tektonskih podzemnih voda za navodnjavanje pustinje - izuzetan je razvojni pothvat ! Želimo pomoći u tome. Veliki su razvojni potencijali Libije i na području turizma. Neophodna je suradnja na razvitku krupne privredne infrastrukture: razvitku mreže autocesta, željeznice, linijskog pomorskog prijevoza, telekomunikacija i drugo.

Dozvolite mi nekoliko riječi o ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj. Prošle godine, stopa ekonomskog rasta bila je visoka, uz nisku inflaciju. Započete su strukturalne reforme u gospodarstvu. Ubrzano završavamo izgradnju infrastrukture, mrežu autocesta, koje nas ekonomski, ali i fizički integriraju u Europu. Temeljni cilj naše srednjoročne razvojne politike je približavanje ekonomijama «eurozone».

Planiramo priključenje Europskoj uniji 2007., te Europskoj monetarnoj uniji do 2010. godine.

Vjerujem da dijelimo isto mišljenje da moramo više raditi na povećanju ukupne ekonomske suradnje. Ostvarena trgovinska razmjena daleko je ispod potencijalnih mogu˙nosti.

Brojna su područja ekonomske suradnje. To su projekti u: naftnoj industriji; izgradnji infrastrukture (izgradnja autocesta, modernizacija željeznice, telekomunikacije, pomorski transport); brodogradnji i remontu brodova; poljoprivredi i prehrambenoj industriji; farmaceutskoj industriji; te projekti u medicini i zdravstvu. Za svako od ovih područja, ponudili smo sasvim konkretne poslovne projekte, od kojih su neki već u završnoj fazi.

Želim istaknuti kako je neophodno unaprijediti suradnju kroz transfer tehnologije i znanja, te zajedničke projekte na «trećim tržištima». Osim toga, Hrvatska nudi brojne projekte koje mogu izvesti hrvatske kompanije uz suradnju sa kompanijama iz BiH.

Nudimo partnerstvo, a ne jednokratne poslove ! Nudimo transfer tehnologije i znanja u onome gdje smo na svjetskoj razini, a ne kratkoročne komercijalne poslove! Hrvatska može zajedno sa Libijom sudjelovati u realizaciji brojnih razvojnih projekata u Africi, u sklopu politike ekonomskog integriranja Afrike.

Libija može postati hrvatski «ulaz» u druge zemlje Afrike, ali i Hrvatska može Libiji postati «ulaz» u Europu. Zbog toga nudimo korištenje luke Rijeka.

O svemu tome vrlo smo konkretno razgovarali. Vjerujem da smo uspjeli dogovoriti koje su to ključne pretpostavke koje bi morali ostvariti da ojačaju naše gospodarske veze.

Moram konstatirati da je na državnoj razini, uspostavljen politički okvir i pravna infrastruktura, potrebna za bolje odvijanje ekonomske suradnje. Potpisano je nekoliko bilateralnih ugovora, pri čemu, kao značajnije za ekonomsku suradnju želim istaknuti «Ugovor o poticanju i zaštiti ulaganja» i «Ugovor o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji». Potaknuti su pregovori za zaključivanje «ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja» i o «tehničkoj, kulturnoj i znanstvenoj suradnji» .

Ovaj susret gospodarstvenika i naša službena posjeta, imaju za cilj uspostavu još bolje suradnje između Libije i Hrvatske. Danas smo ovaj cilj uspjeli zajednički ostvariti !

Hvala !