27.11.2003. - Zagreb

Govor predsjednika Mesića na 1. hrvatskom kongresu preventivne medicine i unapređenja zdravlja

 

Gospođe i gospodo,

Prije svega želio bih Vam svima zahvaliti za svakodnevni rad diljem Hrvatske i drugih zemalja u zalaganju za zdravlje.

Ovaj rad ogromno doprinosi cijeloj našoj zemlji i svim ljudima u njoj. Odluka da povežete svoje znanje unutar Hrvatske i sa svijetom, preko I Hrvatskog kongresa preventivne medicine i unapređenja zdravlja, i to stalno nastavite – doista je i vrijedan i lijep događaj.

Želim Vam zahvaliti što ste me zamolili da Vam se obratim radno kao Predsjednik Republike i istaknem važnost zalaganja za Zdraviju Hrvatsku. Mislim da to s pravom tumačim i kao priznanje za moju podršku, sudjelovanje i zalaganje za sve akcije preventivne medicine i unapređenja zdravlja u Hrvatskoj.

Kao čovjek i kao Predsjednik uvjeren sam da je zalaganje za zdravlje jedan od velikih izazova hrvatske države i svih ljudi u njoj.

U zalaganju za zdravlje, direktnoj praksi, istraživanju, školovanju, razvoju zdravstvenog turizma, zaštiti okoline i drugom naša zemlja doista može dati doprinos ne samo ljudima u njoj nego i svijetu uopće.

Ako bih želio posebno istaknuti čime smo u dosadašnjoj povijesti najviše doprinijeli i što očekujem da bude naš doprinos u budućnosti i Evropi i svijetu,  onda je to upravo doprinos na području preventive.

Ovo je trenutak da se sjetimo onih koji su tako mnogo doprinijeli zalaganju za zdravlje u Hrvatskoj.

Još u starom Dubrovniku, na početku  drugog tisućljeća istaknuta je važnost i ostvaren izuzetan uspjeh na svim područjima preventivnog rada, uključivši prvu karantenu, jednu od prvih apoteka u Evropi, socijalnu zaštitu i zdravstveno zakonodavstvo.

U dvadesetom stoljeću naš liječnik Dr Andrija Štampar, pokazao je da se naš narod može okupiti u izuzetan pokret za zdravlje koji dopire do najudaljenijih mjesta i okuplja sve ljude u Hrvatskoj.

Dr Štampar je nakon tragedije II svjetskog rata bio ključni organizator Svjetske zdravstvene organizacije.

U svom govoru kao predsjednik Prve skupštine 25. lipnja 1948. rekao je među ostalim:

«Svaka zemlja ima svoje osobitosti, te ono što je dobro za jednu ne može se primijeniti na drugu. Ali postoji jedna osnovna istina koja se odnosi na sve, a to je da svaki čovjek ima pravo na zdravlje».

Upravo tako, i ja danas kao Predsjednik želim istaknuti da svi zajedno trebamo činiti sve što je moguće za ostvarivanje prava na zdravlju svih ljudi u Hrvatskoj i da svoje iskustvo pružimo svima u svijetu. Zdravlje treba biti važan dio politike i zalaganja Hrvatske.

U vremenu stvaranja Hrvatske zdravstveni radnici i svi građani suočili su se sa ogromnim ratnim stradanjem i na zadivljujući način proveli svoju odgovornost da kod što većeg broja ljudi spriječe, smanje ili bar ublaže stradanje.

Partnerstvo naroda i zdravstvenih radnika ostvareno je u najtežim trenucima diljem našem zemlje u zajedničkom, teškom, često i tragičnom ali u cjelini velikom radu. Želim im i danas još jednom svima zahvaliti.

U današnjem svijetu, Hrvatskoj i pojedinačno suočeni smo sa novim i opasnostima i mogućnostima unapređenja zdravlja. Bioterorizam i SARS-a su istaknuli obavezu svih država u svijetu da surađuju u preventivnom radu.

Svaka država, bez obzira na veličinu, broj stanovnika i gospodarsku moć potrebna je u zajedničkom naporu ostvarivanja zdravlja u svijetu.

Opasnost po zdravlje u svijetu čine i globalne pandemije kao što je AIDS, siromaštvo, ratovi, sukobi i nesreće, degradacija okoline i neravnopravnost u dostupnosti hrane i pitke vode svim ljudima.

U zaštiti zdravlja dogodile su se ogromne promjene.

Spomenuti ću samo promjene znanja, tehnoloških mogućnosti, dostupnosti informacija i organizacije zdravstvene službe, dominacije kroničnih bolesti i demografskih promjena – starenja, urbanizacije, migracije i promjene broja ljudi. Sve su to ogromni izazovi i obaveze razvoja preventive.

Danas sve većem broju ljudi postaje jasno da je ulaganje u unapređenje i zaštitu zdravlja najbolja ekonomska investicija.

Odbačen je stav «nismo dovoljno bogati da bi ulagali u zdravlje». Istina je obrnuta -  u interesu razvoja ne možemo si dopustiti zanemarivanje zdravlja ljudi.

Odgovornost za zdravlje odnosi se i na svakog od nas pojedinačno.  Moramo se osloboditi i odbaciti štetne navike (pušenje, alkohol i droga) a prihvatiti i  uključiti  zalaganje za zdravlje u naš svakodnevni život, putem fizičke aktivnosti, zdrave hrane i korištenjem preventivnih mogućnosti medicine.

U Hrvatskoj treba izraditi i demografsku politiku koja će potaći rađanje djece, brigu o starima, život u cijeloj zemlji i zadržavanju mladih.

Hrvatska spada među najljepše zemlje Evrope i svijeta. Treba povezati ljepotu Jadrana sa velikim mogućnostima uzgajanja zdrave hrane u Slavoniji, Srijemu i Baranji i ponuditi ljudima iz cijelog svijeta ne samo zemlju ljepote već i unapređivanja zdravlja.

Dopustite mi dame i gospodo da Vam još jednom zahvalim što ste me pozvali da Vam iznesem ovih nekoliko misli o potrebi i mogućnostima zalaganja za zdraviju Hrvatsku.

Pred Vama je vrlo značajan zadatak razvoja preventive i unapređenja zdravlja u Hrvatskoj. Završavajući riječima Dr Štampara «Cilj treba da bude da se pridonese sve što je moguće ostvarenju zdravlja za svakoga». 

Želja mi je da Vaš Kongres, oslonjen na dugu i neprekinutu tradiciju i rezultate Hrvatske preventive potakne ostvarivanje upravo ovih ciljeva  zdravlja svakog čovjeka, cijele Hrvatske i šire u svijetu.

U tom radu želim Vam mnogo uspjeha, podržavam Vas i spreman sam uvijek sudjelovati u našem zajedničkom cilju zalaganja i ostvarivanja Zdravije Hrvatske.