Poštovani gospodine Šalamon,

Dame i gospodo,

Shalom!

            Dopustite mi prije svega da Vam se zahvalim na pozivu i na počasti da otvorim ovogodišnji Bejahad – židovsku kulturnu scenu, koja prezentira židovsko kulturno stvaralaštvo okupljajući židovske udruge i pojedince iz Hrvatske, susjednih zemalja, kao i drugih zemalja Europe i svijeta. Sve vas srdačno pozdravljam, a gostima iz inozemstva želim dobrodošlicu u Hrvatsku.

            Važnost jednoga naroda nije u broju, nego u doprinosu što ga daje razvoju zemlje u kojoj živi i napretku čovječanstva. Tim mjerilom mjereno, doprinos je Židova razvoju svjetske kulture, civilizacije i duhovnosti nemjerljiv. Kada bi izuzeli doprinos Židova svjetskoj kulturi i civilizaciji, jedva da bi što preostalo.

Nažalost, taj doprinos nije kroz ljudsku povijest uvijek bio dostojno vrednovan. Naprotiv, židovski je narod među onim narodima koji su tijekom svoje povijesti više puta prolazili ropstvo, progone, asimilacije i svakovrsne nevolje. Židovi su u tome sredinom prošloga stoljeća prošli i najteže stradalničko iskustvo  – holokaust.

            Posljedice takvih stradanja židovski narod, iako već više od pola stoljeća ima svoju nacionalnu državu, osjeća i danas. Stoga brojni Židovi raseljeni širom svijeta, imaju potrebu ne samo biti u stalnom viševrsnom kontaktu s državom matičnog naroda, nego također i okupljati se na različitim stranama svijeta radi jačanja svojega zajedništva.

I Bejahad, koji se organizira ovdje na Hvaru, u Hrvatskoj, upravo je izraz takve potrebe. Zamišljen kao smotra koja će okupiti židovske umjetnike i predstavnike iz danas samostalnih država koje su nekad činile dijelove bivše jugoslavenske zajednice, Bejahad danas već nadilazi taj okvir.

            Prisutnost Židova na području današnje Hrvatske bilježi se već stoljećima. Židovska zajednica prolazila je kroz različite faze svoga razvoja, od kojih su neke bile izuzetno teške i tragične. Posebno se to odnosi na tridesete godine prošlog stoljeća kada se i u Hrvatskoj osjećaju negativna povijesno-politička kretanja, koja su kulminirala tijekom drugog svjetskog rata kada se na područjima pod vlašću NDH provodi politika progona Židova, od javnog obilježavanja do pljački imovine i ubijanja, pri čemu stradavaju i cijele obitelji.

Na sreću, i tada je velik broj Hrvata i drugih nežidova, često uz opasnost vlastita života, spašavao svoje susjede, prijatelje, ali i nepoznate Židove od smrti. Njihova imena upisana su u "pravednike među narodima".

Premda brojem među najmanjima, židovska se zajednica predstavlja vrlo aktivnom, posebno u području kulture. Dokaz tomu je i Bejahad koji je i svjedočanstvo o Hrvatskoj kao zemlji koja ne samo što tolerira različitosti nego njeguje punu otvorenost prema afirmaciji tih različitosti, doživljavajući ih kao svoje bogatstvo.

Židovska zajednica u Hrvatskoj predstavlja most međusobnog povezivanja židovskih zajednica u Europi i svijetu, a ujedno je most koji Hrvatsku zbližava sa židovstvom i Državom Izrael.

            Poštovani sudionici Bejahada, vjerujem da ćete kroz sljedećih nekoliko dana uživati u programu ove kulturne scene: izložbama, predstavama, promocijama, glazbi i pjesmi. Predstavit će se afirmirani i, što je još važnije, mladi umjetnici, koji će svjedočiti o bogatstvu židovske kulturne baštine u Hrvatskoj i drugim zemljama, a ujedno će prikazati i suvremeno kulturno stvaralaštvo.

Želim Vam svima da ostvarite svrhu Bejahada, da u punom smislu te riječi budete - zajedno!

            Hvala!

            Toda raba!

            Ovime proglašavam ovogodišnji Bejahad – Židovsku kulturnu scenu – otvorenom!