Poštovane gospođe i gospodo!
Zadovoljstvo mi je prisustvovati promociji ključnog ekonomskog djela Eugena Kvaternika „Hrvatski glavničar“ (kapitalist), koje je štampano u Zagrebu daleke 1863. godine.
Uz knjigu Eugena Kvaternika, štampana je i znanstvena studija dra. Vladimira Veselice o ekonomskim pogledima Eugena Kvaternika!
Čestitam doktoru Veselici na njegovom zalaganju da se spomenuto djelo Eugena Kvaternika stavi u središte interesa hrvatskih ekonomista!

Mi nemamo cjelovite povijesti hrvatske ekonomske misli.
Akademik Vladimir Stipetić – koji je ujedno i recenzent ove knjige – priredio je 2001. godine prvi dio zamišljene povijesne cjeline razvoja hrvatske ekonomske misli.
Stoga se nadam da će se nakon ove knjige nastaviti rad na sintezi koja još uvijek nedostaje.
Moramo učiti iz naslijeđa velikih ekonomista, posebice hrvatskih ekonomista. Razvitak ekonomske znanosti – teorijske i primijenjene – direktno utječe na gospodarski razvitak zemlje.
Kvaternik se zalaže za primjenu ekonomske znanosti na porast bogatstva naroda, blagostanja Hrvatske!
I danas je aktualna spoznaja autora da ekonomija igra važnu ulogu u promicanju državnih pitanja, odnosno da je ekonomsko znanje pretpostavka za planiranje politika koje promiču strateške narodne i državne interese.
Ipak, Kvaternik smatra da je u sferi politike ključ svih rješenja, pa i ekonomskih.
Koje su ključne poruke ovog ekonomskog spisa, kako je svoju knjigu nazvao sam Kvaternik, gledano iz sadašnje perspektive?

Slažem se sa doktorom Veselicom koji je konstatirao da je najvažniji domet knjige Eugena Kvaternika upravo u spoznaji o potrebi racionalnog privređivanja i korištenja akumulacije kapitala na produktivan način!

Kvaternik se zalaže za koncepciju brzog razvitka narodne ekonomije i zagovornik je štednje.
Autor se zalaže za moralnost u ponašanju i zagovara racionalnu potrošnju bez luksuza.
Zbog toga, zalaže se za društvenu harmoniju u kojem bi dioba rada bila u interesu svih „razreda“; suprotstavlja se sukobu klasa, te različitim vidovima kapitalističkog poslovanja kao nemoralu. No, smatrao je da je kapitalistički sustav nuždan.
Danas bi se reklo, kako se Kvaternik zalagao za uravnoteženi ekonomski razvitak na osnovama socijalno – tržišnog gospodarskog modela i društvenog konsenzusa.
Kvaternik se - pod utjecajem Adama Smitha – zalaže za razvitak tržišnog gospodarstva na osnovama razvitka proizvodnje: industrije i obrta, te poljoprivrede.
Kod njega se može naći uvjerenje da je pojedinac – poduzetnik u stanju promijeniti nezavidnu stvarnost tadašnje Hrvatske.
Preporučivao je uključivanje Hrvatske u svjetsku ekonomiju. Smatrao je da je to jedan od bitnih uvjeta za oživotvorenje samostalne hrvatske države.
Upravo u tome nalazim aktualnost ove knjige, jer današnja Hrvatska ne može ostvarivati veće stope ekonomskog razvitka bez jačeg uključivanja u svjetsko tržište.
U takvom razmišljanju nalazim razloge za naše opredijeljenje da postanemo punopravnom članicom Europske unije, ali i da razvijamo regionalnu suradnju sa drugim ekonomijama!
Posebno značenje Kvaternik pridaje razvoju nacionalnog monetarnog sustava.  
Zalaže se za razvoj takvog sustava banaka i štedionica u Hrvatskoj, čija bi kreditna aktivnost morala biti u funkciji poticanja proizvodnje.
Kvaternik predlaže razvitak burzi, u osnovi, modernih tržišta kapitala.
Poštovane gospođe i gospodo!

Ukratko, Eugen Kvaternik zalagao se je za brzi razvoj tržišnog gospodarstva i poduzetništva, uklopljenog u svjetsku ekonomiju; uz društvenu harmoniju, te racionalnu potrošnju i štednju!
U osnovi, Eugen Kvaternik je smatrao da Hrvatska ima velike gospodarske potencijale, koji se ne koriste za hrvatske narodne probitke i za razrješavanje krupnih gospodarskih problema.
U tome nalazim potvrdu vlastitih pogleda da Hrvatska ima velike potencijalne, ali neiskorištene mogućnosti za znatno brži ekonomski razvoj, kojeg možemo potaknuti inteligentnom razvojnom politikom!
Još jednom, želim uputiti čestitke autoru knjige, te recenzentima i izdavačima, na ovom znanstvenom projektu!

Hvala lijepa!