Poštovani Župane i članovi Županijske skupštine,

Poštovani Gradonačelniče i članovi Gradskog vijeća grada Labina,

Poštovani članovi općinskih vijeća Pićana, Kršana, Raše i Sv. Nedjelje,

Poštovani gosti, dame i gospodo,

Dopustite mi na početku da vam zahvalim na pozivu da posjetim grad Labin i imam prigodu susresti se s građanima Labina i Županije istarske. Posebice mi je drago što se to događa u prigodi obilježavnja 85. obljetnice početka glasovitog  štrajka labinskih rudara.

Imao sam čast biti prije pet godina na obilježevanju 80. obljetnice tog povijesnog događaja. Tada sam istaknuo da je taj štrajk, koji se u historiografiji naziva Labinska republika, bio prvi veći antifašistički ustanak u tadašnjoj Europi.
Njegovo je povijesno značenje stoga iznimno važno u hrvatskoj povijesti jer pokazuje da je hrvatski narod već tada jasno prepoznao opasnost fašizma i očitovao svoj antifašistički karakter. Ujedno, taj je ustanak bio i iskaz nacionalne samosvijesti i čin otpora talijanizaciji Istre.

Važno je naglasiti da u stvaranju Labinske republike nisu sudjelovali samo Hrvati nego i oni Talijani koji su jasno uvidjeli fašistički karakter tadašnje okupacijske vlasti u Istri i njezin protunarodni karakter. Uz to, Labinska republika imala je socijalno značenje jer je omogućila uspostavu radničke samouprave i vlasti nad labinskim rudnicima. Potvrdila je tako snažno razvijen socijalni osjećaj Istrana, osjetljivost za socijalnu pravdu, radnička i težačka prava.

Premda je Labinska republika slomljena vojnom intervencijom, ona je ostavila snažan odjek u narodnoj svijesti kao navještaj budućeg antifašističkog pokreta u Istri. Tako se tijekom oslobodilačkog rata velik broj žitelja labinštine aktivno uključio u partizanski pokret i oružane formacije Narodnooslobodilačke vojske. To je na kraju rezultiralo oslobađanjem Istre od fašističkog i nacističkog okupatora te njezinim priključenjem matici zemlji Hrvatskoj u sastavu tadašnje Jugoslavije.

Time je i državno-politički potvrđen povijesno hrvatski karakter Istre, uz uvažavanje svih važnih povijesnih doprinosa što ih je latinska i talijanska kultura i uprava dala kroz njezinu povijest.

Važnost Istre u sklopu Hrvatske uvijek je bila neprijeporna, što je uostalom simbolizirano istarskim grbom u kruni iznad povijesnog hrvatskog grba. Taj njezin simbolički položaj danas je i stvarno potvrđen mnogim pokazateljima jer je Istra jedna od naših najrazvijenih županija i povijesnih pokrajina. Ona prednjači ne samo u gospodarskoj razvijenosti nego i u primjeni svih ljudskih i manjinskih prava.
Mi danas možemo s ponosom istaknuti da je Republika Hrvatska i zahvaljujući istarskom doprinosu u tome smislu među prvim europskim zemljama. Talijanska nacionalna manjina u Istri i cijeloj Hrvatskoj uživa prava prema najvišim standardima što ih imaju nacionalne manjine u Europi. Koliko je to važno zbog nekih povijesnih nepravdi prema talijanskoj manjini, to je još važnije zbog sadašnjosti i budućnosti.
Naime, poštivanje prava nacionalnih manjina na najvišoj razini, najbolji je način da se one integriraju u život društva i države, ujedno čuvajući i razvijsjući svoj nacionalni identitet. Smisao ujedinjenja Europe nije u brisanju nacija, nego u njihovoj afirmaciji na način koji će isključiti prijetnje međunarodnih sukoba.

Republika Hrvatska velikim je trudom svih poslijeratnih vlada, a posebice u posljednjih nekoliko godina, čemu sam nastojao dati svoj doprinos, širila svoje europsko usmjerenje i ubrzano se prilagođavala političkim, gospodarskim i drugim standardima Europske Unije. Istra je, zahvaljujući svom povijesnom iskustvu, pošteđenosti od izravnih posljedica rata i geopolitičkom položaju, bila ona koja se prva posvetila pitanjima razvoja i europskih integracija.
Jačajući svoju međunarodnu povezanost davala je u tom pogledu primjer drugim hrvatskim županijama i cijeloj Republici Hrvatskoj. Ona je u tom pogledu odigrala ulogu motora koji je pokrenuo i druge naše županije da se otvore regionalnom povezivanju.
Kada je riječ o različitim regionalnim inicijativama, od kojih je nedavno formalizirana iniciativa Jadranske euroregije, tada želim naglasiti da čitava Hrvatska s velikim interesom gleda na tu regionalnu inicijativu i udjel Istre u njezinu ostvarenju. Dok god takva politika regionalnog povezivanja pomaže razvoju međunarodnih političkih, privrednih, kulturnih i drugih kontakata Istre i znači njezinu međunarodnu afirmaciju koja je ujedno i afirmacija Hrvatske, ona je pozitivna i dobrodošla.
Ovdje ću reći i da razumijem nezadovoljstvo župana Ivana Jakovčića i brojnih Istrana stupnjem decentralizacije Hrvatske, posebno fiskalnom decentralizacijom.
Hrvatska, kao tranzicijska zemlja, do sada, zbog više razloga, no prvenstveno zbog rata, nije krenula putem decentralizacije, iako u svom Ustavu i osnovnim zakonima o lokalnoj samoupravi ima solidne temelje za djelotvornu decentralizaciju. Upravo obratno, moglo bi se reći da je proteklih 10 godina bilo obilježeno tendencijom porasta centralizacije. Hrvatska je danas, na žalost, najcentraliziranija država u Europi.  
To je nužno što prije promjeniti i u ovom segmentu se približiti europskim standardima.
Labin i labinština dijele razvojne vizije Istre i pridonose im. Vi ste danas pred novim izazovima i pred novim mogućnostima razvoja, koji se može prije svega osloniti na poduzetništvo, kao i na kulturnu i prirodnu baštinu, s čime je povezan turizam. Ako imamo što od drugih naučiti, svakako imamo i što pokazati.
Svi zajedno moramo se usavršavati u iskorištavanju svojih komparativnih prednosti, ali tako da sačuvamo ono najbolje što smo naslijedili kao duhovnu i materijalnu baštinu. Ovdje žive ponosni i vrijedni ljudi. Ne sumnjam u vaš uspjeh. Želim vam na kraju srdačno zahvaliti na dobrodošlici i poželjeti vam pun uspjeh u razvoju Labina, labinštine i Županije istarske.

Hvala!