Poštovana gospođo Dekanice,

Drage studentice i studenti,

Uvaženi profesori,

Poštovani članovi Fakultetskog vijeća,

Dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je što danas mogu sudjelovati u proslavi 44. obljetnice Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i 35. obljetnice Studija novinarstva. Svim naraštajima studenata i profesora Fakulteta srdačno čestitam ove obljetnice, uz želju da u budućim poboljšanim uvjetima studija i znanstvenog rada studenti i profesori postižu još bolje rezultate na korist znanstvene, strukovne i cijele društvene zajednice.

Politička znanost polovicom prošloga stoljeća stjecala je u razvijenom svijetu među društvenim znanostima sve veću važnost i ugled. Tako je i u našim  prilikama, kako je iz političkog života uzmicao isključivi boljševički ideološki obrazac o razvoju društva, rasla potreba da se razvija politička misao koja će u svojim teorijskim aspektima ponuditi rješenja društvenog razvoja što će u sklopu socijalističke utakmice s kapitalizmom zajamčiti razvoj i napredak.

Osnutak studija političkih znanosti značio je, unatoč tim i drugim ideološkim ograničenjima toga vremena, pionirski politološki znanstveno-stručni iskorak ne samo u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji nego i u ovom dijelu Europe. U osnovi, to je značilo naše uključenje u svjetske trendove politološkog razvoja, značilo je otvoriti prostor za sučeljenje vladajuće političke misli s političkom misli koja je dolazila s Istoka i Zapada. Ujedno, to je značilo stvoriti bazu za nove vidike u razumijevanju naše političke stvarnosti. S vremenom, čitav niz profesora i studenata na razne je načine sve više sudjelovao u kreaciji društvenog i političkog razvoja Hrvatske, u promišljanju novih političkih ideja i teorija te iz njih izvedenih praksi.

Ne zaobilazeći važnost Studija politologije, dozvolite mi da ovu prigodu i obljetnicu ipak iskoristim i kažem nekoliko misli o Studiju novinarstva i medijskoj sceni u Hrvatskoj.
Osnutkom studija novinarstva u burnom početku sededamdesetih godina otvorena je nova i važna stranica u razvoju Fakulteta, ali i u razvoju hrvatskog novinarstva. Zvanje, koje je onda, kao što je i danas uostalom, bilo od posebnog društvenog interesa, tako je dobilo svoj visokoškolski temelj. Dakako, u ono vrijeme, osobito nakon sloma hrvatskog proljeća, nije se moglo izbjeći da taj studij djelomice ne bude ideološko ukalupljivanje.
No potrebno je naglasiti da su na tom studiju brojni studenti i profesori otvarali nove pristupe novinarskom zvanju i malo-pomalo proširivali prostore slobode javne riječi i medijskoga djelovanja.

Već s navještajem, a onda i s rođenjem demokracije u Hrvatskoj medijski prostor započeo se snažno i brzo širiti: sadržajno, organizacijski i tehničko-tehnološki. Time je ovaj studij dobio veći prostor djelovanja, ali i teže zadaće.

Nema sumnje u to da su slobodan novinar i slobodni mediji jedan od stupova demokracije. To pretpostavlja da za razvoj demokracije, a kod nas je to bilo povezano i s nastankom i prvim koracima hrvatske države, mediji imaju nosivu odgovornost. I dok je prvih godina valjalo ne samo usklađivati medijsku slobodu s uobičajenim ograničenjima što ih je nametala obrana zemlje, još ju je više valjalo braniti od političkih pritisaka i manipulacija. No prostor medijske slobode nazustavljivo se širio. Uza sve dobre strane, to je međutim pogodovalo sve većoj anarhizaciji medijskog prostora, pa je javnost sve više počela osjećati da sve veća medijska sloboda nije u zadovoljvajućoj mjeri u suglasju s odgovornošću prema javnosti.
Tako je s vremenom javnost iskazivala sve veće nepovjerenje u vjerodostojnost medija jer su u ime nesumnjivog prava javnosti da zna sve više promicane granice od ukusa ka neukusu, od istine ka manipulaciji, od informacije ka senzaciji.
Interes profita, koji često nalaže povezivanje vlasnika medija i urednika s pojedinim interesnim skupinama, u što se uklapa i tzv. medijski reket, uvelike uzrokuju novu ovisnost medija o interesu kapitala. Samim tim, opstanak na tržištu i želja za što većom zaradom gurnuli su u drugi plan istraživačko i objektivno novinarstvo.

U medijskoj i komunikacijskoj teoriji istina i objektivno izvješćivanje ističu se kao prva zadaća i ujedno osnovna značajka vjerodostojnosti medija. To je svakako ideal, ali ljudi koji su kao novinari i urednici prvi kreatori javnoga mnijenja ne mogu se odreći toga ideala jer se ne mogu odvojiti od odgovornosti koju objektivno imaju prema svakom čovjeku i cijelom društvu.
Ovaj studij novinarstva nesumnjivo ima pred očima tu dimenziju, dajući svojim studentima mogućnost stjecanja najboljih znanja iz njihove profesije. I upravo zato što medijska stvarnost nerijetko odudara od spomenutog ideala, važno je da ga ovaj studij mnogostruko ističe kao bazu filtracije i profilacije novinarske struke. To je vrlo važno istaknuti u okolnostima kada mediji unosnim ponudama privlače velik broj studenata novinarstva i bacaju ih na medijsko tržište a da odavde nisu ponijeli sva ona znanja i kvalitete koje treba da krase potpunog novinara nakon završenog studija.

Druga uloga ovoga Fakulteta odnosno Studija novinarstva koju mi se čini važnom istaknuti jest da se i nakon završenog studija različitim oblicima dodatne izobrazbe i usavršavanja pozitivno utječe na kvalitetu novinarskog rada. Ako je stalna izobrazba danas uvjet bez kojeg se ne može ni u kojoj struci, onda novinarstvo nije iz toga isključeno.

Treća uloga još je šira: povezivanje s novinarskim udrugama, sindikatima i medijskim kućama radi podizanja kvalitete našega novinarstva. Uz to, potrebno je šire otvariti prostor i za obrazovanje i odgoj medijskih recipijenata, što je u nas još zanemareno. U tu sferu pripada i suradnja s pravnim i drugim stručnjacima radi nalaženja boljih zakonskih rješenja, koja će štititi medijsku slobodu, ali će na dosljedan način urediti socijalne i etičke odnose na medijskom tržištu, radi zaštite dostojanstva novinarske profesije, a onda i interesa društvene zajednice i pojedinca. To ističem jer smatram da prva zadaća pravne regulative mora biti zaštita novinara od manipulacije i svođenja na najamne radnike. Samim tim umanjit će se opasnost od medijskih manipulacija.

Sve ovo ne bih naznačio kada ne bih vjerovao da ovaj Fakultet u cjelini i posebno studij novinarstva imaju snagu i sposobnost biti motor nove kreacije našeg medijskog prostora. Prošavši kroz proteklih trideset pet godina različite faze svoga razvoja, Studij novinarstva izgradio je znanstvene, stručne i kadrovske pretpostavke za to.
Iskustvo, s jedne strane, a, s druge, znatan broj mladih stručnjaka koji na putu od znanstvenih novaka idu ka profesorskim zvanjima jamac su da će ovaj studij imati velik udjel u stvaranju medijskog prostora koji će se u svojim najboljim odlikama brzo približiti medijskim standardima što ih imaju razvijene europske zemlje. Naše usvajanje standarda Europske Unije na tom području ima izrazitu važnost, a uloga ovoga Fakulteta u tom je pogledu nezaobilazna.

Čestitajući vam 44. obljetnicu Fakulteta i 35. obljetnicu Studija novinarstva, želim vam uspjeh u studijskom radu i projektima te što brže ostvarivanje svih pretpostavki koji će vaš rad učiniti još kvalitetnijim.

Hvala!