13.11.2007. - Varaždin
Poštovane gospođe i gospodo,
Zadovoljstvo mi je pozdraviti sve sudionike današnje konferencije.
Vaše savjetovanje bavi se strategijom investiranja, odnosno politikama investicija koje dovode do bržeg gospodarskog rasta.
Poznato je da se ekonomski razvoj i investicije nalaze u izrazitoj međuzavisnosti, odnosno pojednostavljeno rečeno, ekonomski razvoj je funkcija investicija!
Osnovna uloga investicija je u razvoju proizvodnih kapaciteta i proizvodnje, te, po toj osnovi, povećavanje novog zapošljavanja.
Investicije su u Hrvatskoj, u razdoblju od 2000. do 2003. godine, bile realno povećane 46 posto, zbog izgradnje privredne infrastukture (autoceste).
U razdoblju od 2004. do 2007. godine investicije u fiksni kapital i dalje rastu, ali sporije, zbog orijentacije na smanjivanje budžetskog deficita. U tom razdoblju, procjenjuje se da realni rast investicija iznosi oko 36 posto.
U prvom razdoblju, prosječna realna stopa rasta investicija iznosila je 10 posto, a u drugom razdoblju, uz procjenu za 2007. godinu, oko 8 posto!
Rast investicija utjecao je na povećanje stope ekonomskog rasta, te su investicije, uz porast osobne potrošnje, činile dvije glavne komponente rasta BDP-a!
U narednom razdoblju, privatne investicije u fiksni kapital, te neto izvoz morat će postati glavnim komponentama rasta BDP-a; umjesto javnih investicija i osobne potrošnje!
Ekonomska efikasnost investicija u Hrvatskoj nije visoka! Naime, ako je rast vanjske zaduženosti iznosio u pojedinim razdobljima preko 30 posto godišnje, dok je stopa rasta BDP-a bila oko 5 posto, to je predstavljalo neefikasno korištenje resursa.
Odnosno, ako je dozvoljeni rast plasmana banaka u ovoj godini 12 posto, a ekonomski rast mogao bi iznositi oko 5 posto, to ukazuje na neefikasno korištenje kredita banaka; jer je na jedinicu rasta BDP-a potrebno plasirati dvije jedinice kredita banaka.
U sadašnjoj fazi razvoja Hrvatske, sredstva za investicije mogu se osigurati samo zaduživanjem u inozemstvu ili stranim ulaganjima!
Pri tome, najveća opasnost je kada se povećano zaduživanje u inozemstvu koristi za financiranje potrošnje, a ne za investicije.
To je posebno važno ako se uzme u obzir da se udjel inozemnog duga Hrvatske u BDP-u u proteklim godinama brzo povećavao, tako da sada iznosi oko 86 posto BDP-a.
Ključni faktor održivog zaduživanja u inozemstvu nalazi se u korištenju kredita za proizvodne investicije, kojima se povećavaju proizvodnja i izvoz, gdje se naplatom izvoza kumuliraju devize koje će biti potrebne za otplatu kredita uzetih u inozemstvu.
U narednom razdoblju, ako Hrvatska želi ostvariti svoje razvojne ciljeve bit će potrebna posebna strategija povećanja štednje, te ekonomske efikasnosti investicija.
Isto tako, morat će se poticati ulazak stranog kapitala, ali u skladu sa nacionalnim ciljevima razvoja. Obzirom na potrebu razvoja hrvatske industrije i transfera moderne tehnologije, trebat će poticati direktna ulaganja iz inozemstva!
Ključni kriteriji za strana ulaganja trebaju biti pristup novim tehnologijama, te stranim tržištima i stjecanje prihoda od izvoza.
Tako bi, uz ostale mjere ekonomske politike, brži razvitak slobodnih i poduzetničkih zona mogao služiti za razvitak moderne industrijske proizvodnje za izvoz.
Poštovane gospođe i gospodo!
Formiranje slobodne zone u Varaždinu dobar je primjer takve uspješne politike razvoja, strategije investiranja koja dovodi do rasta, zapošljavanja i izvoza!
Slobodna zona Varaždin je trenutno najveća proizvodna, izvozno orijentirana grinfild investicija u Hrvatskoj.
Zona je stavljena u funkciju početkom 2005. godine, a potpuna izgradnja svih proizvodnih kapaciteta očekuje se do kraja 2007., kad će godišnji izvoz korisnika slobodne zone premašiti 500 milijuna eura.
Drago mi je da možemo ovdje u Varaždinu razmijeniti mišljenja o strategijama investiranja i poticanja poduzetništva u Hrvatskoj.
Vi zaista imate što reći o ovoj temi! Uvjeren sam da će svaka buduća razvojna politika Hrvatske, morati koristiti i vaša iskustva.
Hvala!