Poštovane gospođe i gospodo,

Zadovoljstvo mi je da vas mogu pozdraviti na tradicionalnom sastanku britanskih i hrvatskih poduzetnika.
Velika Britanija je važan inozemni investitor u Hrvatskoj, a Hrvatsko - britanska poslovna mreža potiče gospodarsku suradnju između naših zemalja.
Nedavno sam bio u radnoj posjeti Sjevernoj Irskoj i Škotskoj, sa ciljem poticanja bilateralne gospodarske suradnje, za što postoji interes.
Osnovna tema mojeg govora će biti suradnja Hrvatske sa susjednim zemljama, ekonomijama zemalja jugoistočne Europe, u sklopu evropskih integracijskih procesa, dakle, regionalna suradnja.
Želio sam svoje izlaganje više usmjeriti na ekonomsku suradnju, ali nedavni događaji daju mi poticaj da se više osvrnem na politički trenutak u regiji.
Stanjem u regiji ne možemo u potpunosti biti zadovoljni. Dijelim zabrinutost međunarodnih čimbenika u vezi s rješenjima koja bi trebala dovesti do trajnog mira i sigurnosti ovog dijela Europe.
Prema izvještaju Svjetske banke, ekonomski napredak regije je dobar. Prema analizi Bečkog instituta zemlje jugoistočne Europe ostvaruju visoke stope rasta i nisku inflaciju, uz dinamičan rast osobne potrošnje, te javnih i privatnih investicija. Razvojne perspektive su povoljne, ali rastu sigurnosni rizici.
Naime, vidljivo je da napredak u demokratskim reformama nije bio dovoljno dinamičan; čak se javljaju tendencije koje nisu u skladu s proevropskim politikama, koje mogu dovesti do političke nestabilnosti ili konflikta u regiji. Stoga bi regionalnu sigurnost trebalo osnažiti jačanjem europskih integracijskih procesa.
Ne smijemo dozvoliti da regija stagnira zbog nedovoljno brzog razvoja ili zastoja u gospodarskom ili demokratskom razvitku pojedinih zemalja. Ipak, želim vjerovati da je razdoblje značajnije političke nestabilnosti iza nas, da međunarodna zajednica ima mehanizme i odlučnosti za očuvanje stabilnosti, te da se sve zemlje regije žele i moraju posvetiti vlastitom ekonomskom razvoju kojim se približavaju EU.
Samo se kroz regionalnu suradnju, posebice gospodarsku, mogu izbjeći izolacionizam i radikalni nacionalizam, koji je još uvijek prisutan u nekim dijelovima regije. Zbog toga je regionalna suradnja sastavni dio evropskih procesa u regiji, koja obuhvaća nastojanja svih zemalja da kroz međusobnu suradnju ostvare veći stupanj ekonomske razvijenosti, te njihovo brže uklapanje u EU. To je proces “u kojem svi pobjeđuju”.
Želim sasvim jasno i nedvosmisleno poručiti da je naš strateški cilj ulazak u Europsku uniju.
A, jedan od ključnih preduvjeta za to je i uspješna regionalna politika, odnosno politika gospodarske i političke suradnje Hrvatske sa zemljama u regiji.
Podsjetio bih da su Hrvatska i EU prije dvije godine otvorile pristupne pregovore. Isto tako, podsjetio bih da je Europska Komisija početkom studenoga usvojila redoviti “Izvještaj o napretku za Hrvatsku”, u kojem je vidljiv napredak Hrvatske u pridruživanju Uniji.
Pregovori se odvijaju zadovoljavajuće, iako su primijenjeni posebni kriteriji. Za sva pregovaračka poglavlja postavljena su, naime, tzv. “mjerila” za otvaranje i zatvaranje pregovora. To je dodatno usložnilo pregovore Hrvatske sa EU, i postavilo nove izazove za hrvatske institucije. Hrvatska će poduzeti sve potrebno za ispunjavanje “mjerila”, kako bi se pregovarački proces sa EU još više ubrzao.
Zadatak je nove Vlade da ubrza reformske procese, posebice ekonomske reforme, koje nas približavaju EU. Ekonomski aspekt pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji, određen je tzv. Predpristupnim ekonomskim programom (PEP).
Hrvatska je na pragu Europske unije, njezino gospodarstvo je globalizirano, trgovinske veze Hrvatske i EU vrlo su razvijene, još od “asimetrične carinske liberalizacije” od strane EU, financijski sustav je potpuno uklopljen u financijski sustav Unije, a hrvatska privreda je snažno integrirana sa gospodarstvom EU.

Poštovane gospođe i gospodo,

Upoznao bih vas ukratko sa osnovnim smjernicama hrvatske regionalne politike. Hrvatska ne želi i nije “pobjegla iz regije”. Upravo obratno – ona razvija ekonomske veze sa svim zemljama jugoistočne Europe, kao dijelom multilateralnog procesa približavanja Balkana Europskoj uniji.
Zbog toga je Hrvatska pristupila Sporazumu o CEFTA-i, međunarodnom trgovinskom sporazumu o liberalizaciji trgovine i investicija u regiji. Ovim sporazumom postignuta je liberalizacija tokova roba i kapitala, dok su restrikcije zadržane u tokovima radne snage. U primjeni sporazuma, neke zemlje zadržale su manje restrikcije kod robnog uvoza, uglavnom poljoprivrednih proizvoda. Siguran sam da ćemo uskoro ostvariti punu implementaciju ovog sporazuma, bez diskriminacije. Nova CEFTA dat će poticaj britanskim, ali i drugim poslovnim ljudima da kao polaznu točku za razvitak aktivnosti u regiji odaberu upravo Hrvatsku.
To su neki inozemni poslovni krugovi već prepoznali. Tako je u Zagrebu nedavno otvoren regionalni ured Arapsko – francuske banke (UBAF). Dodatno, u sklopu pregovaračkog procesa Hrvatske i EU, te njezine regionalne gospodarske suradnje u jugoistočnoj Europi, stvorena je povoljnija poslovna klima za strane ulagače i poduzetnike. 
Sigurnost i dugoročna stabilnost u regiji i dobrosusjedski odnosi nezaobilazni su ciljevi hrvatske vanjske politike. Odnosi sa zemljama u regiji poboljšani su njihovom usredotočenošću na EU i NATO, koji su naši zajednički strateški ciljevi.
Republika Hrvatska je zainteresirana za razvoj intenzivnih i svestranih odnosa sa svim zemljama u regiji, u duhu dobrog susjedstva i prijateljstva, kao i zajedničke europske budućnosti.
Dopustite mi nekoliko konkretnih primjera. U odnosu na Srbiju, Hrvatska podržava sklapanje Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju Srbije sa EU. Mi smatramo da će to osnažiti europsku perspektivu Srbije.
U okviru redovitog dijaloga, Hrvatska i Srbija su dale nove poticaje za rješavanje niza otvorenih pitanja, među kojima ističem: povratak izbjeglica, pitanje povratka i rješavanje statusa zatočenih i nestalih. Naglasak u bilateralnim odnosima sa BiH sve je više na gospodarskim pitanjima, trgovini i direktnim ulaganjima. Najvažnijim bilateralnim pitanjima smatramo rješavanje pitanja povratka i suradnju na projektima infrastrukture.
Najavljena izgradnja Pelješkog mosta – moji stavovi su poznati, a ističem to i ovdje - nikako ne bi smjela biti uzrokom pogoršavanja naših odnosa. Podržavamo sve reforme usmjerene na jačanje središnjih državnih institucija koje će omogućiti uključivanje zemlje u Europsku uniju i euroatlantske integracije.
Hrvatska i BiH surađuju na infrastrukturnim projektima razmjenjujući informacije o planovima izgradnje i povezivanja koridora Vc i Jadransko-jonske autoceste. Smatram da bi se morali ubrzati dogovori oko izgradnje koridora Vc, radi luke Ploče. To je od ključne gospodarske važnosti, ne samo za obje zemlje, nego i za čitavu Srednju Europu.
U vezi s Kosovom, Hrvatska se zauzima za pronalaženje takvog rješenja statusa Kosova koje će pridonijeti trajnoj stabilnosti u regiji. Ahtisaarijev plan dobra je osnova za pregovore o konačnom rješenju.
Kao nova nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, Hrvatska će intenzivno sudjelovati u rješavanju ovog problema.
S Crnom Gorom odlično surađujemo. Vjerujemo da će Crna Gora uspješno nastaviti s procesom približavanja EU, pri čemu smo spremni dijeliti iskustva iz vlastitog procesa pridruživanja.
Odnosi Hrvatske i Makedonije su prijateljski i u stalnom usponu. Između dvije zemlje nema otvorenih pitanja. U procesu približavanja EU i NATO-u, Hrvatska i Makedonija uspostavile su visoku razinu međusobne suradnje i potpore.
Isto iskustvo dijelimo i s Albanijom. Bilateralni odnosi između Hrvatske i Albanije su prijateljski i razvijaju se vrlo dobro. Između dviju država nema neriješenih pitanja.
Hrvatska nastavlja pružati potporu zemljama u regiji (Albaniji, BiH, Srbiji, Makedoniji) u procesu njihovog približavanja Europskoj uniji.
Sve zemlje jugoistočne Europe intenzivno surađuju u oblasti energetike, te radimo na usklađivanju nacionalnih energetskih strategija sa strategijom energetike EU. Hrvatska radi na energetskim projektima koji imaju značenje za cijelu regiju, ali i širu Europu, posebice Europsku uniju. Regionalna strategija Hrvatske u širem smislu, obuhvaća i suradnju sa susjednim zemljama, članicama EU: Slovenijom i Italijom.
Kod Slovenije, radi se, uglavnom, o pitanjima naslijeđenima iz doba bivše Jugoslavije (utvrđivanje granice, Ljubljanska banka, itd.).
S Italijom želimo surađivati na ekološkoj zaštiti Jadrana. Primjena načela europske politike i mirnog rješavanja nesporazuma, te međunarodnog prava morali bi nas dovesti do odgovarajućeg rješenja.
Prilagođavanje regije zahtjevima Euvropske unije trebalo bi biti postupno i uz osiguravanje određenih oblika financijske potpore, uz još veći angažman Europske investicijske banke (EIB), čiji doprinos visoko ocijenjujemo.
Uvjeren sam da je održanje euroatlantske perspektive za sve zemlje u jugoistočnoj Europi najbolji poticaj i okvir za trajno rješavanje svih otvorenih pitanja, te dinamičniji gospodarski razvoj.
Hrvatska će odlučno provoditi reforme, koje bi morale ubrzati približavanje EU, te će nastaviti strategiju regionalne suradnje sa svim zemljama, posebno na z