Poštovani gospodine Pupovac,
Cijenjeni članovi Srpskog narodnog vijeća i uzvanici,

Dopustite mi najprije zahvaliti vam se na pozivu na današnju skupštinu Srpskoga narodnog vijeća i izraziti zadovoljstvo što mogu osobno biti nazočan prigodom njezina održavanja. 
Dopustite mi da prvo naglasim važnost koju Srpsko narodno vijeće ima u životu srpske zajednice u Hrvatskoj i u razvoju ukupnih odnosa između hrvatskog i srpskog naroda, između republika Hrvatske i Srbije. Svaki narod sam najbolje prepoznaje one ključne činjenice iz svoje povijesti koje najviše pridonose izgradnji njegova identiteta.
Kada je riječ o nacionalnim manjinama, onda se taj identitet izgrađuje iz opće nacionalne baštine, ali bez sumnje i iz mnogih posebnosti koje neka manjina baštini iz zajedničkog života s većinskim narodom i drugim manjinama.
Kada je riječ o Republici Hrvatskoj, srpski narod koji živi u njoj izgrađuje velik dio svoga identiteta iz cjeline srpske povijesti i kulture, ali i iz baštine zajedničkog života s hrvatskim narodom te nacionalnim manjinama koje u njoj žive. Pristupamo li tako prošlosti, tada nas ona ne opterećuje, nego nas upućuje ka zajedničkim ljudskim vrijednostima, čiji odsjaj nalazimo u svojim najvećim ljudima. Oni su imali identitet koji nas je sve izgrađivao, a nije nikoga i ništa uništavao.
Važan simbol takva izgrađujućeg identiteta naš je velikan Nikola Tesla, čiji smo jubilej rođenja obilježili prije dvije godine. Naime, osim kao izniman znanstvenik, on je za nas važan i kao čovjek koji je stavom prema svom srpskom rodu i svojoj Hrvatskoj domovini postao paradigma zrelog patriotizma, koji itekako može pozitivno nadahnjivati i današnje naraštaje. Nema sumnje da ćemo sljedećih godina imati prigodu vrednovati i istaknuti druge srpske uglednike u Hrvatskoj.
Vi ste već istaknuli potrebu osnutka Muzeja Hrvatske himne, koju je na Mihanovićeve stihove uglazbio Josip Runjanin. Bit će potrebno osvijetliti likove i drugih Srba važnih u hrvatskoj kulturi, politici i društvenom životu. Pri tome hrvatska historiografija stoji pred zadaćom da objektivno osvijetli okolnosti djelovanja tih značajnika i vrednuje njihov doprinos u povijesti srpske zajednice u Hrvatskoj, kao i u sklopu opće hrvatske povijesti i kulture.
Treba osim toga istaknuti da smo zbog raznih razloga propustili istaknuti Srbe koji su tijekom Domovinskog rata stali u obranu Hrvatske, prepoznavši da je obrana slobode i prava hrvatskog naroda da ima svoju državu ujedno obrana slobode i srpskog naroda u Hrvatskoj i njegova prava da Hrvatsku, zajedno sa svima našim građanima, izgrađuje kao svoju državu.
O važnosti i uspješnosti izgradnje budućnosti na svemu dobrom što smo imali u prošlosti mogao sam se uvjeriti i u protekla dva mjeseca, kada sam imao prigodu obići gotovo sva područja od posebne državne skrbi, gdje tradicionalno živi i znatan dio Srba u Hrvatskoj. Posjetivši sjevernu Dalmaciju, Liku, Kordun i Banovinu mogao sam u susretu s ljudima, među kojima su bili i neki od vas, čuti mnogo toga o problemima, ali i dostignućima u procesu obnove, povratka i razvoja.
Želim naglasiti da će tijela državne vlasti i dalje voditi aktivnu politiku razvoja tih područja, koja imaju veliku razvojnu perspektivu. Taj proces za mnoge još ne ide željenom brzinom, ali nema sumnje da će se on nastaviti na korist stanovnika tih područja i cijele Hrvatske.
Republika Hrvatska postavila je ustavnim i zakonskim rješenjima visok standard zaštite nacionalnih manjina i omogućila njihovu punu integraciju u društveni život. Sada se radi o tome da se ti standardi primjenjuju sukladno potrebama i prilikama realnog života.
Srpsko narodno vijeće imalo je u tom nastojanju veliku ulogu svojom otvorenošću za suradnju u politici pomirenja i povratka, očuvanja i izgradnje identiteta srpske nacionalne zajednice i njezine potpune integracije u hrvatski društveni život. Tim svojim radom Srpsko narodno vijeće postalo je ne samo formalno nego i stvarno krovna organizacija Srba u Hrvatskoj.
Smatram i da je potpora koja je i s vaše strane dolazila uspješnim nastojanjima vlasti Republike Hrvatske da se otvori proces pregovora o pristupanju u Europsku uniju ne samo politički važan čin nego je i jasan znak da je proces integracije srpske nacionalne zajednice u sve pore društvenog i javnog života Republike Hrvatske bitno uznapredovao.
To želim istaknuti jer su nasljeđa ratnog i poratnog vremena još bliska sa svim svojim psihološkim, političkim, gospodarskim i drugim problemima. Taj doprinos nije ostao bez odjeka i u širem, regionalnom i europskom kontekstu.
Potrebno je ovom prigodom ponoviti da Republika Hrvatska želi sa Republikom Srbijom razvijati svestrane i obostrano korisne odnose. Za to su nam potrebne stabilna Hrvatska i stabilna Srbija. Neriješena pitanja iz prošlosti vezana za uzroke i posljedice rata te za sukcesiju moraju se rješavati u odgovarajućim međunarodnim pravosudnim i političkim institucijama. Republika Hrvatska spremna je Republici Srbiji kao, za vjerovati je, budućoj zemlji kandidatkinji za članstvo u Europskoj uniji dati potporu svojim iskustvom u pregovorima i procesu približavanja. Na to nas potiče ne samo izraženo uvjerenje da će obje zemlje prije ili poslije biti dio Europske unije nego prije svega potreba da napokon omogućimo današnjim i budućim naraštajima da žive bez straha, da se posvete napretku i životu.
Kada nam se kao budućim članicama Europske unije granice potpuno otvore, tada će mnoge napetosti koje još postoje kao posljedica pogrešne politike i rata nestati ili se bitno umanjiti, a nacionalne manjine dobit će mogućnost da se slobodno razvijaju u jedinstvenom kulturnom i civilizacijskom prostoru.
U toj, uvjeren sam, obostranoj težnji nacionalne manjine su nam od neprocjenjive važnosti. Srpska zajednica u Hrvatskoj, kao i hrvatska manjina u Srbiji, imaju pravo osjećati da se u zemlji koju su prihvatili kao svoju domovinu i njih prihvaća kao ravnopravne građane. Time one dobivaju potrebno uvažavanje te ujedno postaju još više motivirane i sposobne biti most suradnje između dvaju naroda i dviju zemalja.
Uvjeren sam da će u promicanju interesa srpske nacionalne zajednice u Hrvatskoj Srpsko narodno vijeće i dalje uspješno surađivati s institucijama hrvatske državne vlasti, sudjelovati u izgradnji dobrih odnosa između Hrvatske i Srbije, pridonositi općim interesima našega društva te međunarodnoj afirmaciji Republike Hrvatske.
Hvala!