Španjolska, Madrid, 28.10.2015.
Gospođe i gospodo,
Uvaženi sudionici ovog skupa
Za mene je mir vrhovna vrijednost međunarodnih odnosa, a strateška i multinacionalna vizija
predsjednika Kine Xi Jinpinga „Jedan pojas – jedna cesta“ ima za cilj mir i suradnju pomoću
ekonomskog razvoja za sve zemlje. Stoga vanjskopolitičku inicijativu „Jedan pojas – jedna
cesta“ podržavam od samog početka jer je njezina suština usmjeravanje odnosa između Europe,
Azije u Afrike u pravcu ekonomske međuovisnosti i razvoja, suradnje i mira.
Ta kineska globalna vanjskopolitička strategija za 21. stoljeće u sebi sadržava i tradicionalna
načela kineske vanjske politike: dugoročni cilj, postupnost implementacije, a ekonomski razvoj
koristi se kao instrument u izgradnji stabilnijeg svijeta i multipolarnog svjetskog poretka.
Danas mi se implementacija te inicijative za povezivanja tri kontinenata i njezina fokusiranost
na razvijanje novih ekonomskih kapaciteta zemalja uključenih u buduće pomorske i kopnene
ekonomske koridore čini još hitnijom nego 2013. kada je Kina lansirala „Jedan pojas – jednu
cestu“.
Naime, došlo je do bitnog pogoršanja ekonomske i političke stabilnosti u svijetu zbog događaja
na Srednjem Istoku, na sjeveru Afrike, u Ukrajini i dolaska velikog vala izbjeglica u Europu. To
novo stanje ima destruktivan potencijal guranja odnosa između država u područje sile,
nacionalizma, ekonomskog protekcionizma i potrebno ga je obuzdati građenjem nove stabilne
infrastrukture svijeta i novih ekonomskih i financijskih institucija.
Stoga mislim kako je potrebno uvijek iznova govoriti i naglašavati neekonomske vrijednosti na
kojima se temelji inicijative „ Jedan pojas – jedna cesta“ mir i suradnji budući da one
predstavljaju važan orijentir u izgradnji stabilnosti u današnjem svijetu.
Godinu dana nakon prestanka mog desetogodišnjeg predsjedničkog mandata pozvan sam 2011.
u Kinu da otvorim u gradu Yangzhou muzej Marka Pola, trgovca koji je svoje putovanje u
srednju Aziju i Kinu opisao u knjizi objavljenoj u Veneciji u 13. stoljeću s napomenom da je
napisao tek pola od onog što je vidio. Europsko – kineska i hrvatsko – kineska diplomacija ne
mogu se zamisliti bez razgovora o Marku Polu koji je spojio dva svijeta Europu i Kinu.
Pozivanje na Marka Pola za mene nije način da istaknem "vlasništvo" Hrvatske nad tim
trgovcem i svjetskim putnikom. Kini su naravno poznate hrvatsko – talijanske rasprave o Marku
Polu i želim reći da mi je drago da Kina ima dovoljno strpljenja za argumente obje strane.
Na Marka Pola podsjećam zato kako bih naglasio da se Novi put svile ne može graditi kao čisto
tržišna ekonomska transakcija oslobođena od drugih vrijednosti kao što su povijesne i kulturne
veze, znanstvena suradnja, razmjene studenata, turističkih putovanja. I cilj ove konferencije je da
se bolje upoznamo. Bez međusobnog poznavanja ljudi, bez poznavanja sadašnjosti i povijesnih
veza, bez uvažavanja kulturnih razlika i slijeđenja vrijednosti mira, prijateljstva i stabilnosti ne
može se razvijati trgovina niti graditi nove ceste luke i željeznice i logistička središta. Sve ove
vrijednosti koje sam izdvojio ugrađene su u inicijativu "Jedan pojas – jedna cesta.
Pored toga inicijativa „ Jedan pojas – jedna cesta“ ne bi bila moguća bez usmjerenosti kineske
vanjske politike u pravcu nastavljanja ekonomske globalizacije i daljnje izgradnje ekonomske
međuovisnosti svijeta. Naravno, inicijativa o izgradnji novog puta svile mora se promatrati i kao
ključni dio kineske strategije ekonomskog razvoja, ali i razvoja Azije, Europe i Afrike.
Kinezi su bili, jesu i bit će za miroljubivi razvoj, ali oni spadaju i među najspretnije trgovce
svijeta i naravno da ih zanimaju ulaganja u ceste, željeznice i luke kojima će smanjiti troškova
transporta kineske robe na tržište Europe i zaraditi.
Azija je postala regija svijeta čiji ekonomski utjecaj ima potencijal postati određujući što je
pozicija koju je imala Europa u prošlim vremenima. Podsjetio bih da je stari put svile koji je
započeo prije 2000 godina i trajao do industrijske revolucije u Europi i kolonizacije imao mnoga
obilježja koja ga mogu definirati kao prethodnika sadašnje globalizacije.
Ekonomska globalizacija donijela je puno prednosti Kini i svijet je ostao iznenađen i zadivljen
kada je Kina pokazala svoju preobrazbu iz populacijske svjetske sile u svjetsku silu ljudskih
resursa s ekonomijom uravnoteženog rasta i zaštitom okoliša. Kina je uz napore cijele nacije,
reforme i otvaranje ekonomije postigla izuzetan razvoj.
Jedan pojas jedna cesta; dobrobiti za jugoistočnu Europu
Dozvolite mi da sada objasnim zašto sam uvjeren da inicijativa „ Jedan pojas – jedna cesta“
ima potencijala donijeti ekonomske i druge koristi i zemljama jugoistočne Europe.
Živimo u doba kada se procesi ekonomske međuovisnosti svijeta ne odvijaju samo u pravcu
ekonomske ovisnosti o Zapadu. Ono što danas možemo vidjeti jesu procesi ekonomskog
integriranja koji imaju više pravaca: unutareuropski, transatlantski, transpacifički ali i
eurokineski. To znači da zemlje jugoistočne Europe mogu istovremeno slijediti različite
pravaca ekonomskog integriranja.
Prije dvije godine sam na skupu think tankova Kine i srednje i istočne Europe u Pekingu govorio
o vrijednostima diplomacije koju je Kina lansirala 2011. pod nazivom „Kina plus 16“. Tada sam
naglasio da je glavno obilježje odnosa Kine sa zemljama jugoistočne Europe, koji su u razvoju,
ekonomsko, a ne političko i geostrateško te sam se založio za razvoj nove ekonomske europske
“regije 16” unutar Europe.
Razvoj odnosa Kine i zemalja jugoistočne Europe u okviru "Kina plus 16" ima pozitivna
obilježja budući da povećava ekonomsku stabilnost preko rasta kineskih ulaganja i dostupnosti
povoljnih kredita. Razvoj odnosa s Kinom poslužio je smanjivanju ekonomske krize u zemljama
srednje, istočne i jugoistočne Europe. Krajem 2013. sam u Pekingu pozvao Bruxelles da
podržava odnose 16 zemalja srednje i istočne u jugoistočne Europe na isti način kao što
podržava odnose Kine i Njemačke ili Kine i Velike Britanije budući da je cilj tih odnosa isti:
ekonomski razvoj!
Pogotovo što su odnosi Kine sa 16 zemlja srednje i istočne Europe, koje ukupno imaju 123
milijuna stanovnika, u velikoj neravnoteži u usporedbi s odnosima koje Kina ima s razvijenim
članicama EU-a u područje trgovine i investicija.
Diplomacija „ Kina plus 16 realan stup u ostvarivanju ciljeva novog puta svile
Za mene su dosadašnje rezultate diplomacije „ Kina plus 16“ posebno važni stoga jer ih vidim
kao i realan stup u ostvarivanju ciljeva novog puta svile. Kinesko vodstvo je razvoj odnosa s
grupom država jugoistočne Europe stavilo u širu vanjskopolitičku koncepciju u novi put svile na
kopnu i moru. Novi svileni ekonomski pojas trebao bi se temeljiti na lukama, prugama i cestama
koje će prolaziti i kroz zemlje jugoistočne Europe i spajati ih s Azijom.
Nova diplomacija Kine prema zemljama jugoistočne Europe dovelo je 2015. do napretka u
političkim odnosima (više posjeta na visokoj razini), do pomaka u institucionaliziranju
suradnje (Kinesko tajništvo, zajednička udruženja iz raznih područja gospodarstva) do rasta
trgovine, rasta ulaganja, novih infrastrukturnih projekata, uspona akademske suradnje i turizma.
U Bukureštu je napravljen iskorak i u razvijanju suradnje Kine, Mađarske i Srbije koje su
potpisale sporazum o zajedničkoj realizaciji modernizacije i izgradnje pruge Beograd
Budimpešta koji je Kina sprema financirati s tri milijarde dolara. Taj projekt važan je dio
pomorsko – kopnene koncepcije „Jedan pojas- jedna cesta“. Pruga od Budimpešte do Beograda
prolazila bi dalje do Grčke , do luke Pirej i bila povezana js lukama sjeverne Afrike i nekih
dijelova Srednjeg istoka.
Kina podržava i unapređivanje financijske suradnje kroz dogovore o prekograničnom trgovanju
u lokalnoj valuti te juanu kao alternativu dolaru.
Ovo moje izlaganje zaključio bih tvrdnjom kako je sadašnje odnose Kine i zemalja jugoistočne
Europe moguće označiti kao napredak u povijesti međusobnog poznavanja, ekonomske
suradnje i prijateljstva. To je trend kojeg se trebamo držati i dalje ga zajednički razvijati
podržavanjem i provođenjem svih onih mjera od Varšave, Bukurešta do Beograda koje čine
važan faktor u realiziranju inicijative „Jedan pojas- jedna cesta“.