Sarajevo, 07.07.2016.
Bivši Predsjednik RH, Stjepan Mesić, sudjelovao je na tradicionalnoj međunarodnoj konferenciji »Summit 100 managera – najboljih investitora u regiji«, koji se održao 07.07.2016. godine u Sarajevu. Glavna tema konferencije je ,,Investicije u regiji, aktivnosti, šanse i mogućnosti“. Na prijedlog organizatora, g. Mesić je govorio o temi ,,Politička situacija u regiji kao uvjet za investiranje''. Na konferenciji su sudjelovali brojni sudionici iz različitih država, koji dolaze iz svijeta privrede, politike, znanosti, poslovne i akademske zajednice i javnog života. Naglasak je bio na jačanju ekonomske suradnje i na povezivanju u regiji. Mesić je sudjelovao i na tradicionalnoj međunarodnoj ceremoniji ,,Izbora najmenadžera i najkompanije jugoistočne i srednje Europe'' koja se po 34. put održava u Sarajevu, gdje je uručio nagrade menađerima i tvrtkama. Prisutnima su se između obratili osim bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesić, zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Mirko Šarović, potpredsjednik Vlade Republike Srbije Rasim Ljajić, šef Misije OSCE BiH Jonathan Moore i visoki predstavnik v BiH (OHR) Valentin Inzko.
Izlaganje g. Mesića na konferenciji prenosimo u cijelosti.
Iznimno mi je zadovoljstvo što se mogu obratiti ovom skupu i s vama podijeliti svoja razmišljanja o temi koja je ograničena geografski i politički na našu regiju.
No, nema te regije u današnjem međusobno povezanom i međuovisnom svijetu u kojoj se nešto događa, izravno ili neizravno bez utjecaja vanjskih faktora.
Nije potrebno posebno objašnjavati da je pitanje suradnje zemalja naše regije, osobito važno nakon ratova u kojima se raspala jugoslavenska federacija.
Jugoslavenska federacija izgubila je glavne integrativne faktore i tražio se novi politički dogovor, do čega nije moglo doći, jer su politike za promjenu granice silom, uspjele nametnuti rat kao sredstvo za ostvarenje svojih političkih ciljeva. Sve vam je to poznato i na to ne treba trošiti riječi.
Ratovi na našim prostorima su već dobar niz godina iza nas. Odnosi među državama su normalizirani, diplomatski odnosi postoje. Ljudi i robe prelaze granice, trguje se.
Prava suradnja, međutim još nije potpuna, nije onakva kakvu bismo trebali težiti: suradnja na poštivanju međunarodnog prava, na međusobnom poštivanju i uvažavanju uzajamnih interesa i na želji da se što prije uklopimo u svijet mira i suradnje.
Udružena Europa je danas suočena s nekoliko izazova, koji se tiču ne samo članica Europske unije već i zemalja pretendenata za članstvo u Uniji.
Jedan od izazova je nasilna migracija za koju Europa nije bila spremna i britanski referendum o izdvajanju iz Europske unije.
Naša regija samo je marginalno zahvaćena nasilnim migracijama, koje su ipak ostavile određene posljedice. U vezi izdvajanja Velike Britanije možemo konstatirati da je prevladao uski nacionalni interes nad evropskim interesom. Politička poruka referenduma je loša, a ekonomska tek se treba izračunati. Ne treba zaboraviti da je sam referendum neobavezujućeg karaktera i njegov rezultat tek treba ugraditi u odgovarajući zakon i započeti pregovore sa Europskom unijom.
Sve ovo djeluje i na uvjete za investiranje u našoj regiji, ali najvažnije uvjete za investiranje stvaramo mi sami. Suradnja u regiji niti je bilo niti može biti bez multikulturalnosti, bez multireligijoznosti bez prihvaćanja različitosti kao nečega što nas obogaćuje.
Suradnja se gradi na uključivosti, a ne na isključivosti. U tom smislu politika mora dati najveći doprinos atraktivnosti investiranja u našoj regiji. Svakako treba postići maksimalnu transparentnost zakonske regulative, koja se tiče investiranja i sigurnosti ulaganja.
Na kraju da zaključim. Odgovornost za stvaranje motiva za ulaganje u investicije je na državi. Investitori će lako procijeniti resurse i svoj interes. Novac najlakše ide tamo gdje je politička situacija stabilna, tamo gdje institucije države funkcioniraju u skladu sa zakonima i pravilima međunarodnog prava.
Investitori će dolaziti u regiju ako je tolerancija na korupciju svedena na nulu.
Danas, kada Europa potresaju izbjeglička kriza i nedavno održani referendum o izlasku Velike Britanije iz Europe, potrebno je još više učiniti na afirmaciji Europe i europskih vrijednosti te:
- da članice Europe čine što manje smetnje kandidaturama za članstvo u EU,
- da se zemlje regije što aktivnije bore protiv povijesnog revionizma koji bi htio naknadno poražene iz II. svjetskog rata pretvoriti u pobjednike,
- da se u obrazovanju reafirmira antifašizam kao ljudsko i civilizacijsko opredjeljenje.