Poštovane dame i gospodo,
poduzetnici i gosti,

Zahvaljujem vam na pozivu da prisustvujem i uvodno nešto kažem na vašem skupu, koji je tijekom ovih godina vašeg djelovanja stekao ugled i reputaciju u hrvatskim poslovnim krugovima.

Dakle, nakon političkih promjena normaliziraju se politički odnosi Hrvatske sa europskim zemljama i USA. To je otvorilo put postupnom normaliziranju ekonomskih odnosa sa EU i USA, kao i primanju u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Sve se to odvilo tek tokom 2000. godine. Time je omogućeno stvaranje slobodnih trgovinskih zona sa naprednijim srednjeeuropskim tranzicijskim zemljama: Slovenija, Madžarska, a zatim, Makedonija, Bosna i Hercegovina. U završnoj fazi su pregovori o slobodnoj trgovini sa Poljskom, Češkom, Slovačkom. Time ćemo postati članica Srednjeeuropske slobodne trgovinske zone. Završen je i proces pregovora o Stabilizaciji i pridruživanju sa EU.

To su osnovni i objektivni čimbenici koji će hrvatskoj privredi znatno proširiti tržište, odnosno omogućiti pristup novim tržištima.

Danas se pristup svim tim tržištima, radikalno popravlja, ali se i hrvatsko tržište otvara sve jačoj uvoznoj konkurenciji.

Može se očekivati da će u buduće troškovi rada susjednih nam zemalja brže rasti od hrvatskih, kako zbog nailazeće faze jače aprecijacije njihovih valuta, tako i zbog dosizanja visoke razine zaposlenosti, koja će sa svoje strane dizati cijenu njihove ponude rada. U Hrvatskoj bi ti faktori ubuduće trebali djelovati relativno povoljno na privlačenje stranih investicija, ali i na aktiviranje domaćih potencijala. No, to su nešto dugoročniji trendovi. U sklopu Srednjeeuropskih tranzicijskih zemalja, Hrvatska ima izrazitu prednost u sektoru usluga i prometa. To su, prije svega, turizam, jadranske luke, prometna infrastruktura (plinovodi, naftovodi, željeznice i ceste). To bi trebalo djelovati – uslijed značajnog povećavanja tržišta – i lokacijski atraktivno za niz djelatnosti, i to od industrije, financija, trgovine, sve do prometa. U današnjim uvjetima mira i nestankom sigurnosnih rizika, Hrvatska će znatno unaprijediti svoju atraktivnost, odnosno održati i unaprijediti svoju međunarodnu konkurentnost. Tim prije, što je ona, dobrim svojim djelom, strukturno komplementarna Srednjeeuropskim zemljama.

Indikatori kojima se mjere pogodnosti investicijske klime u tranzicijskim zemljama, u Hrvatskoj postaju sve povoljniji. To se odnosi na mjerilo transparentnosti, na mjerila koja označuju stupanj "neuplitanja" države u poslovanje privrede. Unatoč suprotnim mišljenjima, u Hrvatskoj je, ustvari, vrlo liberalan zakon o stečajevima i bankrotima, a korupcija se smanjuje! Isto tako, porezni poticaji za strana ulaganja se znatno poboljšavaju. Naravno, potreba proračunskih prihoda ograničava mogućnosti primjene takvih poticaja. Efikasnost administracije i pravnog sistema, nažalost, zaostaju za naprednijim tranzicijskim zemljama. Međutim, političke promjene na svim nabrojanim područjima daju vidljive rezultate.

Optimistično bih još jednom istakao, da je nova politička vlast nakon izborne pobjede početkom 2000. godine učinila ozbiljan zaokret na planu unutarnje i vanjske politike i time otvorila prostor za ambiciozniju razvojnu strategiju, koja polazi od realnih društvenih i ekonomskih prioriteta. Dosadašnji uspjesi u sređivanju javnih financija, na uvođenju reda u oblasti zaštite gospodarstva i društvenog života od korupcije i kriminala, zatim, pokazani interes stranih investitora, opravdavaju očekivanja u pogledu utvrđivanja dinamične razvojne strategije kojom ćemo unaprijediti i održati primjereno mjesto među tranzicijskim zemljama Srednje Europe, odnosno Europske unije. To je razlog zašto se zauzimam za tzv. "individualni pristup" priključenju Europskoj uniji. Zalaganje naše diplomacije za to načelo naišlo je na dobar prijem kod europskih partnera i on je usvojen u Zagrebačkoj deklaraciji.

Poštovane dame i gospodo!

Dozvolite mi nekoliko opažanja u vezi stranih ulaganja. Većina direktnih stranih ulaganja u Hrvatskoj ostvarena je u obliku preuzimanja postojećih trgovačkih društava (engleski, "mergers and acquistions"), zbog čega su izostali pozitivni efekti na porast zaposlenosti. Ova ulaganja uglavnom su koncentrirana na nekoliko sektora: trgovinu, telekomunikacije, bankarstvo i farmaceutski sektor. Rijetka su direktna strana ulaganja u obliku novih, "greenfield" investicija u proizvodnom sektoru hrvatskog gospodarstva (engleski, "manufacturing sector"), posebice u izvoznom sektoru gospodarstva (engleski, "tradable sector").

Ipak, postoje primjeri direktnih inozemnih ulaganja u proizvodni sektor, sa pozitivnim implikacijama na zaposlenost i proizvodnju. Osim u 1998. i 1999., inozemna direktna ulaganja (engleski, "foreign direct investments" – FDI) bila su srednje vrijednosti u usporedbi s ostalim zemljama srednje i istočne Europe.

U prošloj godini, primjerice, u zemlju je ušlo oko 800 milijuna USD, kad je ukupni iznos direktnih ulaganja bio oko 4.5 milijarde US dolara. Na temelju tog iznosa stranih investicija, Hrvatska se svrstava na peto mjesto od osam zemalja srednje i istočne Europe u tranziciji. Međutim, uspoređujući obujam "inozemnih direktnih ulaganja po stanovniku", Hrvatska se svrstava na četvrto mjesto, iza Mađarske, Češke i Slovenije. Naravno, sa ovime nismo zadovoljni.

Idućih godina može se očekivati porast stranih ulaganja, budući da postoje još neke korporacije koje se pripremaju za privatizaciju. U tom smislu, predstoje nam brojne aktivnosti na poticanju direktnih ulaganja iz inozemstva u Hrvatsku.

Poštovane dame i gospodo!

Dozvolite mi da ovdje iznesem i nekoliko konkretnih primjedbi u vezi "administrativnih prepreka" sa kojima se susrećete kao strani ulagači u Hrvatskoj. Konačno, svi ste vi vrlo praktični ljudi, naviknuti na efikasno rješavanje konkretnih problema i izazove slobodnog poduzetništva. Nedavno smo imali prilike analizirati tzv. administrativne prepreke stranim ulaganjima, koju je – uz suradnju sa stručnjacima Vlade Republike Hrvatske – izradila specijalizirana agencija Svjetske banke – "Foreign Investment Advisory Services" (FIAS). Osnovni zaključak ove vrlo vrijedne analize, bio je da administrativne prepreke u Hrvatskoj nisu beznačajne, ali i da se one mogu otkloniti.

Administrativne prepreke stranim ulaganjima i započinjanju poslova u Hrvatskoj, utvrđene su na četiri glavna područja: 1) pri ulasku u Hrvatsku; 2) kod registriranja korporacije i pokretanja poslovne aktivnosti; 3) u slučaju lociranja, pribavljanja zemljišta i kod rješavanja komunalnih pitanja; te, 4) kod utvrđivanja sustava poslovanja, koji se odnosi na pojedine aspekte primjene poreznog sustava, carinskog režima, uvoza i izvoza, te nadzora poslovanja od strane pojedinih inspekcija i nadzornih službi, itd. Želio bih istaknuti da nikakve prepreke nisu utvrdjene u oblasti deviznog sustava i financijskih transfera. Poznato vam je da je u Hrvatskoj na snazi vrlo liberalan devizni sustav, koji bez ikakvih restrikcija omogućava nerezidentima, stranim pravnim i fizičkim osobama, potpuno slobodno unošenje i iznošenje kapitala (hrvatska valuta je eksterno konvertibilna, prema odredbama članka VIII. Statuta MMF-a), dok je u Hrvatskoj zaštita privatnog vlasništva i slobodan transfer imovine zagarantiran Ustavom Republike Hrvatske.

Zanimljivo je da ovaj izvještaj FIAS-a nije obuhvatio administrativne prepreke u onim sektorima hrvatskog gospodarstva, u kojem su ostvarena najveća inozemna ulaganja: bankarstvu, i telekomunikacijama, te osiguravateljskim uslugama i turizmu. To mi potvrđuje stajalište da razina prepreka za strana ulaganja u nekim i to najprofitabilnijim sektorima nije takvog intenziteta, da bi to djelovalo destimulirajuće za ozbiljne strateške investitore. Konačno, Hrvatska je ulaskom u WTO i parafiranjem sporazuma sa EU preuzela medjunarodne standarde o jednakom tretmanu stranih poduzetnika, te o sveobuhvatnoj liberalizaciji vlastite nacionalne ekonomije.

Analiza nedostataka pravnog okvira za inozemna ulaganja do kojih je došla hrvatska administracija, ali i FIAS, ukazuju na pravce hitnih promjena zakonskih propisa, radi poticanja inozemnih direktnih ulaganja, pri čemu bi to moralo biti stimulativno za proizvodna ulaganja u sektor srednjih i malih poduzeća. Nalazim da su prioritetni pravci dopuna zakonske regulative na području izdavanja različitih dozvola (radne/poslvne vize i radne dozvole); svrha im je skraćivanje rokova za inkorporaciju u Hrvatskoj (najviše 30 dana za registraciju novog trgovačkog društva u stranom vlasništvu); posebice je važan skup poticajnih mjera u uspostavi transparentnih odnosa u vlasničkim odnosima i kupovini nekretnina; zatim, važna je pojednostavljena i vremenski kraća procedura izdavanja različitih dozvola, od lokacijskih, građevinskih sve do uporabnih dozvola. Takodjer, vrlo je važno da se ubrza operacionalizacija dobrih zakonskih rješenja iz zakona o poticanju stranih investicija (donošenjem različitih podzakonskih akata, posebice pravilnika Ministarstva financija Republike Hrvatske), kako bi strani ulagači mogli ostvarivati olakšice predviđene ovim zakonom.

Ukratko, želio bih uvjeriti ovaj poštovani skup poduzetnika da Vlada Republike Hrvatske ima i uvijek će imati moju bezrezervnu podršku u svim aktivnostima koje će poticati inozemna ulaganja. Potaknuo sam hrvatsku Vladu da pristupi izradi akcionog plana za primjenu preporuka FIAS-a, tako i u osnivanju specijalizirane državne agencije, koja bi imala institucionalni mandat da potiče i olakša inozemna direktna ulaganja u hrvatskome gospodarstvu, po principu da strani ulagač obavlja sve administrativne procedure na jednome mjestu (engleski, "one- stop-shop"). Založio sam se, takodjer, za otvaranje slobodnih zona.

Takva institucionalna i zakonodavna poboljšanja , uz zadržavanje makroekonomske stabilnosti, moralo bi djelovati vrlo stimulativno za strane poduzetnike, kako bi se u Hrvatskoj pokrenuo konjukturni poslovni ciklus, sa višim stopama ekonomskog rasta i porastom zaposlenosti.

Na kraju, rado bih iznio svoja uvjeravanja da se nadam da ćemo u idućem razdoblju biti mnogo uspješniji u ostvarivanju našeg zajedničkog cilja – poticanja ekonomskog rasta u Hrvatskoj uz pomoć inozemnih direktnih ulaganja i u ostvarivanju bržeg rasta BDP-a na temelju izvoza roba i usluga.

Zahvaljujem se na pažnji kojom ste pratili moje izlaganje. 

Hvala !