Poštovani predsjedniče Kučma,
Poštovani gospodine Čebotar,

Poštovani predstavnici gospodarskih tvrtki, Gospođe i gospodo, Veliko mi je zadovoljstvo obratiti se svim učesnicima Ukrajinsko-hrvatskog gospodarskog foruma, ne isključivo zbog toga jer se održava za vrijeme mojeg službenog posjeta Ukrajini, već i zato jer doista vjerujem da su danas gospodarstvo i gospodarski poduzetnici nositelji, posebice oni iz privatnog sektora, ujedno i stvaratelji inicijativa u međunarodnim odnosima, koje su nekad ekskluzivno pripadale političarima i klasičnoj diplomaciji.

Točno prije deset godina, 11. prosinca 1991. godine, Ukrajina je kao prva članica Ujedinjenih naroda diplomatski priznala Republiku Hrvatsku.

To je politička i povijesna činjenica. Od tada, naše dvije države samostalno traže svoje mjesto u europskom, ali i svjetskom okruženju, u novoj arhitekturi međunarodnih odnosa, suočavaju se sa svim poteškoćama tranzicije iz komunizma u postkomunističko društvo, tražeći rješenja u tržišnim reformama i razvoju demokracije.

Sudjelovanje u europskim integracijskim procesima, nije samo politički model suradnje. Prvi, takozvani ekonomski stup suradnje, na čemu je utemeljena ta najznačajnija europska organizacija, u perspektivi ne tako dalekog proširenja, uključuje tržište od preko pola milijarde potrošača, koje će jedino udruženo moći konkurirati ujedinjenim tržištima sjevernoameričkog ili pacifičkog bazena.

Potpuno je jasno da sudjelovanje na tom tržištu, zahtjeva svoja "pravila igre" koje uključuju i velike i male zemlje, zemlje tržišnih i tranzicijskih gospodarstava. Pravila koja moramo ne samo proučiti, već i primjenjivati, odnosno provoditi. Hrvatska i Ukrajina, odabrale su taj put, koji nije uvijek najlakši za naše građane, ali je jedini dugoročno ispravan i isplativ.

Uz europske integracije, globalizacija nameće svoj ritam i sadržaj gospodarskog razvoja. Prostorne udaljenosti više nisu barijere. Izolirana i zatvorena tržišta ne opstaju, kako god samostalna ili velika bila. Standardi poslovanja utvrđuju se međunarodnim mehanizmima. Napokon, dobri odnosi sa susjedima i aktivna regionalna suradnja, su ekonomski uvjeti bez kojih nacionalna tržišta ne mogu funkcionirati.

Svi ti okviri nisu nametnuti, nego su racionalan izbor. Pritom nadmetanje o brzini priključivanja tim procesima možda nije najvažnije pitanje, već je to nužnost pripreme, prilagodbe i svih potrebnih reformi te napokon stvaranja povoljnog investicijskog ozračja, pri čemu se izravna strana ulaganja važan faktor.

Gdje je danas Hrvatska na tom putu? Hrvatska je trenutno najmlađa "pridružena" članica Europske unije. Od nedavno više nije članica s najmanje "staža" u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Uz skoro pridruživanje zoni slobodne trgovine srednje Europe – CEFTI, potpisano je 28 bilateralnih sporazuma o liberalizaciji trgovine.

Zakonski okvir koji treba znatno više privlačiti strana ulaganja mora odlučnije ukloniti i birokratske prepreke, na čemu intenzivno radimo.

Što još možemo učiniti u našim odnosima s Ukrajinom? Od jučer je naš normativni sustav uređen s 18 bilateralnih sporazuma. Iako je trend rasta zamjetan u ovoj godini, podaci o našoj bilateralnoj trgovinskoj razmjeni govore, pak, da se hrvatski gospodarski partneri moraju još više aktivirati u izvoznim aktivnostima, a na našim je administracijama da stvore preduvjete za to.

Hrvatska pomorska orijentacija i njene luke trebale bi biti važno gospodarsko odredište za države cijele Europe. Suradnju kroz podunavske regionalne koridore trebamo znatno više iskoristiti.

Sudjelovanju u transeuropskim komunikacijskim, energetskim i prometnim mrežama danas nema alternative. Posebno tu želim istaknuti mogućnost korištenja naftovoda za koji postoje mnoge pretpostavke i interesi, a o čemu se upravo posljednjih dana vode detaljniji razgovori.

U regionalnom i globalnom kontekstu možemo zajedno nastupiti na "trećim tržištima". Vjerujem da je turistički potencijal i na vašem Crnom moru i našem Jadranu moguće više koristiti.

No, dinamiku gospodarskih odnosa ne stvara samo broj potpisanih međudržavnih ugovora ili pak dobre želje, već izravna suradnja gospodarskih partnera.

Stoga sam čvrsto uvjeren da će vaši sastanci, i danas u Kijevu, a nadam se uskoro i ponovno u Zagrebu, imati poticajne učinke na buduće gospodarske pokazatelje suradnje Hrvatske i Ukrajine.

Želim Vam uspješan završetak ovog Gospodarskog foruma.

Hvala!