12.02.2002. - Bangkok, Tajland - službeni posjet predsjednika Republike Hrvatske Kraljevini Tajland

Govor predsjednika Republike Stjepana Mesića na Tajlandsko-hrvatskom gospodarskom forumu

 

Poštovani gospodine predsjedniče,
Poštovani predstavnici gospodarskih tvrtki,
Poštovane gospođe i gospodo,

Veliko mi je zadovoljstvo obratiti se sudionicima Tajlandsko - hrvatskog gospodarskog foruma, koji se održava za vrijeme našeg službenog posjeta Kraljevini Tajland, prvoj zemlji koju posjećujemo u ovom dijelu Azije. Vjerujem da su gospodarstvo i poduzetnici nositelji i stvaratelji inicijativa u međunarodnim odnosima.

Klasična diplomacija u uvjetima ekonomske globalizacije, promijenila je temeljne značajke međudržavnih odnosa. Veće značenje dobili su međusobni ekonomski odnosi. Takvu, novu kombinaciju gospodarstva i politike u međunarodnim odnosima, danas nazivaju i "gospodarskom diplomacijom". Osobno želim dati takav doprinos intenziviranju ekonomskih odnosa između Kraljevine Tajland i Republike Hrvatske.

Naše dvije države samostalno traže svoje mjesto u regionalnom okruženju – europskom i azijsko - pacifičkom, ali i svjetskom, globalnom okruženju. U novoj arhitekturi međunarodnih odnosa, tražimo rješenja u tržišnim reformama vlastitih gospodarstava i u razvoju demokracije. Kraljevina Tajland članica je ASEAN-a, tržišta od oko 500 milijuna potrošača. Republika Hrvatska na dobrom je putu da postane članica Evropske unije, također velikog tržišta. Obje zemlje članice su Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Kraljevina Tajland oporavila se od posljedica velike financijske krize u Aziji iz 1997/98. godine.

Tajland i Hrvatska nalaze se u skupini tzv. "novo nastajućih tržišta", ekonomija koje se nastoje što prije ekonomski razviti. Međusobna robna razmjena je ispod mogućnosti naših privreda i iznosila je (izvoz + uvoz ) od 10 do 14 milijuna $, uz hrvatski deficit u robnoj razmjeni.

Kakve su mogućnosti intenziviranja suradnje na području ekonomije ? Što hrvatsko gospodarstvo može ponuditi Tajlandu i obrnuto ? Hrvatska je trenutno – nakon zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - najmlađa "pridružena" članica Europske unije.

Uz pridruživanje zoni slobodne trgovine srednje Europe – CEFTI, potpisali smo oko 28 bilateralnih sporazuma o liberalizaciji trgovine. Prilikom dosadašnjih susreta privrednika i predstavnika državnih administracija obostrano je zaključeno da su kompatibilne slijedeće industrije: prehrambeno – prerađivačka, energetika, brodograđevna industrija i da postoje mogućnosti za transfer tehnologije.

Osim brodogradnje, dakle, vidimo mogućnosti za razvitak gospodarskih odnosa u području kemijske industrije, (petro – kemijske i agro – kemijske); farmaceutske i tekstilne industrije; metalurgije i strojogradnje; ali i uključivanje u izgradnju infrastrukturnih objekata. Manji stupanj kompatibilnosti postoji na području turizma, iako bi se – uz poboljšanje zračnog prometa – i na ovom području mogla poboljšati suradnja.

Glede realizacije velikih infrastrukturnih projekata u Tajlandu, moram istaknuti uspješnu višegodišnju prisutnost hrvatske tvrtke CROSCO na poslovima istraživanja nafte i plina u razdoblju 1997. – 1999. Posao između INE i tajlandskih kompanija na području istraživanja nafte i plina uspješno je završen, ali bi se eventualni nastavak suradnje mogao razmotriti, ukoliko se definira interes za to.

Poznato je da Tajland nastoji uspostavljati "partnerske odnose" sa zemljama srednje i istočne Evrope, kako bi osigurao plasman svojih izvoznih proizvoda. Hrvatska na takvu inicijativu može odgovoriti – zbog svojeg izuzetno povoljnog geografskog položaja - pružanjem usluga Luke Rijeka i mreže hrvatskih slobodnih zona, kao distribucijskih centara, ali i proizvodnih centara za evropsko tržište - tržište članica EU i zemalja srednje i istočne Evrope. Vidljivo je da postoje područja moguće suradnje koja bi bila od zajedničke koristi.

Ovaj skup privrednika vidim kao priliku da se pobliže identificiraju područja gdje bi se mogla intenzivirati ekonomska suradnja, ali i da se, eventualno, započne na definiranju konkretne suradnje između pojedinih kompanija.

Što još možemo učiniti u našim odnosima s Tajlandom? Podaci o našoj trgovinskoj razmjeni govore, da se hrvatski gospodarski partneri moraju više aktivirati u izvoznim aktivnostima, a na državnim je administracijama da stvore preduvjete za to.

Hrvatska izvozna banka (HBOR) može kroz utvrđivanje limita osiguravanja od izvoznih rizika, te kroz definiranje uvjeta financiranja izvoza, djelovati poticajno na hrvatski izvoz u Tajland. Moguće je i zaključivanje različitih "barter", odnosno kompenzacijskih aranžmana kod većih poslovnih aranžmana na dulji rok, ali sukladno principima konvertibilnosti i slobode međunarodnih plaćanja. U regionalnom i globalnom kontekstu možemo nastupati zajednički na tzv."trećim tržištima".

Bolje gospodarske odnose stvara izravna suradnja gospodarskih partnera, osobito korporacija iz privatnog sektora, na konkretnim poslovima i konkretnim komercijalnim projektima. Stoga sam uvjeren da će vaši sastanci, danas u Bangkoku, a nadam se uskoro, i u Zagrebu, imati poticajne učinke na buduću gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Kraljevine Tajland.

Želim uspješan rad i završetak ovog gospodarskog skupa.

Hvala lijepa.