Poštovani polaznici Instituta za visoke studije nacionalne obrane,

veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti Vas i obratiti Vam se tijekom Vašeg studijskog boravka u Republici Hrvatskoj. Nadam se da će Vam moje kratko izlaganje pružiti bolje razumijevanje situacije u ovom dijelu Europe, te ciljeva i interesa Republike Hrvatske.

Tijekom protekle dvije godine, ovaj dio jugoistočne Europe doživio je promjene koje su korjenito izmijenile dotadašnju situaciju u regiji. Demokratska promjena vlasti u Hrvatskoj, a zatim rušenje Miloševićeva režima, nakon deset godina sukoba i neizvjesnosti otvorile su vrata stabilizaciji regije, a zatim i njezinoj integraciji u europsku maticu. Međutim, jasno se vidi da taj proces neće biti kratak i jednostavan.

Glavno pitanje je - kako postići uključivanje područja bivše Jugoslavije u europske integracijske procese?

Ukoliko se ovdje, u regiji, ne postigne dugoročna stabilnost i sigurnost, to će imati negativne posljedice za čitavu Europu. Bez stabilnosti ovog dijela europskog kontinenta nije moguća stabilnost kontinenta u cjelini. A bez stabilizacije nije moguć dalji demokratski i ekonomski razvoj te cjeline.

U svjetlu navedenih činjenica, kakvi su hrvatski ciljevi i interesi?

Glavni hrvatski cilj je dalji razvoj demokracije i gospodarskih reformi, što je osnovni preduvjet za postizanje dugoročne unutarnjopolitičke i ekonomske stabilnosti Hrvatske. Navedeni cilj dijelom će se ostvariti provođenjem prijeko potrebnih tranzicijskih reformi unutar Hrvatske.

Međutim, on ne može biti postignut ako je naše neposredno susjedstvo i dalje u procesu političkih i gospodarskih previranja. Zato Hrvatska, radi omogućavanja svog vlastitog daljeg razvoja, dijeli sa zemljama Europske Unije isti cilj - političku, gospodarsku i sigurnosnu stabilizaciju ne samo prostora bivše Jugoslavije, već cjelokupne Jugoistočne Europe.

Bez postizanja navedene stabilnosti Republika Hrvatska se neće moći u potpunosti uključiti u europske integracijske procese, odnosno ući u članstvo Europske Unije i NATO Saveza, što je osnovni cilj vanjske i sigurnosne politike Republike Hrvatske.

Stoga, Republika Hrvatska aktivno nastoji doprinijeti stabilizaciji svog susjedstva, kroz razvijanje regionalne kooperacije na svim područjima, putem bilateralnih kontakata i multilateralnih inicijativa.

U tim se nastojanjima Republika Hrvatska nalazi u situaciji da iskoristi svoj jedinstveni položaj zemlje smještene na dodiru tri velike europske cjeline - središnje Europe, Sredozemlja i jugoistočne Europe.

Taj položaj omogućava Hrvatskoj da postane most koji će spajati ovaj dio jugoistočne Europe s razvijenom demokratskom i gospodarskom jezgrom Europe, a time i da zadrži status nezaobilaznog čimbenika u svim inicijativama usmjerenim na savladavanje prisutnih problema.

Izravnim angažiranjem u stabilizaciji svog neposrednog okruženja, Hrvatska će uz širenje svog političkog i gospodarskog utjecaja ujedno pokazati kako je spremna i sposobna preuzeti odgovornosti u sklopu europskih integracijskih procesa. Takva aktivnost ne može dovesti do stvaranja neke nove Jugoslavije, ali može znatno olakšati i ubrzati hrvatski ulazak u Europsku Uniju i NATO.

No, u nastojanjima za vlastitom unutarnjom stabilizacijom, kao i stabilizacijom svog susjedstva, Hrvatska treba pomoć. U budućnosti se očekuje daljnje intenziviranje političkih, gospodarskih i sigurnosnih napora Europske Unije u razrješavanju složene situacije na području jugoistočne Europe. Zbog toga, Hrvatska u svojim nastojanjima računa s konkretnom potporom zemalja Europske Unije.

U tom kontekstu posebno želim istaći mogućnosti Francuske u rješavanju problema regije, kao jedne od ključnih zemalja Europske Unije. Francuska može kroz zajedničke napore, ali i izravnom suradnjom sa zemljama regije, pomoći stabilizaciji situacije u ovom dijelu Europe.

Da je takva pomoć potrebna, svjedoči i sadašnje stanje u regiji.

Usprkos svim naporima međunarodne zajednice u protekle dvije godine, situacija u regiji još je uvijek daleko od stabilne, što pokazuju protekli događaji u Makedoniji i na Kosovu. Za Hrvatsku je posebno važna stabilizacija situacije u Bosni i Hercegovini zbog utjecaja koji događaji u BiH imaju kako na sigurnost Hrvatske, tako i na političke i gospodarske procese u zemlji. Hrvatska politika u potpunosti podržava opstanak Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države i odbacuje svaku ideju o eventualnoj podjeli, jer to nije u njezinu interesu. Ključ za razrješenje problema u Bosni i Hercegovini je stvaranje snažnih organa centralne vlasti, ali uz istovremeno osiguravanje ravnopravnosti svih konstitutivnih naroda.

U odnosima sa Saveznom Republikom Jugoslavijom odnosno sa Srbijom i Crnom Gorom značajan napredak predstavlja uspostava i intenziviranje ekonomskih odnosa.

Na ovom području vidljivi su veliki pomaci, posebno u sve većem interesu hrvatskih poduzeća za sudjelovanje u privatizaciji jugoslavenske privrede. Današnji sporazum značajan je doprinos stabilizaciji prilika na području bivše Jugoslavije i u široj regiji. Naravno, valja raditi i na punoj normalizaciji odnosa Zagreba i Beograda te riješiti otvorena pitanja. To su prvenstveno pitanja podjele vlasništva bivše Jugoslavije, kažnjavanja srpskih ratnih zločinaca, kao i utvrđivanje sudbine hrvatskih građana nestalih u vrijeme Domovinskog rata.

To ipak ne znači da obje zemlje u međuvremenu neće intenzivirati sigurnosnu suradnju na područjima od obostrane koristi. Ovdje prvenstveno mislim na borbu protiv terorizma te organiziranog kriminala. S obzirom na hrvatski stav i napore za djelovanje u sklopu globalne antiterorističke koalicije, bilo bi u najmanju ruku čudno da takvu suradnju ne uspostavimo sa svojim neposrednim susjedstvom.

Nadam se kako Vam je ovaj kratak pregled situacije u regiji, te položaja i nastojanja Republike Hrvatske u procesu političke, sigurnosne i ekonomske stabilizacije ovog dijela jugoistočne Europe, pružio prikaz problema i izazova s kojima se susrećemo, te da će Vam biti od koristi u Vašem daljnjem radu, a posebno u razumijevanju događaja i procesa u ovom dijelu europskog kontinenta.

Hvala.