Poštovani gospodine Predsjedniče Iliescu,
Poštovani predsjednici gospodarskih komora,
Cijenjeni poduzetnici,

Nakon vrlo prijateljskih razgovora s najvišim dužnosnicima Rumunjske veliko mi je zadovoljstvo obratiti se svima Vama koji ste ovom prilikom prepoznali zajedničke ekonomske interese naše suradnje, odnosno mogućnost da te interese i realizirate. Hrvatsko-rumunjski odnosi tradicionalno su dobri, neopterećeni političkim problemima. Vode nas isti europski ciljevi, surađujemo u mnogim regionalnim organizacijama, povezuju nas i naše manjine, ali sigurno možemo konstatirati da pokazatelji gospodarske suradnje ukazuju na puno veće mogućnosti od sadašnjeg stanja.

Vjerujem da Vam je takva dijagnoza poznata, ali dozvolite da budem i malo konkretniji u procjenama mogućih perspektiva.

Pred završetkom su pregovori o stupanju na snagu liberaliziranog trgovinskog režima čime nestaje i posljednja formalna prepreka boljoj gospodarskoj suradnji. Taj sporazum istovremeno otvara i perspektivu punopravnog priključivanja Hrvatske srednjoeuropskom području slobodne trgovine, ali što je još važnije, u budućnosti i lakše harmonizacije europskog zakonodavstva u tom području.

Hrvatska i Rumunjska zajedno sudjeluju u mnogim regionalnim inicijativama, ali geostrateška prednost naših zemalja je upravo u tome da putem tih inicijativa mogu povezati dva mora, ali i dva tržišta – crnomorsko i jadransko.

Glavni komunikacijski kanal među njima, usprkos mnogim inicijativama i dalje je podiskorišten, a to je Dunav. Pritom, nije samo riječ o prometnom pravcu, već i o mogućoj suradnji hrvatskih riječnih i jadranskih luka s lukama Crnog mora.

Gotovo istim pravcem, od Constanze do Omišlja, pred realizacijom je jedan od većih projekata naftnog povezivanja Crnog mora sa Srednjom i Zapadnom Europom, a u čemu imaju interes ne samo države Europske unije. Napokon, kako prometni koridori na neki način utjelovljuju procese europskog udruživanja, i u tom aspektu hrvatsko-rumunjske suradnje postoji još mnogo neiskorištenih ciljeva čije ostvarivanje može pozitivno utjecati na naše gospodarske pokazatelje.

U takvim perspektivama velikih, ali ostvarivih infrastrukturnih projekata bilo bi nerealno tvrditi da naše bilateralne gospodarske odnose ne možemo podignuti na višu razinu. Pritom, opterećenja hrvatske i rumunjske tranzicije jesu činjenica, ali ona ne mogu biti izgovor, prvenstveno ne našim administracijama jer je gotovo u potpunosti definiran bilateralni okvir suradnje, a što je još važnije - usklađen je s europskim zahtjevima.

Do punog približavanja Europskoj uniji, još više možemo iskoristiti u obostranom interesu mogućnosti koje nude zone slobodne trgovine, prvenstveno u kontekstu gospodarske revitalizacije i zapošljavanja, i to u regijama koje su sada ili gospodarski zapostavljene ili tek sezonski aktivne.

Činjenica je da hrvatsko tržište po veličini stanovništva uistinu predstavlja tek jednu petinu rumunjskog, ali siguran sam da u međusobnoj razmjeni trgovinski debalans ne mora biti u jednakom omjeru. Neke hrvatske tvrtke tradicionalno su prisutne na rumunjskom tržištu, ali vjerujem da uz bolje međusobno predstavljanje postoji još dovoljno tržišnog prostora i za druge tvrtke.

Djeluju i mnoga mješovita poduzeća, što može biti pravi smjer zajedničke suradnje i izvan naših granica. Prvenstveno mislim na prostor jugoistočne Europe koji mora čim prije gospodarski oživjeti, ali ne samo programima pomoći međunarodne zajednice već izravnim ulaganjem u gospodarstvo. Hrvatska i Rumunjska, kao zemlje koje omeđuju to područje, i u takvoj suradnju nedvojbeno vide svoje interese.

Napokon, naš Jadran nije mjesto samo odmora, nego i ulaganja. I u jednom, i u drugom aspektu vidimo još dovoljno neiskorištenih mogućnosti između naših država. Poštovani poduzetnici, Sigurno je lakše samo definirati područja suradnje, nego tu suradnju ostvariti, ali Vaše sudjelovanje na današnjem forumu nije samo znak želja, nego i konkretnih interesa gospodarskih partnera. Stoga, dozvolite da ponovim kako sam se već složio s predsjednikom Iliescuom, da uz postojano dobre političke odnose, više pažnje u budućnosti treba posvetiti gospodarskim inicijativama. Mi ćemo na tome ustrajati, a vi nam u tome već pomažete.

Želim vam uspješnu suradnju i realizaciju Vaših ciljeva.

Hvala!