Poštovane gospođe i gospodo,

Izuzetno mi je zadovoljstvo, obratiti vam se na svečanosti otvaranja nove zgrade PLIVINOG istraživačkog instituta. Novi institut predstavlja najveće ulaganje u znanost u Hrvatskoj.

Organizirani istraživački rad u PLIVI traje neprekidno od 1935. godine, od dolaska dra. Vladimira Preloga, kasnijeg Nobelovca. Već preko 66 godina PLIVIN razvoj temelji se na vlastitim istraživačkim i znanstvenim projektima.

Zahvaljujući ulaganjima u istraživanja i razvoj, PLIVA je danas najveća farmaceutska kompanija Srednje i Istočne Europe.

Stoga mi dozvolite da u ovoj prigodi kažem nešto o tome kako vidim ulogu znanosti i obrazovanja u gospodarskom razvitku Hrvatske.

Glavno obilježje "nove ekonomije" predstavlja povećavanje udjela znanja u novostvorenoj vrijednosti. Informacije i znanje danas su ključni faktori tržišnog poslovanja. Izdvajanja za "znanost i obrazovanje" treba shvatiti kao ulaganje u budućnost, a ne kao potrošnju u neproduktivne svrhe. Hrvatska još uvijek ima izvjesne komparativne prednosti u relativno dobro obrazovanim ljudima.

Glavni pokretač moderne tržišne ekonomije je "intelektualni kapital", kojeg čine zaposleni u tvrtkama, njihova organizacija, znanje i umijeće da stvaraju nove vrijednosti. Dosadašnja mjerila – visina prihoda i dobiti – ne odražavaju realnu sliku uspješnosti poduzeća. Visina intelektualnog kapitala nekog poduzeća, dodatni je i još bolji kriterij ocjene uspješnosti poslovanja gospodarstva.

Bit modernog poslovanja je da se poslovna strategija usmjeri ka stvaranju nove vrijednosti, umjesto prema kontroli troškova. Zaposleni u tvrtkama, sa svojim znanjem i obrazovanjem, nisu "trošak" poduzeća, kako je to bilo smatrano tokom netrasparentne privatizacije i restrukturiranja poduzeća u Hrvatskoj. Baš suprotno od toga ! Zaposleni u tvrtkama predstavljaju osnovni faktor razvitka gospodarstva, u uvjetima globalizacije i na znanju utemeljenog hrvatskog društva.

Poštovane gospođe i gospodo !

Hrvatska ne može, ne smije i neće biti izolirana zemlja - niti politički niti ekonomski - jer je u velikoj mjeri već integrirana, uklopljena u europsko gospodarstvo. Hrvatska mora povećati međunarodnu i domaću konkurentnost gospodarstva.

Snažnim porastom hrvatskog izvoza, iznad stopa rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), hrvatski vanjski dug, koji je već prešao granicu od 13 milijardi američkih dolara, bio bi održiv na srednji rok.

Porast hrvatskog izvoza moguć je samo povećanim izdvajanjima za obrazovanje i znanost. Tako bi se povećao intelektualni kapital u hrvatskome gospodarstvu.

Naprimjer, u Hrvatskoj se za "visoko obrazovanje i znanost" izdvaja 34 $ po stanovniku. Od tog iznosa, samo "za znanost" izdvaja se svega 17 $ po stanovniku. To nije dovoljno, jer je europski prosjek 370 $, a u razvijenim zemljama svijeta 600 $ po stanovniku.

U izgradnji efikasne tržišne ekonomije, moramo povećati kapitalne investicije u znanost i obrazovanje i promijeniti strukturu tih izdataka. Hrvatska bi morala planirati da u narednih nekoliko godina ova izdvajanja dosegnu razinu od barem 100 $ po stanovniku.

Zbog toga se zalažem za povećana izdvajanja za znanost i obrazovanje, koja bi se trebala planirati već u novom državnom proračunu za iduću 2003. godinu. Međutim, proračun ne smije biti jedini izvor financiranja znanosti. Moramo pronaći različite nove, dopunske izvore financiranja hrvatske znanosti, u zemlji i u inozemstvu. Posebno je važno da se poveća udjel hrvatskog gospodarstva u financiranju znanosti na konkretnim istraživačkim projektima. U svemu tome, ministar znanosti ima moju punu podršku.

Primjer PLIVE, hrvatske "multinacionalke", koja je uložila 80 milijuna eura u novi istraživački institut, vrlo je poučan i ukazuje na mogućnosti povezivanja gospodarstva i znanosti. Novi institut PLIVE jedan je od najmodernijih u Europi. Istovremeno, moram ponoviti, ovo je i najveće ulaganje u znanost u Hrvatskoj.

Stoga, ne začuđuje podatak da je PLIVA, prema mjerenju koeficijenta uspješnosti intelektualnog kapitala, dvostruko iznad prosjeka efikasnosti hrvatske privrede.

Kako bi se povećala efikasnost hrvatskog gospodarstva, u idućih nekoliko godina potreban nam je još brži razvitak znanosti. Izdvojio bih tri osnovne pretpostavke nove strategije razvoja znanosti u Hrvatskoj:

Prvo, Hrvatska bi morala povećati izdvajanja za znanost, te za "istraživanje i razvoj" u gospodarstvu, i to barem na razinu od 100 $ po stanovniku. Ta razina bila bi još uvijek ispod prosjeka nekih razvijenijih tranzicijskih ekonomija.

Drugo, moramo udvostručiti kapitalne investicije u znanosti, kako bi se dosegnuo europski standard. Kapitalne investicije trebalo bi povećati sa sadašnjih 12 % na 30 % od ukupnih ulaganja u znanost.

Treće, neophodno je povećanje udjela znanstvenika u gospodarstvu, koji rade na primijenjenim istraživanjima. Tako bi se dosegnuo europski prosjek. Povećanje broja hrvatskih znanstvenika u privredi, moralo bi biti sa 25 % na 50 % .

Ako bi se ostvarile ove, rekao bih, temeljne pretpostavke razvoja naše znanosti, uspjeh kojeg je polučila PLIVA, ne bi više bio usamljeni primjer. Povećanjem ulaganja u znanost, Hrvatska bi morala smanjiti zaostajanje prema Europskoj uniji. Izostanak dodatnih ulaganja u znanost, moglo bi izazvati dugoročno negativne posljedice. Ne bi se ostvario oporavak naše znanosti, te bi bila smanjena konkurentnost hrvatskog gospodarstva.

Poštovane gospođe i gospodo !

Čestitam predsjedniku PLIVE gospodinu Željku Ćoviću i drugim članovima Uprave, te svim njezinim zaposlenicima na ovom vrijednom poslovnom i znanstvenom projektu, te vam želim puno uspjeha u daljnjem radu !

Čestitam !

Hvala !