Dame i gospodo, poštovani uzvanici, dragi mladi znanstvenici

Razvoj znanosti temelj je kontinuiranog i održivog gospodarskog, društvenog i kulturnog napretka. Znanje i moć, znanje i sposobnost uspješnog djelovanja na svim područjima – to je temeljni kriterij za prosuđivanje uspješnosti znanstvene produkcije.

Otkrivanje novog – znanstveno istraživanje nepoznatog, vrlo je težak posao, a ne hobi.

To je najčešće zahtjevan, dugotrajni, iscrpljujući rad koji traži ozbiljnost i visoko organizirani napor  usmjeren ka  definiranom cilju. Stoga se originalna ostvarenja često očekuju od stručnjaka specifičnih sklonosti i sposobnosti, pri čemu se ističe značenje imaginativnosti i kreativnosti.
Činjenica je koju ne treba posebno dokazivati da samo društvo koje raspolaže sa obrazovnim ljudima lakše prihvaća i brže reagira na promjene koje se događaju u njegovom okruženju, a isto je tako pripremljeno na izazove koje sa sobom nosi budućnost.

Nasuprot tome, u onom društvu gdje se ljudskim potencijalima i znanju ne pridaje značenje prijeti opasnost zaostajanja za suvremenim svijetom.

Takva opasnost prijeti i Hrvatskoj, koja se nalazi u kritičnom trenutku strategije budućeg razvoja.

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća teoretičari znanosti tvrdili su da se je znanje od pedesetih godina, dakle za dvadeset godina udvostručila.

Danas kažu da se znanost udvostručuje svakih pet do osam godina. Najbogatiji čovjek današnjice nije trgovac oružjem ili naftom niti burzovni mešetar nego Bil Gates, ikona znanja.
Među jedanaest najbogatijih ljudi svijeta čak četiri njih pripadaju industriji znanja.

Znanje je planetarna ali i profitabilna industrija.

Do početka XX. st., individualni rad je dominirao u znanstvenim aktivnostima. Oko 80% svih znanstvenih djela ostvarivali znanstvenici pojedinci, dok je taj postotak u današnje doba oko 30%.

Naime, zbog enormne složenosti, dugotrajnosti i skupocjenosti znanstvenoistraživačkog rada – sve su energičniji zahtjevi za zajedničkim i koordiniranim angažmanom  većeg broja specijalista različitih usmjerenja.

Znanost je kolektivni napor i u organizacijskom i teorijskom smislu.

Naime, sve više se ujedinjuju napori znanstvenika na međunarodnom planu i rješavanju problema – od onih u astronautici do medicinskih i ekoloških.
Teoretičari nam znanosti poručuju da će znanstvenici budućnosti tijekom svoje znanstvene karijere najmanje četiri puta promijeniti svoju temeljnu znanstvenu specijalizaciju.

Sposobnost prilagodbe novim izazovima postaje osnovni postulat znanosti.

Veliko značenje treba posvetiti stvaranju raznih neformalnih i formalnih institucija, te poticanju znanstvene publicističke djelatnosti raznih oblika i sadržaja.

To je uključilo novu organizaciju Ministarstva znanosti i stvaranje raznih ekspertnih znanstvenih povjerenstava.

Među njima su najznačajniji novi način financiranja znanosti i energično ulaganje u stvaranje znanstvenog podmlatka.

Usvojeni su novi zakoni o znanstvenom radu i visokim učilištima, nastoji se uvesti sustav financiranja znanstvenih aktivnosti  temeljem vrednovanja znanstvenih projekata, definirani su kriteriji znanstvenog napredovanja, na razini države su ustrojena «Znanstvena područna vijeća» i kao strateški značajna tijela «Nacionalno znanstveno vijeće» i «Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu», određeni su nacionalni znanstvenoistraživački programi i nacionalni tematski prioriteti unutar svih znanstvenih polja, itd.

Međutim, situacijom u Hrvatskoj nitko nije zadovoljan – ni znanstvenici, niti njihove udruge, ni država, niti gospodarstvo.

Napredovanje znanstvenika je suviše formalizirano, nacionalna vijeća su često kočnice, a ne poticajna sila, gospodarstvo ne mari za vapaje znanosti za financijskom potporom.
Tu moramo nešto mijenjati.

Na kraju bih vas ukratko upoznao sa jednim događajem kojem sam imao prigodu prije nekoliko dana prisustvovati : Svjetskom samitu o informacijskom društvu.
Ako je dvadeseto stoljeće bilo stoljeće tehnologija, dvadesetiprvo stoljeće biti će stoljeće informacijske djelatnosti. Svijet se kreće prema novom stupnju svog razvoja : informatičkom društvu.

Podsjećamo kako je glavni cilj održavanja Svjetskog samita o informacijskom društvu u Ženevi bio uspostava zajedničke vizije povezivanja cijeloga svijeta te premošćivanje prepreka i razvitka u informatičkom društvu u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju, odnosno nerazvijenim zemljama.

Za ostvarivanje tog cilja nužno je bilo povećati  svijest šefova država i vlada o značaju informatičkog društva, kako bi se zajedničkim snagama mogli boriti protiv nepravednih razlika u zemljama te uspostaviti novi zakonski okvir kojim komunikacija i pristup informacijama ne bi bile samo tehničko pitanje već i osnovni dio odrednica politike svake zemlje.
Stoga su usvojeni dokumenti odraz zajedničkih želja za prebrođivanje tih razlika u vrijeme brzog razvoja informacijske i komunikacijske tehnologije.

Potrebno je mnogo više zajedničkog rada uz podršku i političku volju čimbenika iz cijeloga svijeta, što znači osigurati da informacijska i komunikacijska tehnologija koristi svim stanovnicima svijeta uz ponovno uravnoteženje prilika društvenog i gospodarskog razvoja.

To je ujedno i uvjet ukoliko se žele ispuniti ambiciozni ciljevi postavljeni u Milenijskoj deklaraciji.
Svrha informacijskog društva, koje ima sve veći utjecaj i značaj u promociji međunarodnog mira, održivog razvoja, demokracije, transparentnosti i dobre vladavine, odnosno Summita, kao globalne platforme za bolje razumijevanje  informacijske revolucije i njezinih utjecaja na svakodnevni život, je iznalaženje najboljih načina iskorištavanja informacijske tehnologije u službi razvoja.

Znanje treba da je dostupno svakome, to je temeljno ljudsko pravo. Tehnika i tehnologija komuniciranja u 21. stoljeću omogućiti će svakom čovjeku pristup i uključivanje u proces učenja i stjecanje znanja.

Svaki narod i svaka država nastojati će se što brže uključiti u planetarnu industriju znanja. Predstoje velike promjene u nacionalnim sustavima obrazovanja i znanosti, u kojima se stvara znanje.

Očekuju se velike investicije u institucije znanosti i obrazovanje, jer će znanje postati temelj konkurentske prednosti na svjetskom globalnom tržištu. Intelektualna snaga će potisnuti ili u potpunosti zamijeniti fizičku snagu čovjeka.

Obrazovanje je ključ kojim se dolazi do jednog višeg oblika civilizacije.

Čestitajući vam na nagradama želim vam da i dalje nastavite istim smjerom i marom i da, možda, i vi nama pomognete da shvatimo koliko ste nam vi važni u našim političkim i strateškim opredjeljenjima, a to je Europa koja je i naša sudbina i naša budućnost.