Poštovane gospođe i gospodo ! Tema ovog «Poslovnog foruma» su «Hrvatsko – britanski odnosi u sklopu približavanja Republike Hrvatske Europskoj uniji».
Hrvatska je prešla dugi put: potpisala je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU; prošle godine ostvarila je najvišu stopu ekonomskog rasta i najnižu inflaciju u regiji, te radi na izgradnji države «vladavine prava» poput ostalih europskih država.
Politički kontekst ulaska Hrvatske u EU je jasan: zaštita prava nacionalnih manjina, regionalna suradnja, reforma HTV-a, povratak izbjeglica, reforma pravosuđa i puna suradnja sa Haškim tribunalom.
Ekonomski preduvjeti znatno su kompliciraniji: stvoriti «učinkovito tržišno gospodarstvo». Hrvatska će intenzivno raditi na tome da ove godine postane kandidatom za člana EU; kako bi 2005. godine započeli pregovori sa EU; sa konačnim ciljem završetka pregovora i ulaska u punopravno članstvo EU oko 2007. godine.
Ali, i EU se nalazi u razdoblju dubokih promjena. Unija se trenutačno nalazi u fazi «institucionalne izgradnje»: novi Ustav; izgradnja zajedničkog «obrambenog sustava»; odnos prema novim članicama, nakon proširenja za 10 novih članica Unije.
Potrebno je razriješiti pitanje načina odlučivanja u Uniji. Sve to može, eventualno, i samo u vrlo ograničenoj mjeri, usporiti ulazak drugih zemalja u EU.
Međutim, Hrvatska ima neupitnu europsku orijentaciju.
Proces konvergencije i ulaska u Europsku uniju može se realizirati u srednjoročnom razdoblju, do kada bi se sva pitanja daljnje izgradnje EU mogla razriješiti.
Poštovane gospođe i gospodo !
Dozvolite mi nekoliko riječi o suradnji između Ujedinjenog Kraljevstva i Hrvatske u sklopu europskih integracijskih procesa ?
Politički odnosi su dobri. Ali, vjerujem da dijelite moje mišljenje da gospodarski odnosi mogu biti još bolji. Željeli bismo ostvariti više britanskih direktnih investicija u hrvatskom gospodarstvu; ali i veći broj britanskih turista u Hrvatskoj. Pri tome, uz dobre gospodarske odnose, specifična pozicija Ujedinjenog Kraljevstva u vezi potpore hrvatskim nastojanjima da se pridruži Europskoj uniji, ne bi trebala predstavljati problem. Ovdje mislim na britansku poziciju u vezi ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Naime, ne postoji pravna veza između odobravanja "avisa" o Hrvatskoj i ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Ali, kako su to nedavno izjavili predstavnici EU u Hrvatskoj, «postoji politička veza između tih dvaju pitanja, što znači da se ne može očekivati da će neke zemlje članice zadržati svoje političke rezerve u pogledu ratifikacije i odobriti "avis" Komisije i početak pregovora".
Izlaz iz takve situacije vidim u nastojanjima hrvatske vlasti – nove Vlade i predsjednika Republike – da se opredijeljenje za politiku beuzvjetne suradnje Hrvatske sa Haškim tribunalom verificira kroz djelatnu suradnju sa Tribunalom, kroz konkretna djela, kako takva politika ne bi bila ovisna o pojedinačnim slučajevima.
Međunarodna vjerodostojnost hrvatske europske orijentacije, ne smije postati upitnom, posebice kod Ujedinjenog Kraljevstva, Italije i Nizozemske.
Europska opredijeljenost Hrvatske mora se svakodnevno potvrđivati kroz konkretne postupke hrvatskih vlasti, kako bi Hrvatska mogla zadovoljiti sve kriterije za ulazak u EU, uključujući i najteže «političke kriterije».
Iako, moram reći, da je mnogo složeniji zadatak zadovoljavanje «ekonomskih kriterija» – postupno konvergiranje hrvatskog gospodarstva prema ekonomijama EU.
Osobno bih volio da se hrvatske vlasti i građani više angažiraju na zadovoljavaju ove vrste kriterija, kriterija «ekonomske konvergencije». Poštovane gospođe i gospodo ! Nekoliko riječi o odnosu prema stranim ulaganjima i kakvi su potencijali poboljšanja naše ukupne ekonomske suradnje ?!
U modernim demokracijama, sustav državne vlasti temelji se na ustavnom konceptu «podjele vlasti», te «uzajamne ravnoteže i provjere» svih ogranaka državne vlasti. U tom okviru, «vladavina prava» i nezavisnost sudbene vlasti, pretpostavke su slobodnog tržišta, te brzog ekonomskog rasta.
Isto tako, radi makroekonomske stabilnosti, potrebna je ustavna garancija nezavisnosti monetarne vlasti. Cilj takvog demokratskog političkog sustava mora biti uklanjanje «političkih prepreka» za djelovanje tržišne ekonomije i slobodnog poduzetništva. Hrvatska je takve uvjete u velikoj mjeri stvorila, te se približava međunarodnim standardima.
U privlačenju inozemnih i britanskih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo, prvo je potrebno ukloniti preostale «administrativne prepreke».
Osim toga, bez zadiranja u postojeći sustav slobodnog kretanja kapitala, koji je garantiran Ustavom i proglašenom konvertibilnošću hrvatske valute - kroz poboljšanje postojećeg sustava oporezivanja dobiti i dividendi - potrebno je stimulirati ulaganja iz «reinvestirane dobiti». Ulaganja kapitala u obliku dugoročnih stranih investicija u hrvatsko gospodarstvo - za razliku od zaduživanja u inozemstvu - predstavljala bi dodatni razvojni poticaj. Naime, Hrvatska je visoko zadužena zemlja, iako je vanjski dug pod kontrolom.
Hrvatskoj narodnoj banci na raspolaganju su brojni instrumenti za ograničavanje dodatnog vanjskog zaduživanja - kako bi platna bilanca bila «održiva», a deficit tekućeg dijela platne bilance u prihvatljivim okvirima, od oko 5 posto BDP-a.
Hrvatskoj je neophodan program «zamjene dugova za dionice», odnosno povezanost programa smanjivanja vanjske zaduženosti Hrvatske sa poticajima za nova produktivna strana ulaganja u hrvatsku ekonomiju. Stoga moram reći kako se slažem sa onim prijedlozima koji polaze od toga da nam u narednom razdoblju za pokretanje ekonomskog rasta - umjesto daljnjeg zaduživanja u inozemstvu - trebaju nova strana ulaganja i to u proizvodni sektor hrvatske privrede.
Ove investicije morale bi biti «neto devizno aktivne», odnosno usmjerene na izvoz. Takve strane investicije morale bi poticati novo zapošljavanje, odnosno otvarati nova radna mjesta. Poštovane gospođe i gospodo ! Dozvolite mi da na kraju sažeto definiram naš zajednički cilj, da pojasnim viziju moderne europske Hrvatske ?!
U budućnosti, Hrvatska mora postati zemljom moderne tržišne ekonomije, razvijene parlamentarne demokracije, u kojoj postoji «vladavina prava» i nezavisnost sudbene vlasti.
Takva Hrvatska postat će punopravnom članicom Europske Unije ! Hrvatsku vidim kao «malu i otvorenu», ali i dinamičnu tržišnu ekonomiju, koja ima razvijene gospodarske i druge odnose sa Ujedinjenim Kraljevstvom !
Pozivam vas da zajednički radimo na ostvarenju ovog cilja !
Naposljetku, dopustite mi da se zahvalim organizatorima ovog Poslovnog foruma.
Suradnja sa «Hrvatsko - britanskom poslovnom mrežom» uvijek je bila uzajamno korisna i veliko zadovoljstvo za mene i moje suradnike.
Hvala lijepa !