Poštovani gospodine predsjedniče,
Uvaženi zastupnici,
Poštovani promatrači,

Želim Vam zahvaliti, gospodine predsjedniče, na pozivu i na prilici da se obratim uvaženim zastupnicima Europskog parlamenta na današnjoj plenarnoj sjednici.

Svoje izlaganje, na žalost, moram zaopčeti jednom tužnom viješću.

Jutros je u avionskoj nesreći nadomak Mostaru poginuo predsjednik Republike Makedonije, gospodin Boris Trajkovski.

To je ljudski gubitak koji je pogodio, ne samo njegovu obitelj i Republiku Makedoniju, nego će imati i svog političkog odraza na stanje u regiji.

Danas poslije podne trebao sam se susresti s Borisom Trajkovskim na Konferenciji o investiranju u BiH. Zajedno s njim i predsjednicima drugih država radili smo na programu stabilizacije i pomirenja u Jugoistočnoj Europi. Borisa danas neće biti među nama.

Ali mi ćemo, uvjeren sam, nastaviti posao za koji se i Boris svesrdno zauzimao. Bit će to najbolji način da nastavimo zajednički započeti put.

Vjerujemo da ova nesreća neće utjecati na daljnje postupke i pridruživanje Makedonije Europskoj uniji.

Drago mi je što u ime Republike Hrvatske mogu govoriti pred Vama, gospodo zastupnici, u ovom trenutku značajnom za moju zemlju, ali, rekao bih, i u veoma važnom trenutku za budućnost Europske unije.

Ona se približava danu kada će nestati sve stvarne i zamišljene zavjese – ovoga puta, nadamo se, zauvijek!

Odmah Vam želim jasno i odlučno kazati: članstvo u Europskoj uniji glavni je vanjskopolitički cilj Republike Hrvatske. Sa zadovoljstvom mogu konstatirati da je o tom pitanju postignut politički konsenzus svih sastavnica vlasti - i Hrvatskog sabora i Vlade i predsjednika Republike.

Taj je cilj potvrđen Rezolucijom Hrvatskog sabora od prosinca 2002. godine, a zatim i zahtjevom za članstvo u Europskoj uniji, podnesenom prije godinu dana – u veljači 2003.godine.

Ovaj strateški cilj naišao je, također, i na podršku političkih stranaka i javnog mnijenja. To dodatno obavezuje političko vodstvo, ali i obavezuje na aktivno sudjelovanje sve segmente hrvatskog društva.

Naš cilj jest Europa. Ali, ne samo i jedino članstvo u Europskoj uniji. Naš je prvenstveni cilj dostići i postići europske standarde. Svjesni smo poteškoća koje ta prilagodba sa sobom nosi. Ona je, pak, nužna da bi jednog dana Hrvatska mogla ravnopravno sudjelovati u radu europskih institucija. Iskustva i pomoć drugih država u tome su nam dragocjeni.

Poput nekih zemalja koje će uskoro postati punopravne članice Europske unije, i Hrvatska je tek nedavno stekla svoju punu samostalnost.

Poput njih, i ona se morala suočiti sa zahtjevnim i skupim procesom političke, gospodarske i socijalne tranzicije.

Ali, za razliku od njih, Hrvatska se u nedavnoj prošlosti morala suočiti i s nametnutim joj ratom. Ratna razaranja ostavila su duboke tragove – prvenstveno u ljudima, ali i u ogromnoj materijalnoj šteti. Na stotine tisuća ljudi prognano je ili izbjeglo iz svojih domova, isto toliko ostalo je bez krova nad glavom.

Hrvatska se, tako, morala dodatno suočiti s novim izazovima: obnovom zgrada u stotinama gradova, sela i zaselaka, razminiranjem na tisuće kvadratnih kilometara terena. No, trebalo je realizirati i ono na čemu su članice Unije posebno inzistirale: uspostavi povjerenja, toleranciji i suživotu koji vodi trajnom pomirenju. Zadatak je to koji je daleko najteže ostvariti i koji, ponajprije od nas političara, traži jasne i čvrste stavove i odluke.

Želim jasno reći da smo u potpunosti svjesni dužnosti ispunjavanja svojih obaveza. Radimo na reformi javne uprave, harmoniziranju zakonodavstva i uključivanju svih potencijala u prilagodbu sustava.

Uvjeravam Vas da želimo surađivati s Haškim tribunalom, da želimo nastaviti raditi na povratku izbjeglica, reformi pravosudnog sustava, zaštiti manjina, regionalnoj suradnji.

Među vama je mnogo onih kojima su poznate naše bilateralne inicijative prema susjedima, te naše aktivno sudjelovanje u regionalnim organizacijama: Pakta za stabilnost, Jadransko-jonske inicijative, Srednjoeuropske inicijative, Kvadrilaterale.

Sve to manje doživljavamo kao tešku obavezu, a više kao područja na kojima treba ustrajno raditi da bismo što prije dosegnuli europske standarde.

Znam da vas zanima naš stav o Haškom tribunalu. Odlučno i određeno kažem i želim vas uvjeriti da smatramo da je suradnja s Haškim tribunalom u interesu svih nas koji živimo na prostorima bivše Jugoslavije. Ona nam omogućava da individualiziramo krivnju i da za zločine počinjenje u ratu budu odgovorni pojedinci, 'imenom i prezimenom'.

Samo tako prestat će kolektivno optuživanje kojim se krivnja za zločine koje su izvršili pojedinci pripisuje cijelom narodu. Stoga je važno da odgovaraju sve osobe koje su počinile zločine, ili su na drugi način u njima sudjelovale, kako bi se zaustavila optuživanja cijelih naroda za počinjenje zločine.

Očekujem također da će nakon izvršenih reformi u pravosuđu, i hrvatski sudovi biti spremni preuzeti suđenja za ratne zločine. Vjerujem da će se uskoro sva preostala suđenja odvijati pred domaćim sudovima u Hrvatskoj.

Bolno je pitanje i izbjeglih i prognanih. Što se tiče njihova povratka, Hrvatska koristi svaku priliku da im osigura povratak u Republiku Hrvatsku, bez obzira na njihovu etničku pripadnost.

No, s obzirom da je Hrvatska zemlja u tranziciji i suočena s mnogim problemima koji odatle proizlaze, obnova kuća, koja je preduvjet povratku, ne napreduje onoliko brzo koliko bismo mi to željeli.

Državnim novcem obnovljene su kuće, ali, to nije dovoljno. Povratnicima, osim kuća, treba dati i posao, da bi mogli živjeti i da bi svojim obiteljima mogli osigurati minimalne uvjete za život i opstanak.

Hrvatska vlada, zajedno s predstavnicima međunarodne zajednice radila je na programima povratka za građane srpske nacionalnosti. Hrvatska i Bosna i Hercegovina su se dogovorile o mjerama za ubrzanje povratka prognanih i izbjeglih osoba.

Postoje područja na kojima smo postigli uspjehe i smatramo ih svojim značajnim postignućima. To je suradnja u regiji. Na bilateralnom planu, posljednjih smo godina normalizirali odnose sa Srbijom i Crnom Gorom.

S Bosnom i Hercegovinom surađujemo na bilateralnoj osnovi, a sa svim zemljama regije vodimo intenzivan politički dijalog. U posljednje vrijeme intenzivira se i gospodarska suradnja, a u svrhu lakšeg protoka ljudi, roba i usluga, nedavno smo liberalizirali ili ukinuli vizni režim sa gotovo svim zemljama regije.

Iako smo optimisti, svjesni smo da je regija politički i sigurnosno nestabilna. Ona je i dalje potencijalni izvor napetosti. Jedini izlaz iz takve situacije koji vidim jest demokratskim putem izabrana vlast koja će biti pro-europski orijentirana. Ali, nije dovoljno biti za Europu samo na riječima.

Više od svega potrebno je svoju orijentaciju potvrditi djelima i biti spreman pokazati svoje opredjeljenje za europske demokratske standarde. Uostalom, Hrvatska, koja je danas jedina politički stabilna zemlja regije, svojim primjerom to i potvrđuje.

Približavanje pojedinih zemalja Jugoistočne Europe Europskoj uniji imat će pozitivan učinak na stabilnost cijele regije. Republika Hrvatska je spremna imati aktivnu ulogu u regiji i spremna je svoje iskustvo prenositi drugima.

Prije gotovo četiri godine, Zagrebački summit je označio prijelomni trenutak za regiju. Prošlogodišnji Summit u Solunu i tada usvojeni dokumenti potvrđuju europsku budućnost zemalja Procesa stabilizacije i pridruživanja. I mi podržavamo sve korake poduzete da bi se ostvario zacrtani cilj.

Europski instrumenti i mehanizmi, poput TVINING-A; TAIEX-a i programa 'EUROPSKO PARTNERSTVO' koji stoje na raspolaganju zemljama Procesa stabilizacije i pridruživanja za proces proširenja, upotpunit će postojeća nastojanja u okviru programa CARDS.

Ti, i drugi instrumenti koji stoje na raspolaganju zemljama prije učlanjenja čine važnu i dobrodošlu pomoć onima koji žele postati članice Europske unije. Republika Hrvatska ih je spremna iskoristiti na najbolji mogući način.

Kada je riječ o Europskom parlamentu, drago mi je što mogu konstatirati da su se odnosi između Europskog parlamenta i zemalja regije intenzivirali nakon posjete predsjednika Coxa zemljama Procesa stabilizacije i pridruživanja prošle jeseni.

Republika Hrvatska osobito zahvaljuje na pozivu predsjednika Coxa zemljama Procesa stabilizacije i pridruživanja za sudjelovanje na konferenciji predsjednika parlamenata održanoj u Budimpešti prošle veljače. Naše sudjelovanje na konferenciji shvaćamo kao znak da će se proces proširenja nastaviti i nakon 1. svibnja.

Hrvatska se od početka zauzima za individualni pristup, tj. uvažavanje vlastitih dostignuća. Smatramo da primjer Hrvatske i njezin ubrzani hod prema učlanjenju u Europsku uniju može biti poticaj i drugim zemljama Jugoistočne Europe da započnu rješavati ključna pitanja koja su im prepreka na putu prema Europskoj uniji.

Europski će parlament uskoro donijeti odluku o budućnosti Delegacije za odnose sa zemljama Srednje i Istočne Europe.

Koristim ovu priliku da istaknem bezrezervnu podršku Republike Hrvatske uspostavi individualne Delegacije Europskog parlamenta za suradnju s Republikom Hrvatskom. Očekujem i predlažem da se ta Delegacija formira u novom sastavu Europskog parlamenta.

Takva bi odluka bila na liniji novog, naprednijeg stupnja odnosa Republike Hrvatske s Europskom unijom. Ona bi, također, omogućila i intenziviranje dijaloga između Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta.

Nadamo se, uistinu, da će iskustvo iz odnosa sa zemljama-kandidatima biti korišteno i u odlučivanju o budućnosti izaslanstava Europskog parlamenta za zemlje Procesa stabilizacije i pridruživanja.

U novim okolnostima, tj. nakon proširenja, otvara se novo razdoblje za zemlje Procesa stabilizacije i pridruživanja. Mi postajemo prvo susjedstvo Europske unije.

Proširenje tehničke pomoći od strane Europskog parlamenta parlamentima zemalja Procesa stabilizacije i pridruživanja, prema praksi korištenoj za zemlje kandidate, dodatni je doprinos razvojnim kapacitetima tih zemalja. Tako bi se kvalitetno i konkretno odgovorilo na izazove procesa proširenja.

Republika Hrvatska visoko cijeni podršku Europskog parlamenta, kao i razumijevanje na koje je uvijek nailazila u svojim nastojanjima da se približi Europskoj uniji.

Jedan od tih vidljivih znakova svakako je i ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kojeg je Europski parlament ratificirao tek mjesec i pol dana nakon potpisivanja. Time je dana eksplicitna podrška Republici Hrvatskoj, ali i odaslana poruka zemljama članicama da krenu u proces ratifikacije u nacionalnim parlamentima.

U svojim rezolucijama, Europski parlament je, također, u više navrata pozdravio aplikaciju Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji, pokazujući time svoju podršku hrvatskim namjerama i željama.

Gospodo zastupnici,

Nakon 1. svibnja ove godine, Europska unija će brojiti 25 zemalja članica, ali i raspolagati ljudskim potencijalom od 450 milijuna stanovnika.

Brojke impresioniraju! Ali, ne treba zaboraviti da ujedinjenje Europe neće biti dovršeno sve dok zemlje Procesa stabilizacije i pridruživanja ne postanu članice Europske unije, dok se Europa ne ujedini u svojim zemljopisnim granicama.

Jedini način da se ukloni svaka nestabilnost u Jugoistočnoj Europi upravo je učlanjenje u Europsku uniju. Jer, tek otvaranjem granica, koje su i bile povod nedavnom krvavom ratu na našim prostorima, prestat će biti važno tko je s koje strane granica. A jedino je udružena Europa sposobna ukloniti rat kao političko sredstvo rješavanja sukoba i usmjeriti zemlje regije prema prosperitetnijoj budućnosti.

S druge strane, novim proširenjem, Europska unija, zasnovana na institucionalnoj suradnji jednakih partnera, moći će igrati značajnu i aktivniju ulogu na međunarodnoj sceni. Tako ujedinjena, Europa se može suočiti s gospodarskim izazovima koji dolaze s Dalekog Istoka ili iz Sjedinjenih Američka Država.

Kao snažna, integrirana i ujedinjena tvorevina, ona se može suočiti i s globalnim izazovima današnjice, od kojih je na prvom mjestu borba protiv terorizma, ali i borba protiv organiziranog kriminala, korupcije, krijumčarenja i trgovine drogom.

Ona može odigrati značajnu ulogu u sustavu svjetskog mira i sigurnosti, ali i pomoći humanitarno, tehnološki i gospodarski onim zemljama i narodima kojima je pomoć potrebna.

Možda je dobro reći nekoliko riječi o širem kontekstu proširenja Unije. Teško mogu prihvatiti koncepte «nove Europe» i «stare Europe», koje podržavaju konfliktnu prirodu procesa proširenja EU na zemlje u tranziciji.

Meni se čini da smo svjedoci nečega što se bolje može opisati pojmom «sljedeće Europe», konceptom koji puno manje potiče unutarnje europske i transatlantske suprotnosti i koji puno više gradi buduću, sljedeću Europsku uniju na dobrim tradicijama «prošle Europe».

A «sljedeća Europa» u svakom slučaju može ponuditi barem dva dobra razloga mladim demokracijama da joj se pridruže: političku stabilnost i gospodarsku konkurentnost. Za Hrvatsku upravo ta dva razloga mogu biti dovoljna da nadvladaju svaku moguću sumnju u dobrobit europskoga udruživanja.

Gospodo zastupnici,

Republika Hrvatska očekuje da se uskoro pridruži velikoj zajednici europskih država. Hrvatska je oduvijek bila dijelom Europe – u kulturnom, povijesnom i zemljopisnom smislu. Od nje se stjecajem političkih okolnosti malo udaljila.

Ali, razvijanjem novih standarda nastojimo izgrađivati Hrvatsku na istim vrijednostima zemalja kod kojih su demokracija, pravna država, sloboda govora, poštivanje prava manjina i čovjeka stečevina proteklih desetljeća.

Demokraciju ne shvaćamo kao postignuto stanje, nego kao kontinuirani proces stalnog usvajanja novih prostora i horizonata slobode.

Na Europsku uniju gledamo kao na obitelj raznovrsnih članova, koja radi zajedno, u kojoj je interes svake od nacija poštovan i u kojoj suradnja počiva na solidarnosti. Tu zajednicu vrijednosti Hrvatska želi obogatiti svojim kulturnim, jezičnim i nacionalnim identitetom.

Želimo skupa s vama živjeti u zajedništvu različitosti. A željeli bismo vas podsjetiti i pohvaliti se da je Hrvatska jedna od rijetkih oaza ekološki očuvane prirode u današnjoj Europi.

Republika Hrvatska je s pažnjom pratila rasprave na europskoj razini o osnovama budućeg oblika Europske unije.

Iako Hrvatska nije sudjelovala u radu Konvencije o budućnosti Europe, s velikim smo zanimanjem pratili rad konvencije, kao i rad Međuvladine konferencije.

Uvjereni smo da će, usprkos poteškoćama, zemlje članice prevladati razlike i postići sporazum o Europskom ustavu, koji će proširenu Europsku uniju učiniti efikasnom i sposobnom da odgovori na izazove s kojima će se suočavati. To će omogućiti Europskoj uniji da ima aktivniju i značajniju ulogu na međunarodnoj sceni.

Također se nadamo da će dogovori o Ustavu dopustiti lakše integriranje zemalja koje će sudjelovati u budućim proširenjima.

Sa zanimanjem pratimo i rasprave o financijskoj perspektivi, koja bi trebala odražavati proklamirane strateške interese Europske unije i omogućiti njihovu punu provedbu.

Posebno bih želio istaknuti potrebu da se predvide odgovarajuća financijska sredstva. koja će omogućiti približavanje, a potom i integriranje zemalja koje će postati kandidat ili nove zemlje članice.

Republika Hrvatska se nada da će Europska komisija, Europski parlament i sadašnje zemlje članice u vezi s tim imati dugoročnu viziju. Vjerujemo da će novi ustavni i proračunski okvir odražavati pravu prirodu obaveza koje će omogućiti da se sve europske zemlje uključe u europsku obitelj.

Time bi se postigao daljnji korak europskoga integracijskog procesa, koji bi, uz Republiku Hrvatsku, uključio i druge zemlje Procesa o stabilizaciji i pridruživanju.

Kao zemlja koja želi i koja će jednoga ne tako dalekoga dana ući u Europsku uniju, Republika Hrvatska ima interes da se pridruži jakoj i učinkovitoj Uniji, koja može odgovoriti zahtjevima svih svojih europskih građana.

U takvoj Uniji uloga parlamenata i parlamentarne suradnje je od vitalnog značenja. Kao zemlja koja je podnijela kandidaturu za članstvo, Hrvatska računa i na institucionalnu osposobljenost Unije da u budućem proširenju primi nove članice.

Hrvatska, također, s pažnjom prati rasprave između Europske unije i NATO-a o sigurnosnim pitanjima.

Veoma cijenimo usvajanje 'Strategije o Europskoj sigurnosti'. Ocjenjujemo je kao strategiju koja omogućuje Europskoj uniji da se suoči s prijetnjama i globalnim izazovima i pridonese multilateralnom sustavu sigurnosti, ali i aktivnijem angažiranju Europske unije u nekim područjima Jugoistočne Europe.

Podržavamo tzv. efikasan multilateralizam kao koncept koji treba jačati kada se svijet suočava s opasnostima i izazovima poput današnjih.

Na kraju bih, gospodo zastupnici, želio naglasiti da Republika Hrvatska osobito računa na Europski Parlament, kao instituciju koja će podržati proces njene integracije u Europsku uniju.

Uvjeren sam da će u svojim Preporukama Vijeću ministara u vezi s podnošenjem kandidature za članstvo Republike Hrvatske u Europsku uniju, Europski Parlament znati prepoznati napredak postignut u ispunjenju Kopenhaških, i drugih relevantnih kriterija, kao i procese reformi koje provodimo u zemlji. Uvjeren sam, također, da će Preporuke Europskog parlamenta biti poticaj ostalim europskim institucijama i zemljama članicama za usvajanje pozitivnih stavova o hrvatskoj aplikaciji.

Pod time podrazumijevam donošenje Mišljenja koje priprema Europska komisija i koje će, nadamo se, biti usvojeno ovog proljeća. To će omogućiti Europskom vijeću u lipnju da zauzme nove strateške političke odluke o Hrvatskoj. Hrvatska vlast i građani moje zemlje priželjkuju status kandidata i otvaranje pregovora o pridruživanju.

Gospodo zastupnici,

Vi ulazite u završnu fazu svog mandata. Na izbore u lipnju izaći će većina stanovnika Europe. Njihovo široko sudjelovanje pridonijeti će jačanju demokratske legitimnosti Europske unije.

Uvjeren sam da će i građani Republike Hrvatske uskoro imati priliku glasovati na izborima za Europski parlament i da će u ovim klupama sjediti i zastupnici Hrvatske.

Nismo brojčano veliki narod, ali u sebi nosimo svu radost Mediterana, vrijednosti Srednje Europe, upornost tvrdog kamena, smirenost slavonskih ravnica, široko i plemenito srce i pružene ruke suradnje i prijateljstva.

Nadamo se, očekujemo i znamo da će u konačnici svoju punu vrijednost doživjeti poznata izreka Roberta Schumanna: Mi ne ujedinjujemo zemlje, mi objedinjujemo ljude!

Zahvaljujem!