27.05.2004. - Mamaia, Rumunjska

11. summit predsjednika srednje Europe
Govor predsjednika Mesića na 1. zasjedanju "Posljedice proširenja EU na prvu skupinu srednjoeuropskih zemalja - nastavak procesa proširenja 2007 i kasnije"

Poštovani predsjedniče Iliescu,
Uvaženi predsjednici i prijatelji,

Nedaleko od nas, na obali Crnog mora u Jalti prije gotovo šezdeset godina krojila se karta tadašnje «Nove Europe». Do prije koju godinu, iako su europski integracijski procesi već uzeli maha, raspravljalo se o «Staroj» i «Novoj» Europi. Danas, već dvadeset i sedmi dan nepovratno živimo u novoj, ujedinjenoj Europi. Uvjeren sam da se svi slažu da, iako je posljednje proširenje bilo povijesno i najveće, ono nije i konačno. Smatram da mi predsjednici država koje su već članice, ili koje to žele postati ne bi trebali raspravljati o datumu slijedećeg proširenja, o broju potencijalnih novih članica, ili datumu završetka proširenja. Smatram da moramo zagovarati i poticati da projekt ujedinjene Europe po prvi puta u povijesti bude kompletan. Zašto? Ne zato da bi dobili sljedeće izbore. Već zato da mnoge pogreške i podjele iz prošlosti nepovratno preokrenemo u perspektive budućnosti. Zato da ne bi raspravljali o promjeni granica, nego o suradnji između granica. Zato da ne bi ratovali za kolektivna ili individualna prava, nego prihvatili i provodili standarde koja će ta prava omogućiti. Zato da nacionalne manjine u svakoj našoj zemlji ne ostanu kao kroz veći dio povijesti marginalizirane, već zaštićene – jer će u ujedinjenoj Europi svaki od nas biti pripadnik ne većine, već jedne europske manjine. Govorim iz perspektive zemlje koja je nažalost sve to nedavno prošla. I zato vjerujem da taj proces nije samo važan za Hrvatsku već i za čitavu jugoistočnu Europu. Što se Hrvatske tiče, želimo imati europske standarde, ne samo sa zapadne, nego i s istočne strane. U tome ćemo nastaviti surađivati i sa susjedima, i u regionalnim procesima. Što nam donosi takva proširena Europa. U svakom slučaju nestaju i posljednje podjele koje su obilježile europsku povijest. Jednako kao što nema članice koja je ulaskom u europsku obitelj usporila svoj gospodarski razvoj, vjerujem da to vrijedi i za cjelokupno integrirano tržište u odnosu na globalne procese. Razjedinjena europska nacionalna gospodarstva ne mogu biti partneri gospodarskim integracijskim procesima koji se razvijaju oko atlantskog i oko pacifičkog bazena Prednosti vidim i u tome da u ujedinjenoj Europi Crno more, Jadran, Dunav kao najveća srednjoeuropska rijeka te mnogi drugi naši resursi dobivaju iste standarde korištenja, ali i zaštite. Na čemu moramo ustrajati: Ne smijemo postati taoci rokova, već standarda. Sve zemlje članice - i utemeljitelji i «nove demokracije» - ne smiju pokazati umor od proširenja. Buduće zemlje članice ne smiju pokazat strah od reformi. Zato smatram da rat za «europsku vokaciju», koje smo vodili u mnogim našim državama sada dovršimo bitkom za standarde u svakoj našoj državi. Na kraju, svi građani bivših socijalističkih sustava strahuju od dirigiranih odluka velikih i moćnih. Onako kako ja vidim ujedinjenu Europu je da se odluke donose putem europskih institucija i mehanizama demokratskim putem. Vjerujem da ćemo i u tome uspjeti. Ovom prigodom želim istaknuti da bi rasprava o ovoj temi bez spominjanja utemeljitelja i vizionara ovog srednjoeuropskog foruma, ali i istinskih europskih boraca, predsjednika Havela i Kučana, bila jednostavno osiromašena.
Hvala!