Govor predsjednika Republike Hrvatske, na Radnom ručku sa članovima «Udruge malih i srednjih poduzetnika”, Hrvatske udruge poslodavaca

Poštovane gospođe i gospodo,
Veliko mi je zadovoljstvo pozdraviti vas i razmijeniti mišljenja o stanju i perspektivama razvoja malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj!
Danas su ovdje prisutni hrvatski poduzetnici; prije svega, predstavnici malih i srednjih poduzeća, članice Hrvatske udruge poslodavaca!
Moja je namjera saslušati vaše ocjene stanja u hrvatskom poduzetništvu; pažljivo saslušati probleme sa kojima se susrećete, a koji bi se mogli riješiti većim angažiranjem državnih institucija; te se upoznati sa prijedlozima kako potaknuti brži rast sektora srednjih i malih poduzeća u Hrvatskoj.
Dozvolite nekoliko riječi o mojim pogledima na razvitak poduzetništva u Hrvatskoj. Već dulje vrijeme imamo visoki postotak nezaposlenosti od oko 19 posto. Najnoviji podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje kazuju kako je u zemlji bez posla 329.000 radnika!
«Puna zaposlenost» mora postati najviša društvena vrijednost, ali i ključni opće prihvaćeni cilj svih političkih i društvenih čimbenika u Hrvatskoj! Međutim, ta vrijednost još uvijek nije pretvorena u prioritet hrvatske razvojne politike! U tom kontekstu, dosadašnja gospodarska politika može se ocijeniti neuspješnom!
Jedan od važnijih uvjeta za smanjivanje nezaposlenosti, mora biti visoki stupanj aktivnosti na otvaranju novih tvrtki, te daljnji razvitak malih i srednjih poduzeća, te poduzetništva i privatne inicijative. Razvitak malih i srednjih poduzeća ubrzat će ekonomski rast!
Moramo pridonijeti stvaranju bolje poduzetničke klime, okružja koje potiče poduzetništvo i razvitak malih i srednjih poduzeća.
Želio bih vjerovati da nedavna Vladina najava novih programa za poticanje malog poduzetništva, nije samo predizborna retorika! Primjerice, prema informacijama koje sam dobio, programi poticanja malog poduzetništva u okviru novog «Operativnog programa poticanja poduzetništva» Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske komplicirani su i nisu sastavljeni u suradnji sa poduzetnicima.
Problemi sa kojima se susreću mala i srednja poduzeća ne razlikuju se mnogo od onih koje imaju velika poduzeća. To su: neefikasno djelovanje pravnog sustava; monopol u nekim privrednim djelatnostima; administrativne zapreke; sve veća nelikvidnost u zemlji; raširena korupcija i netransparentna primjena Zakona o javnim nabavkama; neučinkovito upravljanje poduzećima; te relativno visoko porezno opterećenje.
Iznijet ću nekoliko konkretnih problema, te naznake mogućih rješenja. Evidentno je da se «administrativne prepreke» moraju ukloniti, a uvjeti poslovanja poduzetnika pojednostaviti.
Na primjer, u Hrvatskom saboru hitno se moraju uskladiti izmjene Zakona o sudskom registru, kako bi se pojednostavila procedura registriranja nove tvrtke. Hrvatskoj su potrebne velike kompanije, posebice u industriji, ali one moraju okupljati mala i srednja poduzeća! «Klasterizacija» - proizvodno i tehnološko povezivanje malih, srednjih i velikih tvrtki - predstavlja snažan instrument razvitka hrvatskog gospodarstva. Na primjer, nositelji procesa povezivanja velikih hrvatskih tvrtki sa malim i srednjim tvrtkama mogu biti Hrvatska brodogradnja ili Hrvatske željeznice. Ako se hrvatska brodogradilišta više povežu sa hrvatskim malim i srednjim tvrtkama, povećat će se «domaći udjel» u izvozu brodova, te će neto efekti izvoza biti veći. Na taj način, državne subvencije za izvoz brodova bile bi u funkciji poticanja hrvatskih malih i srednjih poduzeća.
Mala i srednja poduzeća moraju se pripremiti za ulazak u Europsku uniju. Zbog toga podržavam programe povećavanja konkurentnosti postojećih poduzeća, kroz potporu marketinških aktivnosti i nastupa na inozemnim sjamovima onih tvrtki koje imaju izvozni potencijal.
U tome može biti važna uloga Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske udruge poslodavaca, HBOR-a, Zagrebačkog velesajma, ali i Nacionalnog vijeća za konkurentnost. Za razvitak ovih poduzeća možemo koristiti financijska sredstva Europske unije kroz povoljne zajmove Europske investicijske banke (EIB); Razvojne banke Vijeća Europe, te Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD).
Nedavno sam u Zagrebu imao zanimljiv razgovor sa potpredsjednikom Evropske investicijske banke, razvojne banke Europske unije. EIB je spremna odobriti program kreditiranja malih i srednjih poduzeća u Hrvatskoj, pod povoljnijim uvjetima (uz nižu kamatu i dulje rokove otplate). Pri tome, trebalo bi iskoristiti mogućnosti povoljnijeg kreditiranja malog i srednjeg poduzetništva iz sredstava EIB-a, ali preko HBOR-a. Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) pojačati će svoje aktivnosti tako da se kroz izdavanje garancija malim i srednjim poduzećima olakša njihov pristup bankovnim kreditima.
Agencija je prepoznata kao garancijska institucija, koja dobro suradjuje sa poduzetnicima. Efikasnost ovog sustava državnih poticaja može, naravno, biti bolja.
U tom smislu, smatram da Vlada Republike Hrvatske i HAMAG moraju postići dogovor sa svim poslovnim bankama o uvjetima prihvaćanja garancija HAMAG-a.
Neprihvatljivo je da se državna jamstva ne mogu koristiti, jer sa bankama nije postignut sporazum o tome da li je garancija naplativa «na prvi poziv» i bezuvjetno, kakvi su uvjeti opoziva i slično, iako se Agencija oslanja na državni proračun Republike Hrvatske.
Informiran sam da će se vrlo brzo postignuti dogovor sa najvećim bankama, kako bi se ovaj problem efikasno razriješio!
Mislim da bi trebalo ubrzati realizaciju programa poticanja poduzetništva kako bi se garancijski potencijal HAMAG-a što prije iskoristio u planiranim okvirima, te da se, nakon toga, garantni potencijal Agencije dodatno poveća, ako se za time ukaže potreba!
Ovaj problem osiguranja povrata kredita posebno je izražen kod novoosnovanih poduzeća, koja kao pokriće za kredit kod poslovnih banaka ne mogu ponuditi svoje poslovne bilance. Ovdje bih ukazao na potrebu osnivanja privatnih «fondova rizičnog kapitala» (engleski, «venture capital funds»).
Osim toga, sustav državnih potpora morao bi se hitno nadopuniti odobravanjem tzv. «poreznih kredita» (engleski, «tax credits»), primjerice oslobađanjem od obaveze plaćanja poreza na dobit u određenom razdoblju (do pet godina) nakon osnivanja nove tvrtke! Ovu inicijativu predložit ću Vladi!
Želim reći kako ne postoji «čarobni štapić» kojim bi se brzo razriješili svi problemi hrvatskih poduzetnika. Ali, postoje različita realna rješenja, koja možemo zajednički osmisliti i uspješno provesti. Mislim da u traženju takvih najboljih rješenja hrvatska država i njezine institucije moraju više komunicirati sa poduzetnicima.
Okupljanje hrvatskih poduzetnika, kao ovo vaše udruživanje u okviru Hrvatske udruge poslodavaca, izuzetno je korisno u zajedničkom nastupu i dijalogu sa državnim institucijama.
Zahvaljujem se čelništvu Hrvatske udruge poslodavaca gospodinu Emilu Tedeschiju, Alanu Žepecu Đuri Popijaču na ljubaznom pozivu da se danas sastanem sa vama!
Želim vam, poštovane gospođe i gospodo, uspješno poslovanje!
A, sada bih rado saslušao vaša razmišljanja i konkretne prijedloge u vezi poticanja malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj!
Hvala lijepa!