Pozdravni govor predsjednika Mesića na svečanosti otvaranja međunarodne znanstvene Konferencije na temu 15 godina politike tranzicije, posvećenoj 80. obljetnici života dr. Dragomira Vojnića (pročitao izaslanik predsjednika Republike Dubravko Radošević, savjetnik za gospodarstvo)

Poštovane gospođe i gospodo!
Zadovoljstvo mi je pozdraviti sve prisutne na Konferenciji posvećenoj 80. obljetnici života uvaženog hrvatskog ekonomiste dra. Dragomira Vojnića! Konferencija nema isključivo svečani karakter, već je posebno važna jer se održava kao međunarodni znanstveni skup renomiranih hrvatskih i inozemnih ekonomista na temu 15 godina politike tranzicije! Zbog neodgodivih inozemnih obaveza, nisam mogao osobno prisustvovati ovoj Konferenciji, ali želio sam putem svojeg osobnog Izaslanika uputiti čestitke dru. Dragomiru Vojniću i prenijeti vam nekoliko poruka, kao moj poticaj raspravi o problemima tranzicije.
Prije svega, dozvolite mi nekoliko riječi o dru. Dragomiru Vojniću, kojeg osobno dobro poznajem još iz studentskih dana.
Dr. Dragomir Vojnić ugledni je hrvatski ekonomista, koji je ostavio upečatljive tragove u razvoju hrvatske ekonomske misli. Bavio se, primarno, problemima razvojne ekonomije, ekonomikom investicija i, početkom 90-tih godina, politikom tranzicije.
U svojim znanstvenim i stručnim radovima zalaže se za ubrzani razvitak nacionalne ekonomije, za uravnoteženi razvitak, koji potiče proizvodnju, investicije, izvoz i zapošljavanje, te ravnomjerni rast blagostanja naroda. Međutim, to nije bila samo akademska aktivnost. Dr. Vojnić se bavio i aplikativnom, primjenjenom ekonomijom; povezivao je ekonomsku teoriju sa praksom, teoriju razvoja sa konkretnom ekonomskom politikom. Sa velikim znanstvenim dignitetom i građanskom hrabrošću, ukazivao je na brojne anomalije hrvatske politike tranzicije, uključujući i hrvatski model «pretvorbe i privatizacije».
Kao dugogodišnji ravnatelj Ekonomskog instituta Zagreb sudjelovao je u brojnim ekonomsko – političkim odlukama koje su odlučujuće utjecale na ekonomski i socijalni razvitak Hrvatske, a bio je mentor brojnih hrvatskih ekonomista.
Dragomir Vojnić - kao i njegov prethodnik Rikard Lang - od Ekonomskog instituta Zagreb stvorili su tada vrlo respektabilan «think – tank», sa visokom međunarodnom znanstvenom reputacijom. Dragomir Vojnić uvijek se zalagao za slobodu mišljenja i znanstvenog istraživanja, dok je sam djelovao kao nezavisni intelektualac, kritički usmjeren na ključne ekonomske i društvene probleme Hrvatske.
Ukratko, dr. Vojnić dao je veliki znanstveni i ljudski doprinos za prosperitet našeg društva i za «opće dobro». Koristim ovu prigodu da čestitam Dragomiru Vojniću na njegovom dosadašnjem radu i postignućima!
Osim toga, dozvolite mi i nekoliko poruka ovom savjetovanju u vezi politike tranzicije.
Za Republiku Hrvatsku, moglo bi se konstatirati da je politika tranzicije uglavnom završena, iako sa zakašnjenjem!
«Zakašnjela tranzicija» posljedica je dva faktora: ratnih događanja na području bivše Jugoslavije, ali i neadekvatnog razvojnog modela, u osnovi kojeg je bila netransparentna i neuspjela privatizacija! Zbog toga, u 2004. godini bruto domaći proizvod je realno otprilike na razini 1990. godine, ali je industrijska proizvodnja na oko 80 posto! Osnovna karakteristika makroekonomskih kretanja u ovoj godini usporavanje je rasta BDP-a, uz povećane pritiske na domaću inflaciju. Nezaposlenost je i dalje visoka, dok problem «dvostrukih deficita» - manjka proračuna i platne bilance – ukazuje na potrebu ozbiljnih «strukturalnih reformi» u Hrvatskoj.
Početkom pregovora u ulasku Hrvatske u Europsku uniju, nalazimo se u sasvim novoj situaciji, na čije izazove moramo odgovoriti! Zbog kašnjenja u politici tranzicije, moramo «sustignuti» ostale članice EU!
U osnovi ove politike, mora biti strategija ubrzanog razvitka gospodarstva Hrvatske!
Zbog toga - nakon tranzicije - sada je još važnija tzv. «konvergencija», politika «približavanja» hrvatske privrede gospodarstvima Europske unije, EU(25)! Moramo doći do takvog društvenog i gospodarskog modela razvoja koji će odgovoriti na glavne probleme hrvatskog društva: niske stope rasta BDP-a i previsoku nezaposlenost!
Poruke sa Summmita Europske unije iz Hampton Courta o razvojnim modelima Europske unije, vrlo su slične porukama nedavnog Summmita u Zagrebu «Croatia 2005», sastanka na vrhu 17 šefova država iz srednje i jugoistočne Europe! EU još radi na formuliranju okvirnih elemenata novog europskog razvojnog modela, koji će pomiriti zahtjeve globalizacije sa problemima očuvanja «socijalne kohezije» društva.
Mi moramo vrlo pažljivo pratiti ove procese u EU, zbog njihovog snažnog utjecaja na novi hrvatski model razvitka! «Skandinavski razvojni model» čini se vrlo pogodnim za novi europski model društva.
Efikasnost u reformi javnog sektora (po uzoru na Švedsku); rast na osnovi «na znanju utemeljene ekonomije» (engleski, «knowledge - based economy», kao u Finskoj) i ravnoteža između veće fleksibilnosti tržišta rada sa visokom razinom socijalne sigurnosti (engleski, «flexicurity», kao u Danskoj): to su elementi novog modela razvojne politike EU, ali i nove hrvatske strategije razvitka u sklopu našeg približavanja EU.
Početkom pregovora u ulasku Hrvatske u Europsku uniju, aktualizirat će se pitanje načina, dinamike i redoslijeda društvenih, gospodarskih i socijalnih reformi. Prvo, Hrvatska mora ispuniti Kopenhaške kriterije, a, nakon toga, Mastrihtske kriterije nominalne i realne konvergencije!
Pod pretpostavkom da Hrvatska postane članicom EU 2010. godine, nakon primjene tečajnog mehanizma ERM-2, u Europsku monetarnu uniju (EMU) mogla bi ući najranije 2012. godine! Ukratko, trenutačno se čini najvažnijim osmisliti strategiju gospodarske politike u «prijelaznom razdoblju» - do 2010. godine, ali uvijek imajući u vidu krajnji cilj, ulazak Hrvatske u EMU 2012. godine!
Zbog toga, vaše savjetovanje smatram izuzetno korisnim za sve koji će biti uključeni u proces odlučivanja o ekonomskoj politici Hrvatske.
Poštovane gospođe i gospodo!
Nadam se da će vaša razmišljanja i ključne preporuke ovog međunarodnog znanstvenog skupa biti dovoljno konkretne da se mogu primijeniti i na hrvatsku strategiju nominalne i realne konvergencije gospodarstvima Europske unije.
Naposljetku, želim uspješno savjetovanje svim učesnicima ove Konferencije, te čestitam Hrvatskom društvu ekonomista i prof. dr. Ljubi Jurčiću na njezinoj uspješnoj organizaciji!
Hvala lijepa!