02.02.2006.
Poštovana gradonačelnice,
Poštovani članovi Gradskog vijeća,
Cijenjeni gosti i uzvanici,
Festa Svetoga Vlaha najveći je blagdan za sve Dubrovkinje i Dubrovčane od starih vremena. Prigoda je to u kojoj građani već dulje od tisućljeća zahvaljuju svomu zaštitniku molitvom i pjesmom na brizi za svoj grad. Ujedno je to redovito prigoda kada se može pogledati unatrag i razmotriti što se sve učinilo o razdoblju od protekle Feste, predviđajući što može donijeti bliska budućnost.
Nakon ratnih stradanja početkom devedesetih i razvojne stagnacije uzrokovane izostankom plodnih turističkih godina, ali i loše provedenom privatizacijom, Dubrovnik posljednjih godina doživljava vidljiv napredak.
Turističke godine podsjećaju na najbolje predratne, a i druge gospodarske grane oporavljaju se. U taj napredak uložen je prije svega vaš trud, ali i rad državnih tijela. Stoga se Dubrovnik sve bolje prometno povezuje s ostalim hrvatskim krajevima i sa svijetom, što je prvi uvjet razvoja Grada i cijelog područja od Prevlake do Stona. To je interes Dubrovnika i interes Hrvatske.
Može se s velikom sigurnošću reći da će predvidivi ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju pridonijeti još bržem i većem napretku Grada. Ujedno, upravo će naš odnos prema Dubrovniku i njegovoj velikoj baštini biti lakmus-papir uspjeha na ispitu što ga u predstojećim godinama pregovora i pridruživanja ima položiti Republika Hrvatska.
S jedne strane, vrlo je važno kako ćemo taj svoj najvrjedniji kulturni i turistički potencijal iskoristiti jer je on glavnica za stvaranje novih vrijednosti. S druge strane, vidjet će se naša sposobnost da tu svoju baštinu sačuvamo od svake moguće devastacije.
Stari su nam Dubrovčani ostavili ne samo mnoge ljepote i znamenitosti nego i dobre primjere i pouke. Jedna je do njih da su svoje pouzdanje stavili u ruke svoga Parca, ali su radili kao da sve ovisi o njima. Uz to, znali su da je interes Republike i njihov interes, pa su uvijek opće dobro Republike stavljali ispred privatnog: "Obliti privatorum publica curate!" Ploveći svjetskim morima i putujući Europom, surađivali su sa svima, ali nikada nisu zaboravljali svoj Dubrovnik niti su zanemarili slobodu, "dar u kom sva blaga višnji nam Bog je do", kako je pjevao Gundulić.
Mi danas vidimo da je ne samo Dubrovnik nego i cijela Hrvatska među najpoželjnijim mjestima za život. Siromašniji se kod nas žele nastaniti da bi našli posao i bolji život, bogatiji da bi se od posla odmorili. Uz ostalo to znači da smo prepoznati kao sigurna i poželjna zemlja s razvojnom perspektivom. Ali to otvara ne samo nove mogućnosti povezivanja nego i mnoga pitanja.
Prije svega, vrlo je važno voditi se načelom da je naša prva zadaća privući čista ulaganja u proizvodnju i izvoz, u što spada i turizam, ali da se ujedno zemlja i more, kulturni i prirodni spomenici i ljepote kao i privredna dobra moraju sačuvati od rasprodaje. Postoje modeli razvoja koji to omogućuju. Jednom sam prilikom rekao sljedeće: "Mi ne smijemo dozvoliti da se Hrvatska rasprodaje, da doživimo sudbinu Havaja gdje Havajci mogu pozdravljati sa aloha, mogu nositi kufere turistima, mogu biti konobari i kuhari, a sve drugo je u tuđim rukama. Mi ne želimo takav razvoj situacije. Zato naši pregovarači moraju zaštititi naše interese." Jednako sam tako rekao da "nekretnine ne treba prodavati, nego dati na koncesiju uz plaćanje, uz mjesečno plaćanje koncesije koje može biti na duži ili kraći rok. Ali da i oni koji iza nas dolaze, da i naši potomci imaju čime raspolagati da to ne ode u jednom brzom naletu i da jednostavno njima ne ostane ništa. Dakle, sada je veliki zadatak, velika odgovornost na hrvatskim pregovaračima." To i sada mislim, to zato sada ponavljam. U tome smislu u ovom trenutku velika je odgovornost na našim pregovaračima, na Vladi i Saboru.
Vjerujem da smo na dobrom putu, vjerujem da ulazimo u razdoblje željenog razvoja i većeg blagostanja za sve hrvatske građane.
Za uspjeh potrebne su nam upravo vrijednosti koje su resile stare Dubrovčane: povjerenje i otvorenost, briga za baštinu, ljubav prema slobodi, sloga i mudrost.
Želeći vam napredak i svako dobro, svima srdačno čestitam blagdan Vašega zaštitnika Sv. Vlaha!
Hvala!