Poštovane gospođe i gospodo,

Veliko mi je zadovoljstvo biti sa vama, hrvatskim poduzetnicima.

Ove godine Dan poduzetnika organiziran je na temu ekonomskog rasta i zapošljavanja.

U sklopu toga, bit će predstavljeni prijedlozi porezne reforme i fleksibilizacije tržišta rada.

Poštovane gospođe i gospodo,

Prošle smo godine ostvarili ekonomski rast od 4 posto, uz relativno nisku inflaciju.

Moramo raditi na tome da ubrzamo ekonomski rast i povećamo zapošljavanje, kroz veće uključivanje u globalizacijske procese.

Glavni ciljevi hrvatske ekonomske politike u ovoj godini moraju biti ostvarivanje visokog rasta bruto domaćeg proizvoda i zaustavljanje rasta vanjskog duga.

Inozemna zaduženost Hrvatske, krajem prošle godine, dosegnula je iznos od 84,4 posto BDP-a, dok je neto vanjski dug, po prvi puta, iznosio više od 50 posto BDP-a.

Međutim, to moram naglasiti, zaustavljanje rasta vanjskog i javnog duga ne smije biti ostvareno na teret usporavanja ekonomskog razvoja.

Velika odgovornost u ostvarivanju ovih ciljeva leži na Hrvatskoj narodnoj banci, ali i Vladi Republike Hrvatske.

Bez dinamičnog rasta, nećemo biti u stanju povećati zapošljavanje.

Dobro je da je današnji skup usmjeren razmatranju pretpostavki za brži razvoj i zapošljavanje..

U pripremi današnjeg skupa, predstavnici Hrvatske udruge poslodavaca preliminarno su me upoznali sa općim elementima predloženih promjena poreznog sustava i tržišta rada.

Poštovane gospođe i gospodo.

Obzirom na stanje hrvatske privrede, kakve su nam reforme poreznog sustava i tržišta rada potrebne?

Mislim da bi morali raditi na pojednostavljivanju poreznog sustava i smanjivanju poreznog opterećenja privrede i građana, kako bi se pokrenuo ekonomski rast. To nije upitno.

Ali, kako to ostvariti, a istovremeno sačuvati socijalna prava hrvatskih građana?

U osnovi, prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca zalaže se za postupno uvođenje jedinstvene stope poreza, tzv. flat tax.

Međutim, reformi javnih financija – zbog visokog javnog duga i fiskalnog deficita -  uvijek moramo pristupiti vrlo pažljivo i odmjereno.

Primjerice, kod uvođenja PDV-a 1998. godine, zbog previsoko određene stope, porezni su prihodi bili ostvareni na višoj razini od planiranih. Također, nisu bili ugrađeni tzv. automatski fiskalni stabilizatori. Tako je višak poreznih prihoda, umjesto na smanjenje stope PDV-a i porezno rasterećenje hrvatskih građana i privrede, bio usmjeren na prekomjerni rast javne potrošnje. Nakon toga, bilježimo stalni rast javne potrošnje, te imamo problem kako  smanjiti poreznu presiju u Hrvatskoj. To je, rekao bih, izvorni grijeh prošle hrvatske ekonomske politike.

Zbog svega toga, vrlo se pažljivo moraju sagledati konačni učinci predložene porezne reforme.

Ovi prijedlozi – ako bi se usvojili – sasvim sigurno imali bi značajne redistributivne efekte.

Najbolji primjeri uvođenja flat taxa za nas iskustva su Slovačke i Slovenije.

Uvođenje flat taxa produbilo bi ekonomske nejednakosti i smanjilo stupanj socijalne kohezije hrvatskog društva.

Moram upozoriti i na negativne makroekonomske efekte eventualnog uvođenja flat taxa.

Naime, monetarnom politikom kakva se vodi, ne koristimo monetarni suverenitet.

Ulaskom u Svjetsku trgovinsku organizaciju, carine se više ne mogu koristiti, kao instrument zaštite i razvoja.

Ulaskom u Europsku uniju, neće biti moguće korištenje subvencija, a promijenit će se i mogućnost korištenja indirektnih poticaja kroz slobodne zone.

Ulaskom u Europsku monetarnu uniju, morat će se voditi restriktivna fiskalna politika usmjerena na ostvarivanje proračunskog deficita manjeg od 3 posto BDP-a. Dakle, uvođenjem flat taxa ili sustava sličnog tome, još bi se više ograničila mogućnost vođenja fiskalne politike.

U takvim uvjetima, Hrvatska ne bi mogla voditi aktivniju, vlastitu politiku razvoja usmjerenu na ostvarivanje pune zaposlenosti.

Prema mojem mišljenju, opći ciljevi porezne reforme morali bi biti slijedeći: postupno smanjivanje poreznog opterećenja hrvatskih građana i privrede; hitno porezno rasterećenje prihoda od rada, a veće oporezivanje prihoda od kapitala i ekstraprofita; smanjivanje javnog duga i kontrola deficita državnog proračuna.

Poštovane gospođe i gospodo.

Hrvatska je Ustavom određena kao socijalna država, ali i država koja želi razvijati tržišno gospodarstvo na osnovama privatnog vlasništva i slobodnog poduzetništva.

Najbolja socijalna politika je politika brzog ekonomskog razvoja i pune zaposlenosti.

Upravo zbog toga, do kraja svojeg drugog Predsjedničkog mandata, namjeravam snažno poticati realizaciju brojnih društvenih, političkih, ekonomskih i socijalnih reformi, koje će nas približiti Europskoj uniji.

Ove reforme – ako ih bude podržavala većina hrvatskih građana – morale bi dovesti do izgradnje novog društvenog modela; modela socijalno – tržišnog gospodarstva, po uzoru na skandinavske zemlje; do izgradnje moderne i konkurentne tržišne privrede, sa razvijenom socijalnom državom i pravednijom raspodjelom nacionalnog bogatstva.

Poštovane gospođe i gospodo.

Druga skupina prijedloga Hrvatske udruge poslodavaca – koji će biti predstavljeni - odnose se na fleksibilizaciju tržišta rada u Hrvatskoj.

U osnovi, radi se o primjeni tzv. politike olakšanog zapošljavanja i otpuštanja radnika (engleski, hiring and firing policy), prema neoliberalnom modelu.

Uvjeren sam da i ovdje moramo koristiti standarde Europske unije.

Slažem se da moramo ostvariti veću «fleksibilnost» tržišta rada, ali i isto tako, moramo sačuvati i «sigurnost radnog mjesta», sigurnost zapošljavanja. Europska unija upravo radi na osmišljavanju takvih konkretnih modela radnih odnosa, tzv. fleksibilnost i sigurnost (engleski, flexicurity).

Stoga glavni element reforme tržišta rada mora biti ostvarivanje politike tzv. «zapošljivosti» (engleski, employability). To znači da će fleksibilnost biti povećana boljim obrazovanjem zaposlenika, uz veću zaštitu temeljnih prava hrvatskih radnika. Tako će se potaknuti zaposlenike da prihvaćaju promjene koje proizlaze iz globalizacijskih pritisaka za što većom produktivnošću i fleksibilnošću rada.

«Socijalno partnerstvo» sa hrvatskim poduzetnicima i poslodavcima mora osigurati provedbu reformi bez konflikata.

Zbog toga, ne nalazim razloge za mišljenje da bi lakše otpuštanje radnika, dovelo do većeg zapošljavanja. Uostalom, zar u loše izvedenoj privatizaciji nije bilo otpušteno preko 350.000 radnika? Pa, zar nije preko 90 posto novozaposlenih dobilo posao po ugovoru na određeno vrijeme, i žive sa stalnom prijetnjom otkaza? Konstantno bilježimo preko 300.000 nezaposlenih, od čega je 60 posto dugoročno nezaposlenih.

Osim toga, sustavi kolektivnog pregovaranja o plaćama ne bi se nikako smjeli ukidati u korist tzv. «individualnog» pregovaranja o radnim odnosima po neoliberalnom modelu reguliranja tržišta rada.

Ali, sustav kolektivnog pregovaranja morao bi biti efikasniji.

Reforme se ne smiju niti započinjati, ako prije toga nije osigurana osnovna sigurnost zaposlenih.

Prava radnika moraju biti osigurana ne samo kroz instituciju zaštite prava iz radnih odnosa (reformom pravosuđa), već i njihovom participacijom u upravljanju tvrtkama (ESOP), te sudjelovanjem u ostvarenoj dobiti. Ovdje, također, moramo koristiti standarde Europske unije.

Poštovane gospođe i gospodo.

Hrvatskoj su potrebne ozbiljne ekonomske i socijalne reforme.

Reforme bi morale imati tri ključna cilja: ubrzati ekonomski razvoj; smanjiti visoku «strukturalnu nezaposlenost», te ekonomske i socijalne nejednakosti, odnosno ojačati «socijalnu koheziju» hrvatskog društva.

Dakle, promjene poreznog sustava i tržišta rada samo su parcijalni dijelovi, segmenti kompleksne ekonomske reforme, pa je nedostatak predloženih rješenja upravo u tome što nedostaje cjelina, paket reformskih mjera, nova razvojna strategija.

Sugerirao bih da se o predloženim reformama povede detaljna rasprava, i to tako da Hrvatska udruga poslodavaca ovu raspravu započne na Gospodarsko - socijalnom vijeću.

U svakom slučaju, tako radikalna rješenja moraju biti provedena isključivo na osnovi širokog društvenog dogovora.

A, sve mjere nove hrvatske razvojne politike moraju biti socijalno osjetljive.

Naposljetku, želim uspješno poslovanje svim poduzetnicima, koji sudjeluju na današnjem savjetovanju, te očekujem da se Hrvatska udruga poslodavaca još aktivnije uključi u reformski proces i pomogne Vladi Republike Hrvatske u pokretanju hrvatskog gospodarstva.

Hvala lijepa.