25.04.2006. - Brijuni

Govor predsjednika Mesića na sastanku ministara država Jadranske povelje i baltičkih zemalja

 

Poštovane ministrice i ministri vanjskih poslova i obrane,

Poštovane dame i gospodo,

na početku vas sve želim toplo pozdraviti i poželjeti vam dobrodošlicu u Republiku Hrvatsku. Također vam želim zahvaliti što ste podržali ideju o zajedničkom sastanku i što ste se odazvali našem pozivu. Vjerujem kako će i ovaj sastanak još jednom potvrditi europsko i euroatlantsko opredjeljenje država Jadranske povelje, te kako ćemo uz podršku Baltičkih država uskoro dobiti jasnije perspektive budućeg članstva u NATO savezu.

Naše države sudjeluju u mnogim međunarodnim procesima, djeluju u mnogim međunarodnim strukturama i vrlo se često zajedno nalaze na mnogim formalnim sastancima. Vi ste se zasigurno mnogo puta do sada sretali na bilateralnim, ali i na multilateralnim sastancima. Siguran sam kako se međusobno jako dobro poznajete i odlično razumijete. Stoga sam uvjeren kako će ovaj sastanak imati vrlo otvorenu razmjenu ideja i preporuka.

I moja je namjera otvoreno s vama podijeliti svoja razmišljanja o dvije vrlo važne teme. Prvo, europske integracije i drugo, budućnost regije jugoistoka Europe koja se nalazi na putu prema integracijama. Iako se geografski nalazimo na dva kraja Europe, europske integracije i euroatlantsko partnerstvo, kao i dugoročna stabilizacija ove regije važna su za našu zajedničku europsku budućnost.

Pogledamo li unatrag i zajednički se prisjetimo početka devedesetih godina, možemo reći kako su sve naše države raspad poretka hladnog rata dočekale sa istim nadanjima i snovima. A oni su bili vezani uz Europu bez ratova, totalitarizama i ugnjetavanja malih naroda. Bili su vezani uz Europu ravnopravnih naroda, međusobnog poštivanja i razumijevanja. Naši zajednički snovi su bili vezani uz demokraciju, poštivanje ljudskih i manjinskih prava, ekonomski razvoj, otvorenost i uklanjanje svih barijera koje su u povijesti dijelili europske narode. Zajedno smo sanjali nešto što danas slobodno možemo nazvati – europski san.

Vama u Baltičkim državama europski san se ostvario kroz članstvo u europskim i euroatlantskim integracijama, te kroz konsolidaciju demokracije i stabilizaciju gospodarskog sustava. Mi, ovdje u regiji, na putu smo ostvarenja toga sna. Svjesni smo kako bi naša zajednička budućnost bila puno neizvjesnija bez europskog ujedinjavanja i euroatlantskog partnerstva. Upravo zato imamo puno zajedničkih tema koje su vezane uz integracije, jer vi ste bogatiji od nas za jedno veliko iskustvo koje se ogleda u uspješnom pregovaranju za ulazak u Europsku uniju, ulazak u NATO savez, te uspješnoj tranziciji koja je rezultirala razvojem dobrosusjedske političke i ekonomske suradnje. Uvjeren sam kako ste spremni to svoje iskustvo podijeliti s nama, i upozoriti nas na moguće zamke tranzicije. Također sam uvjeren kako ste spremni podržati naše napore koji su usmjereni prema članstvu u integracijama u kojima ste vi već članovi.

Dopustite da sada kažem i nekoliko riječi o drugoj temi koja nas povezuje – o budućnosti regije u kojoj se danas nalazite.  Stvaranje demokratskog političkog poretka i gospodarsku tranziciju usporili su nasilje i ratovi. Vlastitim naporima, ali i uz pomoć međunarodne zajednice, uspješno su onemogućeni agresivni projekti koji su uključivali osvajanje teritorija drugih naroda, odnosno nasilje prema njima. Čvrsto vjerujemo kako se projekti nasilja i osvajanja teritorija više u našoj regiji neće ponoviti.

U posljednjih deset godina regionalni procesi obilježeni su, doduše sporim, jačanjem suradnje i međusobnog razumijevanja, a glavni poticaj promjenama dolazi iz ideje europskog ujedinjavanja i euroatlantskog partnerstva. Danas možemo ocijeniti kako se krećemo u pozitivnom smjeru u pogledu političke i ekonomske suradnje, kao i na području opće sigurnosti i stabilnosti. Međutim, u ovoj regiji još uvijek postoje neka otvorena pitanja čije rješavanje izravno utječe na budućnost, ne samo država i naroda u regiji, već i projekata europskih integracija. Osobno smatram da bi nove crte podjela na Balkanu ostavile nedovršen proces europskog ujedinjavanja. Upravo zato treba činiti sve što je moguće kako bi europska ideja i europski san jačali u cijeloj regiji.

Želim naglasiti kako rješenja otvorenih pitanja ne smiju dovesti do novih kriza, jer bi to zasigurno dodatno usporilo sve pozitivne europske procese u regiji. Moram reći kako u Republici Hrvatskoj, ali i u regiji, ima još onih koji priželjkuju to usporavanje i koji stalno potiču strah od europskih integracija. Takve političke snage žele nama i našoj djeci ponuditi izolaciju i zatvorenost. Oni nude samo ona politička i gospodarska rješenja od kojih bi koristi mogli imati samo odabrani i podobni pojedinci. Oni ne žele europska pravila i standarde u našem sustavu, jer bi to značilo provjeru njihovih «uspješnih» gospodarskih pothvata. Oni ne žele uspješan pravosudni sustav, jer bi to značilo provjeru njihovih privatizacijskih i drugih projekata. Oni potiču euroskepticizam, jer njima ne odgovaraju uređeni pravosudni i drugi sustavi.

Bez obzira na sve zastoje u demokratskoj tranziciji, naši građani i naša društva sazrijevaju. Njima je dosta priča o prošlosti, njih interesira budućnost. A ta se budućnost mora vezati uz naše zajedničke europske perspektive. Mi se ne smijemo više gubiti u iscrpljivanju raspravama o prošlosti, već se moramo okrenuti suštini, a ona se odnosi na razvoj političke i gospodarske suradnje, kao i na razvoj vlastitih demokratskih politika i institucija.

Nama je danas posve jasno kako samo naše državne institucije mogu jamčiti izbjegavanje svih pogrešaka u politici i gospodarstvu koje su se događale u posljednjih deset godina. To ne može niti jedna institucija izvana. A mi naše institucije gradimo i želimo ih graditi upravo na europskim pozitivnim iskustvima. A to znači i na vašim iskustvima, jer vi ste prošli kroz ono što nas očekuje sljedećih godina.

Na kraju želim još jednom naglasiti kako je europski san, onaj isti koji ste vi dosanjali, jedina perspektiva za regiju jugoistoka Europe. Ne želimo da se u regiju vrate ili da jačaju oni procesi koji slabe europski san, kao što su nepoštivanje pravne države, zatvorenost, nesuradnja i samoizolacija od procesa europskih integracija. Istina je kako se u jednom dijelu integrativnih procesa osjeća zamor od proširenja. Nisu samo europski političari umorni od proširenja, umorni su i europski građani. Isto tako, u okvirima euroatlantskog partnerstva, osjeća se određeni zastoj u procesima pozivanja i primanja novih članica u NATO savez. No, moram reći kako mi u regiji na te procese ne smijemo gledati kao na gubitak šansi, već u njima moramo vidjeti jednu novu, drugačiju priliku i poruku. A poruka je jasna: ne treba čekati da će nas netko ugurati u integracije, već sami moramo stvarati uvjete da formalni ulazak u integracije dočekamo u potpunosti spremni. Europski san moramo dosanjati i prije ulaska u Europsku uniju i NATO savez. Moramo jačati povjerenje građana u državne institucije i žurno dovršavati ključne procese demokratske konsolidacije. Moramo razvijati i jačati našu regionalnu suradnju.

Našim građanima ne treba slati poruke kako je pitanje ulaska u integracije gotova stvar samo zato što smo se mi usmjerili na taj put. Takve poruke mogu dati lažnu sliku o spremnosti za članstvo. Našim građanima treba iskreno i otvoreno reći kako put prema integracijama podrazumijeva vrlo ozbiljne transformacije koje zahtijevaju puno energije i rada. Treba nam biti jasno kako nam predstoji vrlo ozbiljan posao na prilagođavanju svim onim standardima koji će jednog dana donijeti bolju i izvjesniju budućnost građanima kao pojedincima i društvu u cjelini.

Mi, ovdje u regiji, ne smijemo biti umorni kada su u pitanju europske integracije i euroatlantsko partnerstvo. Ne smijemo biti umorni kada je u pitanju ostvarenje zajedničkog europskog sna, ostvarenje članstva u Europskoj uniji i NATO savezu. Jer, bez toga nema dugoročne sigurnosti i stabilnosti regije, ali ni europske budućnosti kakvu svi želimo.