21.06.2006.

Govor predsjednika Mesića na prijemu u povodu Dana državnosti

 

Poštovani Predsjedniče Vlade

Poštovane gospođe i gospodo, dužnosnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Republike Hrvatske,

vjerski velikodostojnici,

članovi diplomatskog zbora,

Poštovani uzvanici

 

Podsjećajući se značenja 25. lipnja 1991, kada je Hrvatski sabor donio Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, redovito ističemo činjenicu da je to jedan od najvažnijih datuma u hrvatskoj povijesti. Ideal o obnovi samostalne i neovisne hrvatske države, koja je u hrvatskom narodu živjela gotovo devet stoljeća, tom je odlukom bio napokon ostvaren. Tako je bila otvorena ne samo nova stranica hrvatske povijesti nego je zaista bila otvorena nova stranica naše budućnosti.

Ove godine proslavljamo 15., jubilarni Dan državnosti u ozračju  istih obljetnica stvaranja Hrvatske vojske i prvih pobjeda u domovinskom ratu. Stoga je ovo prigoda da se još jednom iskaže zahvalnost svima koji su sudjelovali u obnovi samostalne hrvatske države, u njezinoj obrani i oslobađanju, svima koji su se zauzimali za uspostavu i promicanje demokracije te na bilo koji način pridonijeli razvoju moderne Hrvatske.

Ovogodišnja proslava događa se i u godini kada smo stvarno započeli pregovore o našem budućem članstvu o Europskoj Uniji. Želim ovom prigodom ponovno podsjetiti na to da je hrvatski udjel u svekolikoj europskoj povijesti uvijek bio razmjerno velik, a u nekim razdobljima bio je od iznimne važnosti.

Naša strateška odluka da se kandidiramo za buduću članicu Europske Unije znači zapravo očitovanje naše trajne europske pripadnosti  u novim političko-povijesnim okolnostima.

To nije samo forma nego je naše opredjeljenje prije svega sadržajnog značenja. Pod tim mislim na prihvaćanje svih onih stečevina koje su Europsku Uniju učinile prostorom mira, suradnje, ljudskih prava, demokracije, gospodarskog napretka i visokog životnog standarda.

Mislim međutim i na sve one vrijednosti koje čine naš identitet i koje mi treba da unesemo kao našu prilog novom europskom identitetu.

Osim zakonskih prilagodbi u tom procesu, ostaju nam naše untarnjopolitičke i vanjskopolitičke zadaće. Kada je riječ o društvenim reformama koje imamo provesti, mislim prije svega na reforme pravosuđa, zdravstvenog i prosvjetnog sustava. Njihova provedba uvjet je da se možemo razvijati sukladno vlastitim razvojnim mogućnostima i potrebama i uhvatiti priključak s razvijenim zemljama.

Vanjskopolitičke zadaće određene su našim zemljopisnim i povijesnim odrednicama. Želim naglasiti da Republika Hrvatska vodi vjerodostojnu politiku suradnje sa svim zemljama jugoistočne Europe.  Članstvo u Europskoj Uniji zacijelo je zajednička perspektiva svih država na jugoistoku Europe, koju svatko treba da ostvari sukladno svojim mogućnostima. Republika Hrvatska spremna je sa svima podijeliti svoja iskustva iz toga procesa.

Svakako, postigli smo znatan napredak, stoga očekujemo da on bude vrednovan od euro-atlantskih struktura. S druge strane, potrebno je istaknuti da naše  buduće članstvo u Europskoj Uniji, kao i u NATO-u, kojemu također težimo, nije samo stvar odluke političke vlasti – to je stvar svih građana. Zato je vrlo važno da se tijekom pregovora o članstvu u tim savezima svi građani iscrpno i točno obavijeste o svim njegovim pozitivnim i negativnim aspektima.

U tom velikom društvenom dijalogu važnu ulogu, osim državnih tijela i političkih stranaka, imaju građanske udruge, sindikati i drugi sudionici javnoga života.

Smisao slobode koju imamo jest da možemo ostvarivati bolji život za sve naše građane. Taj cilj uvelike ovisi o gospodarskoj politici. Od tijela državne vlasti očekujem da još aktivnije nastave raditi na prestrukturiranju gospodarstva, da stvaraju uvjete za povećanje rasta godišnjeg bruto domaćeg proizvoda na pet i više posto. To je uvjet za povećanje zaposlenosti i životnog standarda.

Time će se, ujedno, olakšati socijalna politika države, koja ima velike izdatke, ne samo zbog saniranja ratnih posljedica nego i zbog nepovoljne dobne strukture stanovništva i loših demografskih trendova. Stoga aktivna populacijska i obiteljska politika treba da bude jedna od glavnih briga ove i svake buduće Vlade.

Zadaća je mnogo, ali nemamo pravo na malaksalost, bezvoljnost ili ravnodušnost.

Uspjesi postignuti u proteklih petnaest godina zaista su povijesni. Stoga budućnost gledam s optimizmom: vjerujem u uspjeh naših nastojanja. Sa željom da ustrajemo u izgradnji boljeg društva i općega dobra,  svima srdačno čestitam Dan državnosti Republike Hrvatske.

Hvala!