Poštovane gospođe i gospodo !

Zadovoljstvo mi je da opet mogu pozdraviti članove Američke trgovinske komore i zahvaljujem se na vašem pozivu.

Svake godine prisustvujem susretu sa vama, jer smatram da dobro radite na unapređivanju gospodarskih odnosa SAD i Hrvatske.

Isto tako, korisno je da američki poslovni ljudi koji posluju ili investiraju u Hrvatsku, budu upoznati sa glavnim političkim i gospodarskim kretanjima u našoj zemlji, sa onime što se može očekivati u budućnosti.

Naravno, u razdoblju pred parlamentarne izbore, poslovni ljudi žele sagledati kakva će to biti ekonomska politika nove hrvatske Vlade u 2008. godini, odnosno u novom mandatu?

Zbog toga smatram vrlo korisnim što su sve strane komore u Hrvatskoj (Nordijska i Američka trgovinska komora, te Britansko – Hrvatska udruga poslovnih ljudi) nedavno organizirale panel raspravu stranačkih ekonomista o njihovim gospodarskim programima. To je dobro!

Vaša komora potiče gospodarsku suradnju između naših zemalja, a to je posebice važno, jer gospodarstvo SAD još uvijek ima najveći utjecaj na globalna kretanja.

U osnovi, osim klasične trgovine, Hrvatska je zainteresirana za direktna ulaganja iz inozemstva, za tzv. “greenfield investicije”. Upravo bi to dalo najveći zamah našoj suradnji sa poduzetnicima iz SAD.

Smatram da bi ekonomska politika Hrvatske za 2008. godinu morala iznaći efilasnije mehanizme koji bi stimulirali nova ulaganja u proizvodne investicije, kako bi se otvarala nova radna mjesta i povećala proizvodnja, posebice za izvoz.

Poduzetnički sektor u Hrvatskoj mogao bi se znatno brže razvijati, ako bi se stvorili još povoljniji “uvjeti poslovanja”, a to ovisi o nama.

Kao što znate, Hrvatska je znatno ojačala svoj međunarodni položaj, postavši nestalnom članicom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda! Nastavljeni su pregovori sa EU o novim pregovaračkim poglavljima.

To će poboljšati poslovnu klimu u Hrvatskoj, te će i vama olakšati poslovanje!

Ovaj put ne bih želio opširnije govoriti o poslovnoj klimi u smislu neke detaljnije interpretacije uvjeta poslovanja u Hrvatskoj, ona je sasvim poznata.

Naime, svi ste upoznati sa takvim analizama, posebice izvještajem Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvitak, (EBRD), i drugih.

Zbog ograničenog vremena, želim vrlo kratko komenirati izvještaj o tranziciji Evropske banke za obnovu i razvitak, te izvještaj Svjetske banke.

Najbolje ocjene Hrvatskoj date su od strane EBRD za slijedeće indikatore: liberalizacija cijena; vanjskotrgovinski i devizni režim; reforma bankarstva i liberalizacija kamata. Dakle, ključna područja za strane ulagače I poduzetnike su pozitivno ocijenjena.

Kako nas ocjenjuje međunarodna financijska korporacija Svjetske banke u svojem izvještaju za 2007?

Prema tom izvještaju, Hrvatska je napredovala u reformama, koje su dovele do bolje poslovne i ulagačke klime.

Tako je najveći napredak ostvaren u: započinjanju posla, registriranju nekretnine, međunarodnim transakcijama, plaćanju poreza, zatvaranju poslova, te provedbi komercijalnih ugovora.

Nešto nepovoljniji rezultati ostvareni su kod: dobivanja različitih dozvola, zapošljavanju radne snage, zaštiti investitora, te pridobivanju kredita.

Ukratko, još uvijek postoji potreba da se neka područja poslovne klime još više unaprijede, a na tome bi trebala raditi hrvatska strana.

Izvjesni napredak u borbi protiv korupcije zabilježen je u izvještajima Transparency International Hrvatska (TIH).

Dozvolite mi kratki osvrt na stanje hrvatskog gospodarstva, te razvojne prioritete!

Ekonomska tranzicija završena je 2004. godine, kada je Hrvatska ostvarila razinu BDP-a koja je bila ostvarena prije tranzcije, onu iz 1990. godine.

Istina, industrijska proizvodnja još je uvijek na oko 80 posto predtranzicijske razine.

Sada je na redu proces ekonomskog sustizanja Hrvatske gospodarstvima EU, odnosno druga faza tranzicijske konvergencije.

Hrvatska više nema financijski stand – by aranžman sa MMF-om. Samostalna je u vođenju razvojne politike.

Ekonomski aspekt pridruživanja Hrvatske Evropskoj uniji, određen je tzv. Predpristupnim ekonomskim programom.

Hrvatska mora ostvariti nominalnu i realnu konvergenciju, te nakon ulaska u prijelazni tečajni mehanizam ERM – 2; postati članicom Evropske monetarne unije.

Ovdje želim podsjetiti kako je Evropska centralna banka nedavno upozorila nove članice i kandidate za članstvo da ne žure sa usvajanjem eura, dok ne ostvare punu konvergenciju svojih ekonomija.

S druge strane, realna konvergencija - izgradnja takve strukture poduzetničkog sektora gospodarstva, koje će moći biti konkurentno u evropskom udurženju - nije lagani zadatak.

Ovdje su potrebne tzv. “strukturne reforme”. Ove reforme provode se u okviru aranžmana sa Svjetskom bankom, a detaljno su dogovorene u “Pismu o razvojnoj politici.

Osnovna je karakteristika gospodarske politike Hrvatske, politika  niske inflacije i makroekonomske stabilnosti, kroz postupno smanjivanje deficita javnih financija (ispod 3 posto BDP-a) i čvrstu monetarnu politiku središnje hrvatske banke (tzv. temeljna inflacija, od 2  do 3 posto godišnje).

Vanjska pozicija Hrvatske pogoršana je: zbog rastućeg trgovinskog manjka (oko 27 posto BDP-a), te deficita tekućeg dijela platne bilance (oko 9 posto BDP-a)!

Ovdje želim istaknuti upozorenja ekonomista MMF-a, koji su u najnovijoj analizi (objavljena je prošlog ponedjeljka) upozorili na “povećanu ranjivost Hrvatske na financijske rizike”, odnosno ukazali su na nešto što sam u svojim govorima stalno isticao:

Da se golem priljev inozemnog kapitala nije smio u tako velikoj mjeri koristiti za potrošnju, te da ni usvajanje standarda EU nije dovoljan osigurač protiv rizika visoke inozemne zaduženosti Hrvatske u inozemstvu!

Osim toga, postoji još jedan važan aspekt našeg približavanja EU. Hrvatska mora, također, u izradi vlastite strategije razvoja primijeniti ciljeve i instrumente tzv. «Lisabonske strategije». To je izuzetno važno, ali još nedovoljno prepoznato u Hrvatskoj.

Lisabonska strategija sadrži skupinu mjera za poboljšanje međunarodne konkurentnosti europskih nacionalnih gospodarstava, a ostvarivanje ciljeva ove strategije nadzire se praćenjem određenog broja indikatora.

Ovdje su najvažniji indikatori porasta udjela zaposlenih u aktivnom radnom stanovništvu.

Primjerice, Hrvatska ima udjel zaposlenih od oko 55 posto u aktivnom radnom stanovništvu, dok je prosjek EU oko 65 posto, što je na dulji rok neodrživo.

Hrvatska je na pragu Evropske unije, njezina privreda je već sada visoko globalizirana: trgovinske veze Hrvatske i EU vrlo su razvijene, financijski sustav potpuno je uklopljen u financijski sustav Unije, a hrvatska privreda je snažno integrirana sa gospodarstvom EU.

Također, Hrvatska nije “pobjegla iz regije”, već razvija ekonomske veze sa svim zemljama jugoistočne Evrope, kao dijelom multilateralnog procesa približavanja Balkana Evropskoj uniji.

Nova CEFTA dat će poticaj i američkim poslovnim ljudima da još više posluju u Hrvatskoj,

kao polaznoj točki za razvitak aktivnosti u regiji.

Ukratko, u sklopu pregovaračkog procesa Hrvatske i EU, te njezine regionalne gospodarske suradnje u jugoistočnoj Evropi, stvara se povoljnija poslovna klima za strane ulagače i poduzetnike.

Prilagođavanje zahtjevima Evropske unije treba biti postupno i to je proces koji će povratno djelovati na bolju poslovnu i investicijsku klimu u Hrvatskoj. A naš primarni cilj mora biti zapošljavanje i izvoz.

Hrvatska će nastaviti gospodarske reforme koje su, kako se to danas moderno govori “business friendly”, odnosno koje su usmjerene na poticanje poduzetnika, te većih ulaganja, sa većim usmjeravanjem stranih investitora u proizvodne investicije.

To očekujem i od nove Vlade, nakon parlamentarnih izbora!

Od poduzetnika okupljenih u Američkoj trgovinskoj komori, očekujem da pridonesu razvoju Hrvatske, tako što će hrvatskim vlastima davati konkretne i osmišljene prijedloge, koji će omogućiti veća ulaganja, ali i poslovanje u našoj zemlji.

Zbog toga ću sa zanimanjem saslušati vaše sugestije i prijedloge!

Hvala lijepa!