Poštovane gospođe i gospodo !

Zadovoljstvo mi je da vas mogu pozdraviti na otvaranju Međunarodng znanstvenog skupa, koji se održava na temu inozemne zaduženosti Hrvatske!
Vaše savjetovanje bit će korisno za sve one koji odlučuju o politici razvoja Hrvatske, ali i za stručnjake, te hrvatske građane, jer je cilj vašeg savjetovanja sa svih strana razmotriti problem vanjskog duga, te vidjeti kako upravljati razvojem ekonomije u uvjetima visoke inozemne zaduženosti!
Pohvalno je što ste izdali Zbornik radova, tako da se unaprijed može vidjeti konkretan stručni doprinos ovog savjetovanja. U zborniku sam našao mnoge zanimljive ideje za sve nas koji odlučujemo o razvitku Hrvatske, posebice za one koji odlučuju o ekonomskoj politici, u hrvatskoj Vladi i središnjoj banci!

Poštovane gospođe i gospodo !

Inozemna zaduženost Hrvatske – uz inflaciju - predstavlja izuzetno važan aspekt naše politike razvoja! Osobno sam vrlo rano prepoznao činjenicu da je inozemno zaduživanje razvojna šansa, ali i da može postati ograničenjem razvoja, u slučaju neodrživog rasta.
Na oprez u zaduživanju upozoravao sam već početkom prvog Predsjedničkog mandata, krajem veljače 2001. godine i nakon toga. Kasnije sam od Bečkog instituta zatražio komparativnu analizu vanjskog duga Hrvatske, koju sam dobio već u travnju 2004. godine. Osim toga, na moj zahtjev, Hrvatska narodna banka izradila je u travnju 2006. godine, “Analizu inozemne zaduženosti Hrvatske”, s različitim scenarijima održavanja vanjske likvidnosti zemlje na srednji rok. U rujnu prošle godine, prigodom otvaranja Zagrebačkog velesajma upozorio sam na opasnosti visoke zaduženosti i potrebu povećavanja međunarodne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Hrvatska je ekonomija dobrim dijelom već globalizirana i otvorena. Međutim, važno je naglasiti da se – kao udjel u strukturi bruto domaćeg proizvoda – izvoz roba smanjuje, a uvoz povećava; pa je stupanj otvorenosti hrvatskog gospodarstva, kada je u pitanju robna razmjena Hrvatske sa inozemstvom, određena uvozom.

Poštovane gospođe i gospodo !

Prošle godine, Hrvatska je ostvarila rekordni deficit vanjske trgovine, u iznosu od 9,8 milijardi eura; što je činilo oko 26 posto BDP-a! To će Hrvatsku i dalje svrstavati u skupinu europskih zemalja s najvećim udjelom robnog deficita u BDP-u!
Navedeni trendovi izvoza i uvoza pokazuju da struktura hrvatskog gospodarstva nije konkurentna; tako da nije sposobna u kratkom roku dinamizirati robni izvoz, što predstavlja ograničenje za ubrzani razvoj ekonomije.
Tako je u siječnju ove godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ostvaren snažan pad izvoza i rast uvoza, pa je pokrivenost uvoza izvozom smanjena na svega 43,8 posto!
Deficit tekućeg dijela platne bilance u prošloj godini, prema očekivanjima HNB, mogao bi iznositi 8,6 posto BDP-a; unatoč relativno uspješnoj turističkoj sezoni!
Prema projekcijama HNB, u 2008. godini, predviđa se sporiji rast manjka tekućeg računa platne bilance nego u 2007. godini, kao i smanjenje njegova udjela u bruto domaćem proizvodu. Također, inozemni dug Hrvatske iznosio je (krajem prosinca prošle godine) čak 32,9 milijardi eura; što je 12,5 posto više u odnosu na kraj 2006. godine!
Porast vanjskog duga (oko 12 posto) usporen je mjerama centralne banke, ali još uvijek je više nego dvostruko brži od očekivanog rasta BDP-a (oko 4,5 posto); pa se može očekivati daljnji rast udjela vanjskog duga u BDP-u! Pretpostavljam da bi centralna banka mogla pojačati svoje napore u primjeni mjera kontrole inozemnog zaduživanja, kako bi one postale efikasnije!

Poštovane gospođe i gospodo !

Visoke stope ekonomskog rasta, smanjenje deficita platne bilance i inozemne zaduženosti nisu mogući bez unapređivanja međunarodne konkurentnosti hrvatske privrede i bržeg rasta izvoza od uvoza! S tim u vezi, želim istaknuti kako snažan tečaj kune - aprecijacija tečaja hrvatske valute početkom ove godine - izaziva veliku zabrinutost u određenim sektorima hrvatske privrede, posebice u hrvatskoj industriji i kod izvoznika. Želio bih vjerovati da će Hrvatska narodna banka biti u stanju rješavati poteškoće sa kojima se ove godine suočava hrvatsko gospodarstvo, posebice izvoznici roba (industrija) i usluga (turizam).
Najveći “strukturni problem” u hrvatskom gospodarstvu predstavljaju tzv. “vanjske neravnoteže”! Da rezimiram, to su: visoki i rastući deficit vanjske trgovine i platne bilance, te iznimno visoka inozemna zaduženost Hrvatske! Ujedno je pogoršana međunarodna konkurentnost hrvatske ekonomije! Zbog toga želim istaknuti aktualnost današnje konferencije! Zbog toga sam danas ovdje sa vama, da saslušam vaše prijedloge!

Poštovane gospođe i gospodo !

Za održavanje vanjske ravnoteže Hrvatske, na području konkurentnosti eksternog sektora nužne su nove politike, drugačiji “policy mix”, kombinacija fiskalne i monetarne politike, te njihova znatno bolja usklađenost!
Zbog svega toga potrebno je da s ovoga skupa ode jasna poruka da hrvatska ekonomska znanost i struka imaju odgovore na problem upravljanja vanjskim dugom, te ostvarivanja bržeg ekonomskog razvitka Hrvatske, u uvjetima globalizacije i trenutačno nepovoljnih kretanja svjetske privrede.

Na kraju, dozvolite, poštovane gospođe i gospodo, da čestitam organizatorima ovog, savjetovanja; čestitam dr. Gordanu Družiću, ravnatelju Zavoda za ekonomska istraživanja HAZU, te prof. dru. Gusti Santiniju i njihovim suradnicima, na organizaciji ove konferencije!

Hvala lijepa!