Poštovani sudionici Sastanka na vrhu,
Ekscelencije,
Gospođe i gospodo,

Naša tema danas je 'Zajedno u budućnosti – izazovi proširenja EU'. Smatram da je ovo prava tema i za nju idealni sastav.
Ovdje smo iz dviju regija – Srednje i Jugoistočne Europe. Od prisutnih zemalja, polovica je punopravnih članica, a polovica nečlanica Europske unije. Nečlanice su u različitom statusu povezanosti s Unijom, ali odlučno opredijeljene za stjecanje punopravnog članstva.
Mi se nalazimo u drevnom Ohridu, na području Zapadnoga Balkana – regije koja je posljednjih godina u središtu pažnje Europske unije i brojnih aktivnosti vezanih uz njezino proširenje. To je tema koja je već dulje vremena predmetom političkih, znanstvenih i stručnih rasprava, i kojoj će, siguran sam, ovaj skup dati dragocjeni doprinos.
Ovo je regija iz koje sve zemlje aspiriraju na članstvo u Europskoj uniji. Njihov status povezanosti s Unijom je različit, ali je konačni cilj isti. Stoga je od velike važnosti svaki korak kojeg poduzimaju državnici, političari, građani i civilno društvo, kao i EU da se zemlje ove regije približe europskim standardima.
U tome mi i dalje trebamo političku, financijsku i stručnu podršku svih ostalih zemalja članica Europske unije. Kao što sam već istaknuo, ovaj forum ima jedinstveno značenje i po tome što omogućava nama, aspirantima na članstvo u Uniji, da sjedimo za istim stolom s predstavnicima zemalja-članica i u otvorenoj razmjeni mišljenja raspravljamo o zajedničkoj nam budućnosti.
Neupitno je i za nas i za vas da će regija biti integrirana. To je proces koji je u toku, a mi bismo željeli da on bude što brži. Očito je da su sve zemlje Jugoistoka Europe čvrsto opredijeljene za europski put i za konačni cilj – članstvo u EU.
Međutim, ne možemo zanemariti i to da u ovom prostoru još uvijek ima retrogradnih snaga koje ne žele takvu budućnost. Želimo vjerovati da će izbori koji će se uskoro održati u nekim dijelovima naše regije afirmirati prevlast demokracije i europske orijentacije. Demokracija se mora stalno potvrđivati, čak i tamo gdje je uhvatila duboke korijene. Za ovaj prostor demokracija je povijesni izazov i veliki ispit.
Mi smo ostvarili politički pluralizam, usvojili mehanizme demokratskih izbora ali, vladavina prava još nije saživjela. Korupcija je i dalje veliki problem naših društava. Neki otvoreni problemi koji postoje između naših država mogu i trebaju biti rješavani u duhu dobrosusjedske suradnje i u skladu sa standardima EU.
Hrvatska je čvrsto uvjerena da nema problema koji se ne može riješiti pregovorima, ako je potrebno i uz pomoć međunarodne zajednice. Europski proces na našim prostorima je u toku, a mi bismo željeli da bude što brži. Ovdje želim istaknuti da mi, zemlje regije, međusobno surađujemo na europskom procesu – razmjenom informacija i stručnjaka i tu ćemo praksu nastaviti dok posljednja zemlja ovog područja ne bude učlanjenja u Uniju. Nikome ne odgovara status quo, ali svima odgovara miran i stabilan jugoistok Europe. U tome je i vaša motiviranost za dodatni angažman.
Ova regija povezuje Srednju Europu s njezinim jugoistokom. Ona je spona između dva svijeta koje je mnogo toga u povijesti razdvajalo. Mi od povijesti ne možemo pobjeći, ali mi iz povijesti želimo učiti. Naša determiniranost za europski put, leži upravo u našoj povijesti. Multi-etničnost, multi-konfesionalnost, multi-kulturalnost trebaju okvir u kojem će se razvijati. Sigurno ćemo se složiti da je taj okvir Europska unija. Integriranjem naše regije otvara se i prostor za konkretnije strateško promišljanje daljnjeg proširenja Unije. Iako smo mi neki već kandidati, svi smo aspiranti za članstvo i itekako svjesni sadašnjih prioriteta Unije. Useljavanje, energetska budućnost, okoliš i održivi razvoj, kao i europska obrambena politika ne tiču se samo članica.
I mi, koji harmoniziramo zakonodavstvo itekako smo svjesni uloga kojeg moramo dati da bi Europa bila cjelina. Usporedno s procesom vlastitog približavanja Uniji i trenutnih prioriteta mi, kao sutrašnji članovi, pratimo i pitanja koja se neposredno tiču Europske unije kao svjetskog faktora. Nalazimo se, naime, u vremenu kada su međunarodna kretanja veoma izazovna – posebno u dva područja: financijske krize i rješavanja posljedica na ekonomskom planu i rješavanja prehrambene krize. Oba ova pitanja izazov su za svjetsku zajednicu, ali se tiču neposredno i Europske unije.
Financijska kriza može imati ozbiljne posljedice na stanje u Istočnoj Europi – na bivše zemlje u tranziciji, jer su te zemlje naročito opterećene dugovima i trgovinskim deficitom.
Prehrambena kriza uključuje borbu protiv siromaštva i gladi. Kao najveći donator za siromašne zemlje, Europska unija je u toj borbi nezaobilazan faktor njenog ublažavanja i rješavanja. Ta kriza također može biti izazov za osmišljavanje i reformu poljoprivredne politike Unije. Svjesni slojevitosti pitanja koje su u domeni Unije, mi smo već sada, kao aspiranti, pozvani o njima promišljati. Zajedno sa zemljama-članicama mi već gradimo budućnost u okviru kojem ćemo, uvjeren sam, uskoro i pripadati.
Na kraju želim zahvaliti našem prijatelju, predsjedniku Crvenkovskom, domaćinu ovog skupa, i njegovim suradnicima na gostoljubivosti i izvanrednoj organizaciji konferencije.
Zahvaljujem!