Poštovane gospođe i gospodo!

Veliko mi je zadovoljstvo biti sa predstavnicima hrvatske financijske industrije!
Ove godine konferencija se bavi ulogom financijske industrije Hrvatske u gospodarskom razvoju. U sklopu toga, stručnjaci Hrvatske udruge banaka izradili su nekoliko analiza, koje ćemo imati prilike čuti!

Poštovane gospođe i gospodo!

Poslovanje financijske industrije određeno je uvjetima poslovanja hrvatskog gospodarstva. Stoga mi dozvolite kratki komentar tekućih gospodarskih kretanja. Ekonomski rast u Hrvatskoj usporava se, ali još uvijek je visok. Bilo bi dobro ako bi se u 2008. godini ostvarila planirana stopa rasta BDP-a od 4,5 posto, inflacija od oko 5 posto i proračunski deficit ispod 2,5 posto BDP-a. Inozemni dug dosegnuo je razinu od 89 posto BDP-a.
Kretanja u globalnoj privredi početkom ove godine relativno su nepovoljna (porast cijene nafte na preko 120 dolara po barelu; prvi znaci recesije u SAD i drugim industrijski razvijenim zemljama; pad burzovnih indeksa; kriza likvidnosti pojedinih renomiranih banaka u svijetu).
Svjetska financijska kriza poprimila je ozbiljne razmjere, a neki sadašnju krizu uspoređuju s Velikom krizom 1929. godine. Mjere za sprečavanje najgorih posljedica financijske krize u fokusu su interesa ključnih financijskih institucija.
Primjerice, početkom travnja ove godine, Klub najrazvijenijih zemalja svijeta „G-7“ prihvatio je plan za sprečavanje nove financijske krize, koji se temelji na preporukama „Financijskog stabilizacijskog foruma“. Plan poziva na jačanje nadzora kako bi se osiguralo bolje sagledavanje i upravljanje rizicima financijskih institucija. Regulatori će tražiti od banaka objavljivanje gubitaka u polugodišnjim izvješćima.
MMF je svoje preporuke za jačanje nadzora financijskih tržišta formulirao u „Izvješću o globalnoj financijskoj stabilnosti“ te u „Regionalnom ekonomskom izvješću za Europu“, početkom travnja ove godine. U ovom drugom izvješću, mogu se naći preporuke za Hrvatsku!
Ovdje se postavlja pitanje imaju li ovi planovi utjecaja na očuvanje stabilnosti hrvatskog financijskog sustava? Odgovor je možda jednostavan: uslijed financijske globalizacije, najvažnija međunarodna financijska tržišta utječu na financijska tržišta malih ekonomija. Hrvatska ne može biti izuzetak!
Polazeći od razmjera globalne financijske krize, u Hrvatskoj se moraju poduzeti mjere za jačanje stabilnosti financijskog sustava! Prvi korak morao bi biti u realnom sagledavanju mogućnosti nastanka tzv. „sistemskog rizika“? Zadnje tromjesečno „Izvješće o bankovnom sustavu“ (HNB, ožujak 2008.) ocjenjuje da je kvaliteta plasmana banaka blago porasla.
S druge strane, potrebna je ažurirana „senzitivna analiza“ bilanci hrvatskog financijskog sustava i hrvatskog gospodarstva; analiza njegove „izloženosti“ kreditnom i deviznom (tečajnom) riziku, te riziku porasta kamatnih stopa. Zadnju takvu analizu izradili su stručnjaci MMF-a u veljači 2007. godine.
Osim toga, početkom ožujka ove godine, Misija MMF-a konstatirala je da se ekonomski rast ubrzao u 2007. godini „ali su zabrinjavajuće eksterne neravnoteže nastavile rasti“, te da je „financijski sektor zdrav, ali je suočen sa rizicima koji proizlaze iz brzog rasta.
Značajne eksterne neravnoteže i rast cijena imovine koji prate rast kredita, izlažu banke iznenadnoj promjeni raspoloženja na tržištu. Banke su, također, suočene sa značajnim kamatnim i induciranim kreditnim rizikom.“
Ovo su konstatacije stručnjaka MMF-a, do kojih su došli nakon konzultacija sa Vladom i centralnom bankom, koji su detaljnije upoznati sa ovim nalazima. Zbog toga smatram korisnim što će Hrvatska narodna banka uskoro završiti svoje prvo „Izvješće o financijskoj stabilnosti“, kojeg će uskoro predstaviti javnosti.

Poštovane gospođe i gospodo!

Glavni ciljevi hrvatske ekonomske politike u ovoj godini moraju biti zadržavanje relativno visokog rasta bruto domaćeg proizvoda, kontrola inflacije i očuvanje životnog standarda hrvatskih građana, te daljnje usporavanje rasta vanjskog duga! Posebno važnim smatram kontrolu inflacije i očuvanje životnog standarda hrvatskih građana.
Ali, za kontrolu inflacije potrebno je usklađeno djelovanje restriktivne fiskalne i restriktivne monetarne politike. 
Hrvatska je čvrsto opredijeljena da u što kraćem postane punopravnom članicom Europske unije, ali nakon uspješnog završetka ekonomske konvergencije. Za ostvarenje ovih ciljeva, potrebne su promjene makroekonomskih politika, uz “strukturne reforme”. Upravo zbog toga, do kraja svojeg mandata namjeravam snažno poticati realizaciju reformi, koje će nas približiti Europskoj uniji. Osobno sam mišljenja da bi reforme u Hrvatskoj morale imati tri ključna cilja: zadržati relativno više stope ekonomskog razvoja, uz kontrolu inflacije; povećati udjel zaposlenih u ukupnom stanovništvu; te smanjiti ekonomske i socijalne nejednakosti, koje su nastale u tranziciji, kako bi povećali «socijalnu koheziju», stabilnost hrvatskog društva.
Hrvatskoj su potrebne ozbiljne ekonomske i socijalne reforme. Mislim da se u tome svi slažemo. Smatram nužnim i poželjnim da poslodavci i bankari o tome vode intenzivan dijalog sa Vladom, ali i centralnom bankom kao i sa sindikatima.
Naposljetku, čestitam Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj udruzi banaka i Hrvatsko - austrijskoj trgovinskoj komori na organizaciji ove današnje konferencije.
Hvala lijepa!