Poštovani sudionici Konferencije,

Ekscelencije,

Gospođe i Gospodo,

Izuzetno mi je drago što se u prilici mog službenog posjeta prijateljskoj Republici Mađarskoj mogu obratiti u Parlamentu na prigodnoj Konferenciji 'Zajedno u različitosti'.

Još mi je draže, što se to događa danas, 9. svibnja, na dan koji je pun značenja za europsku i svjetsku povijest.

Prije točno 63 godine i službeno je završio II. svjetski rat. Sukob koji je začet u želji da se osvoje novi teritoriji i pokore drugi narodi, hranjen ideologijom fašizma, okončan je. Poraženi su oni koji su, vođeni mržnjom, gazili neke trajne vrijednosti - vrijednosti tolerancije, nediskriminacije, suživota.

A godine razaranja zahtijevale su obnovu. Ali, ne samo materijalnu obnovu, nego i novi koncept koji može osigurati stabilnost i trajan mir.

Gotovo kao feniks, iz toga je pepela niknula današnja Europa. Pet godina nakon rata, a vjerujem da taj datum nije slučajno odabran, Schumannova deklaracija postaje platforma za stvaranje jedne nove Europe, Europe koja ima isto polazište i isti cilj – Mir.

Bilo je jasno da mir nije konkretna kategorija. Mir je nešto što se gradi svakoga dana, nešto što je lako uništiti, ali teško izgraditi. Ali i nešto u što se isplati ulagati. Jer, jedino ozračje mira potiče ljude da ostvaruju sebe kroz svoje sposobnosti. A u takvim okolnostima, rezultat mira uvijek je napredak.

Današnja Europska unija upravo je potvrda da samo mir donosi stabilnost, a stabilnost opet gospodarski napredak i kulturni procvat.

Zajednica od gotovo 500 milijuna ljudi i 27 zemalja respektabilan je međunarodni faktor. A kao ekonomska sila, Unija je partner Americi, Kini i drugim ekonomskim divovima s kojima se ravnopravno natječe. Ondje gdje nije mjerilo, Unija je danas uvaženi partner.

Drago mi je da se upravo danas nalazim u Mađarskoj, prijateljskoj zemlji koja već čini dio Europske unije. Kao susjedi, ali i kao zemlja slične novije povijesti, istih strateških ciljeva i istih prepreka koje im stoje na putu, vi najbolje možete vrednovati napore koje ulažemo da i sami postanemo dijelom Unije.

Želim ovom prilikom zahvaliti Republici Mađarskoj, njezinim dužnosnicima i građanima na potpori koju su pružali i još uvijek pružaju Hrvatskoj u približavanju Europskoj uniji. Vaša podrška bila je kontuinuirana i bezrezervna na svim razinama, vaša pomoć konkretna i efikasna.

Jedan smo strateški cilj ostvarili prije nekoliko tjedana – dobivanjem pozivnice za Sjevernoatlantski savez. Mađarska je na tom putu uvijek bila uz nas i za nas. Bilo bi nam stoga drago da ovaj parlament prvi ratificira Protokol o pristupanju Hrvatske Sjevernoatlantskom zgovoru. Bilo bi u tome puno simbolike.

Članstvo u Europskoj uniji za Hrvatsku je vanjskopolitički prirotet. Godine rata taj su put usporile, ali ga nikada nisu prekinule. Hrvatska se već treću godinu intenzivno priprema za članstvo u Uniji.

Već su ostvareni značajni pomaci, ali ostalo je još dosta toga što treba učiniti. Reforme koje provodimo teške su i, kao što svi znamo, često nepopularne. Ipak, uvijek naglašavam da reforme moramo provoditi zbog nas samih, a ne zbog drugih. Dakle, zbog Hrvatske, ne zbog Unije!

Naši građani moraju shvatiti da u Europsku uniju ne ulazi samo Hrvatska kao država, nego da se Europi pridružuju oni sami. Zato je važno da već u procesu prilagodbe sudjeluju svi segmenti države i društva, kako bi prilagodba bila što temeljitija.

U Hrvatskoj postoji nacionalni stranački konsenzus koji članstvo u Uniji ne dovodi u pitanje. Ankete pokazuju da podrška građana Hrvatske Uniji u protekloj godini oscilira između 47 i 53%.

Itekako smo svjesni da ova generacija želi, ali i mora uspjeti u tome približavanju, jer Europa za nas nema alternativu!

Mi, međutim, naš europski put ne promatramo izdvojeno od regije u kojoj se nalazimo. Mi smatramo da cijela regija, odnosno svaka zemlja regije zasebno, mora imati europsku perspektivu.

Ohrabruje nas što znamo da i u Uniji ima sve više naših istomišljenika. Jer, jedino europski standardi, jedino europske vrijednosti mogu našu regiju ponovno učiniti stabilnom.

Mir u ovoj regiji, veliki je izazov za današnju Europu. Ali, on se ne može nametati. Europske standarde nitko ne može nametnuti dekretom. Oni trebaju biti u viziji političara i svijesti građana. U svim dijelovima regije ta se preobrazba još nije u potpunosti dogodila. Mi podržavamo sve pro-europske snage u regiji i želimo da one budu nosioci novoga vremena.

Vladavina prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina, snaga argumenta, a ne argument snage, demokratske su tekovine koje u našem neposrednom zajedničkom susjedstvu tek trebaju saživjeti. Prilika da se zauvijek okrene stranica i krene tim putem pruža se uskoro. Volio bih da je građani vide kao priliku koju ne treba propustiti.

Hrvatska će i dalje pružati pomoć svim svojim susjedima kako bi se oni što prije uključili u europske tokove. U tome već usko surađujemo s vašom zemljom, kako bilateralno, tako i u okviru regionalnih inicijativa. Drago mi je da već možemo vidjeti rezultate uloženih napora.

Osim u pitanjima europeizacije regije, koja čini naše zajedničko susjedstvo, Hrvatska i Mađarska već surađuju na nekoliko projekata koje možemo nazvati 'europskima'.

To je, prije svega suradnja u izgradnji infrastrukture.

U obostranom je interesu da se što prije dovrše europski cestovni i željeznički koridori koji povezuju Mađarsku s hrvatskim lukama Rijekom i Pločama. Važno je to i za Hrvatsku, koja želi biti ulazna luka za robe iz izvaneuropskih zemalja, kako bi ih mogla transportirati na tržišta Srednje i Jugoistočne Europe.

Mi, nadalje, surađujemo u području energetike. Osim INA-e i MOL-a, tu su i zajednička izgradnja plinovoda, kao i terminala ukapljenog plina.

Intenzivirali smo suradnju u području zaštite okoliša, naročito u području biološke raznolikosti. Očekujemo da će ova hvalevrijedna inicijativa podići stupanj svijesti o potrebi da i za iduće generacije sačuvamo okoliš u kojem živimo.

Suradnja u kulturi dobila je novi zamah. Predstavljanjem Hrvatske u Pečuhu, Europskom gradu kulture 2010g., moja će zemlja biti počašćena posebnim mjestom i u europskoj kulturi.

Svi su ovi projekti dugoročni i od vitalnog značenja za naše prostore. Stoga treba pozdraviti svaku inicijativu koja tome pridonosi.

Poštovani sudionici Konferencije,

Drago mi je da mogu konstatirati da, iako još nije članica, Hrvatska s Mađarskom surađuje na potpuno europskim osnovama. Uz to, naši su odnosi ne samo susjedski nego i prijateljski i partnerski. Mi kročimo zajedno prema našoj europskoj budućnosti.

Želio bih da tako izgleda i naša sutrašnjica – suradnja u duhu dijaloga, prijateljstva i partnerstva. Ako to uspijemo predati u nasljeđe generaciji iza nas, znači da smo opravdali njihovo povjerenje.

Koristim na kraju ovu priliku da svima vama ovdje prisutnima, kao i svim građankama i građanima Republike Mađarske čestitam Dan Europe.

Zahvaljujem!