Poštovani Predsjedniče Hrvatskog sabora

Poštovani Predsjedniče Vlade

Poštovane gospođe i gospodo, dužnosnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Republike Hrvatske, vjerski velikodostojnici, članovi diplomatskog zbora, poštovani uzvanici,

Podsjećajući se značenja 25. lipnja 1991, godine kada je Hrvatski sabor donio  Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske, želim prije svega još jednom iskazati zahvalnost  svima koji su se zauzimali za uspostavu demokracije i sudjelovali u obnovi samostalne hrvatske države te na bilo koji način pridonijeli njezinoj obrani i demokratskom razvoju.

Ovogodišnja proslava događa se u godini kada smo uspješno zakoračili u završnu fazu pregovora o našem članstvu u Europskoj uniji. Od prvoga dana svoga prvog mandata isticao sam da je to strateški cilj hrvatske politike. Među razlozima ističem tri:

prvo, hrvatski je narod u punoj mjeri dio Europe, u čijem je razvoju dao prepoznatljiv doprinos;

drugo, Europska unija izraz je prirodne težnje europskih država i naroda za jedinstvom, iz čega Hrvatska ne može biti isključena;

i treće, članstvo u Europskoj uniji omogućit će Hrvatskoj da svoj opći razvoj uskladi s europskim razvojnim standardima i nastojanjima, otvarajući bolje razvojne mogućnosti.

Unatoč problemima u vezi s prihvaćanjem Lisabonskog ugovora, dopustite mi izraziti očekivanje da će se željeni ritam pregovora o našem članstvu održati s obje strane. Republika Hrvatska s povjerenjem se oslanja na uvjerenje čelnih ljudi Europske unije da spomenuti problem neće otežati pristupne pregovore i što skoriji ulazak Hrvatske u njezino članstvo.

Dopustite mi također kao ustrajnom zagovorniku hrvatskoga članstva u Uniji podsjetiti u ovom trenutku i na to da su pregovori ispit za naš demokratski sustav i političku kulturu, za našu narodnu samosvijest i sposobnost da kreativno planiramo vlastiti razvoj i čuvamo vitalne nacionalne interese.

Pouka ishoda nekih referenduma nalaže nam potrebu da se tijekom pregovora o članstvu svi građani iscrpno i točno obavijeste o svim njegovim pozitivnim i negativnim aspektima. U tom velikom društvenom dijalogu važnu ulogu, osim naših pregovarača, državnih tijela i političkih stranaka, imaju građanske udruge, sindikati i drugi sudionici javnoga života.

Drugi naš međunarodni cilj je NATO-savez. Tu smo načinili velik korak dobivanjem pozivnice za članstvo. To je, uz ostalo, doprinos našoj afirmaciji kao zemlje koja se zauzima za međunarodnu sigurnost i mir, što potvrđujemo i kao zemlja sudionica više međunarodnih mirovnih misija.

Uz to, standardi NATO-saveza nalažu nam, s jedne strane, modernizaciju i optimalizaciju obrambenog sustava, dok, s druge strane, pred nama stoji vrlo važna zadaća da pojačano djelujemo na motivaciji za vojni poziv kroz jasno prepoznatljive pogodnosti.

S ciljevima našega članstva u Europskoj uniji i NATO-savezu u znatnoj mjeri usklađena je naša intenzivna vanjska politika u funkciji svekolike suradnje sa susjednim zemljama i rješavanja preostalih otvorenih pitanja, kao i sa svim državama u svijetu. Podsjećam na to da smo kao nestalna članica Vijeća sigurnosti dobili povjerenje većine država sa svih kontinenata i da to povjerenje treba opravdati.

Želim ovom prigodom istaknuti da će Republika Hrvatska i dalje posvećivati potrebnu pažnju zaštiti ljudskih prava i zaštiti nacionalnih manjina, podupirati očuvanje autohtonih hrvatskih manjinskih zajednica u drugim zemljama, hrvatsko iseljeništvo i prava hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Dopustite mi nekoliko riječi o gospodarskom razvoju. Od tijela državne vlasti očekujem da i u ovim, nepovoljnijim prilikama za poslovanje nego prošlih godina, aktivnije nastave raditi na prestrukturiranju gospodarstva prema našim potrebama i komparativnim prednostima. Prije svega, smatram potrebnim što više razvoj osloniti na vlastitu akumulaciju kapitala, ne zanemarujući nipošto zdrave proizvodne investicije inozemnog kapitala.

Očekujem dalja kapitalna ulaganja u izgradnju prometne i komunalne infrastrukture radi omogućavanja ravnomjernog razvoja svih dijelova Hrvatske. Isto tako, zbog nepovoljnih svjetskih i domaćih kretanja zaštita standarda građana treba biti jedan od prioriteta gospodarsko-socijalne politike.

Socijalna politika mora biti usklađena s mogućnostima hrvatskoga gospodarstva i oslonjena na porezni sustav koji će još pravednije biti izraz ustavnog prava građana na socijalnu državu. U vezi s tim, potrebno je načiniti jedinstven registar korisnika socijalnih prava, čime će sustav socijalne politike biti djelotvorniji, a ujedno će se onemogućiti njegova zloraba. Ponovno također želim naglasiti da aktivna populacijska i obiteljska politika mora biti u vrhu razvojnih prioriteta.

Također, važno je dalje intenzivno ulagati u prosvjetu i znanost radi njihova što bržeg usklađivanja sa suvremenim znanstveno-obrazovnim standardima razvijenog svijeta, u funkciji razvojnih potreba Republike Hrvatske na svim područjima.

Razvoja države i društva ne može biti bez pravosuđa koje će jamčiti zaštitu zakonitosti i uspješnu borbu protiv korupcije i svih oblika kriminala. Uz poznate uvjete uspješne provedbe pravosudne reforme, posebno izdvajam potrebu da se promijeni sadašnji način izbora sudaca, koji više mora biti u službi ispunjenja navedenih kriterija.

Zadaća je mnogo, ali na budućnost gledam s optimizmom, svjestan da ona ovisi prije svega o nama. Ponosni na svoju prošlost i na hrabrost kojom smo gradili suvremenu slobodnu Hrvatsku, želim da ustrajemo u izgradnji naše domovine kao zemlje blagostanja, sigurnosti i općeg dobra.

Svima srdačno čestitam Dan državnosti Republike Hrvatske!