Poštovane gospođe i gospodo !

Zadovoljstvo mi je da i ove godine mogu pozdraviti članove Britansko – hrvatske poslovne komore! Zahvaljujem se na vašem pozivu!
Ove godine naš susret odvija se u ozračju globalne recesije, ali i stabiliziranja ključnih tržišnih ekonomija, uz oporavak i rast zemalja skupine BRIC, koje daju poticaj globalnom izlasku iz krize.
Iskustva Kine i Indije, te Brazila vrlo su poučna! Međutim, posebnu pažnju dao bih novim ocjenama EBRD-a, koje kazuju da je financijska kriza pokazala pogreške u modelu rasta srednje i istočne Europe.
Prema Izvještaju o tranziciji EBRD, rast koji se najvećim dijelom zasniva na vanjskom financiranju i kreditiranju produbio je krizu u regiji srednje i istočne Europe, dok je preveliko oslanjanje na inozemne banke te priljevu kapitala iz inozemstva povećalo ranjivost tih ekonomija.
Financijska i ekonomska integracija važan je izvor rasta. Hrvatska je integrirana u EU. Ali, u takvom modelu rasta, dodatni problem predstavljaju inozemni krediti korišteni za kreditiranje namjena koje nisu izvozno usmjerene, odnosno problem kredita sa valutnim klauzulama.
Slične stavove nedavno su u Zagrebu predstavili i predstavnici MMF-a, prigodom prezentacije u HNB.
Ovakvi zaključci analize EBRD-a (i, MMF-a), iako ex-post, potvrdjuju, stavove koje sam konstantno javno iznosio u proteklih deset godina svojeg mandata, ali bez potpore kreatora ekonomske i monetarne politike. Veća međunarodna konkurentnost Hrvatske u globaliziranom gospodarstvu mora se i može se realizirati samo promjenom modela rasta. O tome sam, također, vrlo često govorio!
Visoka razina inozemne zaduženosti Hrvatske glavni je ograničavajući faktor ekonomskog rasta i stabilnosti hrvatske privrede.
Nažalost, naša centralna banka nije bila efikasna u reguliranju vanjske likvidnosti zemlje!
Sve to nalaže osmišljavanje novog modela rasta koji se zasniva na “proizvodnji i izvozu”, a ne na “uvozu i potrošnji”, kakav se primjenjuje od 1993. godine!
U takvom, novom hrvatskom modelu razvoja, sve makroekonomske politike morale bi poticati proizvodnju i izvoz te zapošljavanje.
Izvozna strategija Hrvatske koja je bila poznata pod nazivom “Izvozna ofenziva” nije dala rezultate, dok mjere Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) nisu bile prihvaćene od strane kreatora makroekonomskih politika.
Hrvatska je zainteresirana za direktna ulaganja iz inozemstva, posebice u proizvodni sektor i industriju. Upravo to bi dalo najveći zamah našoj suradnji sa poduzetnicima iz Velike Britanije.
Mislim da najveći potencijal za ovakva ulaganja možemo naći u sektoru turizma, energetike, ekologije i infrastrukture.
Ali, isto tako smatram da bi ekonomska politika Hrvatske morala iznaći efikasnije mehanizme koji bi stimulirali nova ulaganja u proizvodne investicije, kako bi se otvarala nova radna mjesta i povećala proizvodnja, posebice za izvoz.
U tom smislu, u mojem govoru članicama Američke trgovinske komore sredinom rujna ove godine, iznio sam nekoliko konkretnih prijedloga.
Primjerice, predložio sam uvođenje oslobađanja od obveze plaćanja poreza na reinvestiranu dobit, kako bi se potaknule investicije i otvaranje novih radnih mjesta!
Uz to, predložio sam i druge poticajne mjere aktivne fiskalne politike (ukidanje “kriznog poreza”, tzv. “harača”), koje bi imale anti-recesijski karakter, po uzoru na poteze koje su poduzele druge zemlje.
Naime, povećanje poreza na dohodak stanovništva, smanjuje potrošnju, građani u uvjetima nesigurnosti povećavaju štednju, koja povratno smanjuje potrošnju i proizvodnju, pa se kriza produbljuje. To je tzv. “paradoks štednje”, kada povećana štednja djeluje pro-recesivno, a čije posljedice možemo konkretno uočiti u Hrvatskoj.
Poštovane gospođe i gospodo !
Ključni problemi u vašem poslovanju su poznati, o njima sam često govorio, ali iznijet ću ih po redoslijedu važnosti: vrlo izražena korupcija, posebice u privatizaciji i javnim nabavkama; česte promjene zakona i drugih propisa, koji su često međusobno u koliziji; te neefikasna administracija i sudstvo.
Na uklanjanju ovih prepreka, intenzivno se radi. Korupcionaške afere koje u zadnje vrijeme izlaze na vidjelo, pokazuju početak procesa sustavnog raščišćavanja sa ovim neželjenim pojavama.
Ali, dodatni problemi u ovoj godini, prema mojem mišljenju, jesu rast nelikvidnosti i smanjivanje međunarodne konkurentnosti hrvatske privrede, što otežava ulaganja u proizvodnju za izvoz.
Poštovane gospođe i gospodo !
Dozvolite mi vrlo kratki osvrt na stanje hrvatskog gospodarstva te prioritete gospodarske politike u 2010.!
Detaljnije ću o tome govoriti za dva dana na Opatijskom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista!
Ukratko, uslijed utjecaja globalne recesije, te domaćih strukturnih problema, u Hrvatskoj će u 2009. godini biti ostvarena snažna recesija - pad BDP-a od 6,0 posto.
Rast BDP-a u 2010. godini procjenjuje se na razini od svega 0,5 posto.
Hrvatsku očekuje blagi oporavak tek u 2011. godini!
Imamo nisku inflaciju, sa pojavom deflacije (smanjenje cijena, potaknuto produbljivanjem recesije); stabilan, iako aprecirani tečaj na nekonkurentskoj razini; politiku postupnog smanjivanja deficita javnih financija i vrlo restriktivnu monetarnu politiku središnje banke.
U uvjetima niske inflacije u Hrvatskoj zabilježen je pad plaća i potrošnje kućanstava, industrijske proizvodnje, izvoza i uvoza, te deficita platne bilance, sve to u uvjetima vrlo visoke inozemne zaduženosti (oko 90 posto BDP-a).
Nezaposlenost je visoka (preko 250.000 nezaposlenih) i stalno raste, pod utjecajem recesije!
Vanjska pozicija Hrvatske pogoršana je zbog znatnog trgovinskog manjka – uz ostvareno smanjenje izvoza i uvoza - te još uvijek visokog deficita tekućeg dijela platne bilance!
Ukupna bruto inozemna zaduženost Hrvatske, krajem lipnja ove godine, iznosila je 40,8 milijardi eura.
Ovakva situacija nalaže jačanje gospodarske suradnje Hrvatske sa drugim zemljama. Unatoč globalnoj recesiji, koja je pogodila i regiju, Hrvatska razvija ekonomske veze sa svim zemljama jugoistočne Europe.
Naposljetku, moramo još više raditi na unapređivanju međunarodne konkurentnosti Hrvatske u globaliziranoj ekonomiji.
U sklopu približavanja punopravnom članstvu Europske unije, Hrvatska će nastaviti gospodarske reforme koje su usmjerene na poticanje poduzetnika, te većih ulaganja, sa većim usmjeravanjem stranih investitora u proizvodne investicije.
Od poduzetnika okupljenih u Britansko – hrvatskoj poslovnoj komori, očekujem da nastave doprinositi razvoju Hrvatske tako što će hrvatskim vlastima davati konkretne i osmišljene prijedloge.
Sa zanimanjem ću saslušati sve vaše sugestije i prijedloge, te ću odgovoriti na vaša pitanja!
Hvala!