Poštovane gospođe i gospodo,

vijećnici i članovi poglavarstva Dubrovnika,

gospodo veleposlanici,

eminencije, poštovani nadbiskupi, biskupi i ostali crkveni velikodostojnici,

cijenjeni gosti i uzvanici,

Pozdravljam sudionike ove svečane sjednice, sve goste i čestitam vam blagdan Svetog Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika.

Festu Svetog Vlaha Dubrovčani obilježavaju od davnine. Svečano otvorenje proslave Svetog Vlaha biti će upriličeno danas poslije podne ispred crkve Svetog Vlaha, a sutra će građani Grada Dubrovnika, uz brojne goste iz zemlje i inozemstva, sudjelovati u procesiji.

Dubrovnik i njegova drevna Republika predstavljaju putokaze slobode na ovim prostorima. Organizacija rada i života u Dubrovačkoj Republici bila je osobita na nemirnim prostorima južnog Jadrana, koji je tisućljećima označavao političko i civilizacijsko raskršće Zapada i Istoka na jugu Europe.

U takvim povijesnim okolnostima Dubrovnik je njegovao tradiciju dobro organiziranog i civiliziranog gradskog života, a istodobno bio je prilagođen svim izazovima vremena. U njemu su cvale sve umjetnosti. Dubrovnik je dao ključna imena hrvatskog slikarstva. Bio je to grad glazbe, pjesnika, pisaca i znanstvenika. Zahvaljujući ekonomskoj snazi i mudrosti svojih građana on je bio kulturno središte Mediterana u koje su rado dolazili i svoj trag ostavili i neki od najvećih stranih umjetnika.

Premda teško razoren u potresu 1667. Dubrovnik je uspio sačuvati, obnoviti i nadograditi svoje umjetničko naslijeđe, tako da se našao među prvim gradovima koje je točno prije 25 godina Unesco stavio na svoju listu svjetske baštine.    

Osim toga vaš je grad stoljećima razvijao demokratske navike u političkom životu i javnim poslovima. Od dubrovačke diplomacije i danas možemo mnogo naučiti. Politički ustroj Dubrovnika i danas može biti poticajni primjer za daljnje razvijanje demokratskih tradicija u Republici Hrvatskoj.

Nisu uzalud riječi koje su uklesane iznad ulaza u vijećnicu Kneževa dvora: «Obliti privatorum – publica curate!» Ove riječi znače: «Zaboravite osobne stvari – brinite se o javnim!».

Njihov smisao sadrži trajnu uputu svima koji nose odgovornost javnih poslova i dužnosti vlasti. Nezaboravna je to poruka i neprolazan je njezin smisao.

Nakon gubitka samostalnosti, početkom XIX. stoljeća, Dubrovnik je prolazio različite faze uspona i padova u državnim zajednicama u kojima se nalazio, zajedno s ostalim hrvatskim krajevima.

U drugoj polovici XX. stoljeća Dubrovnik postaje hrvatski turistički biser s ponovnim procvatom kulture. Tako je on na početku XXI. stoljeća značajan kulturni centar s polustoljetnom tradicijom Dubrovačkih ljetnih igara.

Za vrijeme agresije na Hrvatsku i u Domovinskom ratu, Dubrovnik je bio među gradovima koji su najteže stradali.

Rat na ovom području započeo je u rujnu 1991. napadom bivše JNA, srpskih i crnogorskih paravojnih formacija na Dubrovnik, Župu Dubrovačku, Konavle, deltu Neretve i ostale krajeve juga Hrvatske. Dubrovnik je 392 dana bio u izolaciji, bez vode i struje, a okolica okupirana i sistematski razarana.

Grad je bio teško bombardiran, a najteža razaranja dogodila su se 06. prosinca 1991. na dan Svetog Nikole.

U tim danima građani Dubrovnika iskazali su hrabrost, prkos i snagu; obranivši Grad i tako je sačuvana cjelovitost južnog dijela Republike Hrvatske. Istodobno, Hrvatska je konvojem «Libertas» poslala jasnu poruku solidarnosti i potpore Gradu.

Danas su teški dani agresije i razaranja iza nas, spominju se žrtve i pobjede, a pred nama su novi izazovi pomirenja, obnove prekogranične trgovine i suradnje sa susjednim zemljama.

Republika Hrvatska još uvijek prolazi kroz teškoće razdoblja tranzicije, iako je glavne probleme ipak već prebrodila. Mi smo u proteklih dvanaest godina samostalnosti stabilizirali osnove državne strukture, najvećim dijelom prebrodili materijalne posljedice rata, kao i učvrstili temeljne tekovine demokracije u Hrvatskoj.

Naš je osnovni interes postati dijelom demokratskog svijeta, koristeći sve prednosti koje nam može donijeti članstvo u euro-atlantskim integracijama i privesti što brže kraju proces tranzicije. Također, naš je interes i cilj ubrzati gospodarski razvitak Hrvatske.

Posebna razvojna zadaća Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, kao i cijele Hrvatske je povezivanje Dubrovnika i juga Hrvatske suvremenim prometnicama s ostatkom zemlje i Europom. Stoga je izgradnja Jadransko-Jonske auto-ceste naš vitalni interes.

Dubrovnik i njegova uža i šira okolica ubrzano se razvijaju. Grad je ponovno turistički biser, a naš cilj je spojiti tradiciju i suvremene razvojne potrebe u skladnu cjelinu, na dobrobit grada i cijele Republike Hrvatske.

Posebno čestitam svim dobitnicima Nagrade grada Dubrovnika, još jednom čestitam blagdan Svetog Vlaha, patrona i zaštitnika Dubrovnika i želim vam mnogo uspjeha u razvoju grada i vašim osobnim životima. Živjeli!