Poštovane gospođe i gospodo,

Poštovani predstavnici gospodarskih tvrtki,

Veliko mi je zadovoljstvo da danas mogu prisustvovati otvaranju Rusko – hrvatskog gospodarskog foruma, kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora, uz pomoć Zagrebačkog velesajma.

Ovdje su prisutni visoki politički i gospodarski dužnosnici Ruske federacije, ali i Centralne federalne oblasti (CFO) Ruske federacije, gradonačelnik Moskve, te brojni predstavnici značajnih ruskih kompanija iz različitih oblasti gospodarstva !

Posebno bih pozdravio gospodina Sergeja Poltavčenka, opunomoćenog predstavnika predsjednika Ruske federacije; Alekseja Gordejeva, potpredsjednika u Vladi Ruske federacije i ministra poljoprivrede; te, gospodina Jurija Lužkova, gradonačelnika Moskve !

Prisustvo hrvatskih političkih i gospodarskih dužnosnika, te predstavnika brojnih hrvatskih kompanija, s druge strane, pokazuje kako postoji veliki interes hrvatskih poduzetnika u daljnjem razvijanju bilateralnih ekonomskih odnosa između dviju zemalja.

Nakon tzv. «Azijske krize», pa nakon toga, financijske krize u Rusiji, predsjednik Vladimir Putin uspio je konsolidirati nacionalnu ekonomiju i pokrenuti dinamičan ekonomski razvitak Ruske federacije. U prvom tromjesečju ove godine, Rusija je ostvarila stopu rasta BDP-a od 6,4 posto, industrijske proizvodnje od 6 posto, te porast investicija i smanjenje nezaposlenosti. S druge strane, 300. godišnjica Sankt Peterburga, uz prisustvo svih najvažnijih političkih lidera svijeta, pokazuje važnost Ruske federacije u međunarodnim odnosima i u novom međunarodnom poretku, koji se upravo izgrađuje. Uostalom, početkom ove godine, tokom posjeta Moskvi, osobno sam se upoznao sa uspjesima Ruske federacije u prijelazu na moderno tržišno gospodarstvo.

Hrvatska je, također, ekonomski dinamična zemlja, mala otvorena ekonomija u tranziciji, koja želi ostvarivati visoke stope rasta na srednji rok. Planiramo priključenje Europskoj uniji oko 2007. godine. Pri tome, naš ekonomski rast mora biti kvalitetan i održiv na srednji rok. Ekonomski rast hrvatskog gospodarstva mora biti zasnovan na bržem rastu izvoza od rasta BDP-a.

To je razlog zašto moramo naše dobre političke odnose, koristiti i za poboljšanje ekonomskih veza sa nama prijateljskim zemljama. Bolji ekonomski odnosi između Rusije i Hrvatske moraju se temeljiti na uzajamnom interesu. Ostvaren je porast vanjske trgovine, tzv. «klasiÿne robne razmjene». U robnoj razmjeni, koja je prošle godine, ukupno iznosila oko 800 milijuna dolara, Hrvatska je ostvarila znatni trgovinski deficit.

Cilj bi nam morao biti povećanje međusobne robne razmjene, ali uz smanjenje hrvatskog deficita. Međutim, osim klasične trgovine, želim istaknuti kako je započet i proces «kapitalskog povezivanja» privatnih i javnih poduzetnika, kroz uzajamna direktna ulaganja.

Podsjetit ću vas na ulaganje ruskog Mečelja u željezaru Sisak u stečaju. To je bio hrabar poslovni potez. Ovime je bila konsolidirano gospodarstvo Sisačko – moslavačke županije. Novi vlasnik prihvatio je «socijalnu klauzulu», kojom je preuzeo obavezu da svih 2000 radnika zadrži na poslu. Trenutačno većina pogona željezare redovno proizvodi. Ovime je ruski vlasnik pokazao najvišu razinu tzv. «korporativne socijalne odgovornosti».

To je, doista, dobar primjer uspješne suradnje između Rusije i Hrvatske na «kapitalskoj osnovi». Naposljetku, velike su mogućnosti razvitka tzv. «nerobne razmjene», odnosno «trgovine uslugama». Primjerice, u turizmu, prometu, korištenju luka i slobodnih zona u Hrvatskoj, i slično.

Brojne su mogućnosti ekonomske suradnje između Ruske Federacije i Republike Hrvatske.

Apsorpcijska moć ruskog tržišta, s aspekta hrvatskog izvoznog gospodarstva, izuzetno je velika. Eventualne probleme mogu vidjeti jedino u sposobnosti hrvatskih izvoznika da zadovolje vrlo visoke standarde, koji su uvedeni na tržišta Ruske federacije. Hrvatsko gospodarstvo mora pronaći one «tržišne niše» u kojima imamo konkurentske prednosti pred drugim inozemnim konkurentima. Gospodarska suradnja mogla bi se razvijati u različitim područjima.

Primjerice, znatne potencijalne mogućnosti vidim u još većoj suradnji u brodograđevnoj, metalnoj, prehrambenoj, i farmaceutskoj industriji; izvođenju investicijskih radova; u energetici i naftnoj industriji; u poljoprivredi, te u turizmu.

Zbog visoke razvijenosti naftne industrije Ruske federacije, zanimljiva je suradnja u ovoj oblasti. Naftna kompanija Rosneft, kao što je poznato, u užem je krugu strateških partnera, u privatizaciji INA-e d.d. Zagreb. Osim toga, Jadranski naftovod (JANAF) planira nove investicije u sklopu projekta DRUŽBADRIA. Primjena najviših standarda zaštite okoliša (Jadranskog mora), ne bi trebala biti smetnja u realizaciji ovog infrastrukturnog projekta.

U brodogradnji, u toku je realizacija ambicioznog programa obnove ruske trgovačke flote. Brodogradnja predstavlja jedno od strateških područja suradnje sa Ruskom federacijom.

U oblasti financijskih odnosa, moram istaknuti pozitivan razvoj pregovora o naplati ruskog klirinškog duga od strane Hrvatske, po osnovi sukcesije imovine bivše Jugoslavije. Potrebno je samo utvrditi modalitete i dinamiku naplate ovog hrvatskog potraživanja prema Ruskoj federaciji.

Naplata klirinškog duga Rusije po osnovi sukcesije imovine bivše SFRJugoslavije, neupitna je i Hrvatska će uskoro dovršiti razgovore o konkretnim modelima naplate ovog potraživanja od Rusije.

Naposljetku, moram konstatirati da je na državnoj razini, uspostavljen zadovoljavajući pravni okvir, za nesmetano odvijanje ekonomske suradnje između Rusije i Hrvatske.

Ova posjeta visokog političkog i gospodarskog izaslanstva Ruske federacije i Centralnog federalnog okruga, na čelu sa gospodinom Poltavčenkom, ima za cilj uspostavu atmosfere još bolje suradnje i prijateljstva između Rusije i Hrvatske.

Vama, gospodo poduzetnici, iz Rusije i Hrvatske, danas želim uspješne razgovore i konkretne poslove. Želim vam, poštovane gospođe i gospodo, uspješan rad !

Hvala !