Poštovane gospođe i gospodo!
Namjera ove Konferencije je da se poslovni ljudi upoznaju sa uvjetima poslovanja, financiranja i ulaganja u Hrvatskoj.
Uvjeren sam da ste se na temelju prethodnih izlaganja predsjednika i članova Vlade i zamjenika guvernera HNB, upoznali sa osnovnim kretanjima u hrvatskom gospodarstvu, prioritetima i mjerama koje će primijeniti Vlada i središnja hrvatska banka, te izgledima da Hrvatska postane članicom Europske unije do 2008. godine. Osim toga, ministar gospodarstva upoznao vas je sa politikom vlade u vezi poticanja stranih investicija, preprekama u poslovanju sa Hrvatskom, planovima za bržu privatizaciju i planiranim ulaganjima u infrastrukturu.
Danas bih trebao govoriti o tome «kako Hrvatska može postati razvijenija zemlja»?
U osnovi, radi se o odgovoru na pitanje kako pokrenuti brzi ekonomski rast? No, ne bih želio ponavljati ono što ste već ranije čuli od predstavnika vlade i centralne banke.
Ipak, moram ukratko reći kako smatram da je glavni izazov s kojim se Vlada i središnja banka suočavaju, kako promijeniti «model razvitka koji je utemeljen na stimuliranju domaće potrošnje i javnih ulaganja u infrastrukturu» na «model održivog razvoja koji je utemeljen na izvozu, te na ulaganjima privatnog sektora gospodarstva»?!
Brzi ekonomski razvitak mora poticati zapošljavanje, jer je previsoka stopa nezaposlenosti glavni problem hrvatske privrede i društva! To smatram ključnim! U svakom slučaju, brži ekonomski rast moguć je uz veća strana ulaganja.
Zbog toga ću iznijeti vlastite poglede na ulogu koju inozemni ulagači mogu imati u bržem razvitku Hrvatske.
Pokušat ću pojasniti koje su to prednosti u poslovanju i ulaganjima u hrvatsko gospodarstvo, iako većina vas dobro poznaje situaciju u Hrvatskoj.
Hrvatska je stvorila dobre pretpostavke za brži ekonomski razvitak i privlačenje inozemnih investitora! Hrvatska je postala politički stabilnom zemljom, sa razvijenim demokratskim institucijama i sa realnom perspektivom za učlanjenje u Europsku uniju.
Monetarna stabilnost, nezavisnost središnje banke i opredijeljenost vlasti da potakne strane ulagače, predstavljaju stimulativan okvir za strane investitore!
Zaštita vlasničkih prava i prava stečena ulaganjem kapitala, uređeni su Ustavom Republike Hrvatske i drugim propisima. Financijski je sustav liberaliziran, a većina banaka je privatizirana. Devizni sustav krajnje je liberaliziran, a slobodan «transfer dobiti» zajamčen je hrvatskim Ustavom i drugim propisima. Hrvatska valuta je konvertibilna. Ne postoje «transferni rizici». «Tečajni rizici» – uslijed politike vezanog tečaja kune koju provodi HNB – svedeni su na minimum.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, od 1993. godine do svršetka prvog tromjesečja ove godine, inozemna su ulaganja u Hrvatsku dosegnula ukupno 9,77 milijardi dolara. Više od polovice tih ulaganja bila su u trgovačku djelatnost, najčešće u trgovinu na malo.
Strana ulaganja plasirana su i u naftnu industriju, proizvodnju piva i turizam. U ovom razdoblju, najveći udjel u izravnim vlasničkim ulaganjima imaju telekomunikacije (mobilna i fiksna telefonija, Internet usluge), bankarstvo i farmaceutska industrija. Osim toga, znatna ulaganja iz inozemstva ostvarena su i u medijima (dnevni i tjedni tisak), turizmu, trgovina na veliko i malo (trgovački centri, uvoz automobila), te graditeljstvo i razne usluge.
Sa takvom strukturom stranih ulaganja nismo sasvim zadovoljni!
Naime, nedostaju nova ulaganja u proizvodnju, povezano sa transferom moderne tehnologije i otvaranjem novih radnih mjesta!
Politika za koju se zalažem mogla bi se, vrlo sažeto, pojasniti kao politika usmjerena na izravna ulaganja, ali, prije svega, kroz nove investicije i to u proizvodni sektor hrvatske privrede! Kroz takva izravna ulaganja želimo potaknuti direktne investicije u izvozne projekte, kojima će se otvarati nova radna mjesta! Stoga, želimo stimulirati tzv. «industrijsku kooperaciju» i transfer moderne tehnologije sa velikim međunarodnim kompanijama, kroz «outsourcing» dijela njihovih radnih mjesta u Hrvatsku! Preliminarni razgovori o tome već su vođeni sa nekima od najvećih europskih kompanija, primjerice francuskim «Thalesom», njemačkim «Daimler – Chryslerom», «Siemensom» i drugima.
Poštovane gospođe i gospodo!
Uz sve navedene pozitivne faktore, ne smije se previdjeti da postoje još veći potencijali za povećanje inozemnih ulaganja i porast obujma vaših poslova sa Hrvatskom. U tom smislu, zalažem se za stvaranje još bolje «ulagačke klime» i za bolje uvjete poslovanja za sve poduzetnike u Hrvatskoj!
Zbog toga ću se – zajedno sa zakonodavnom i izvršnom vlasti – zalagati za rješavanje nekih ključnih problema.
To su slijedeći problemi:
Prvo, efikasno provođenje, implementacija hrvatskih zakona, koji se sve više moraju prilagođavati europskim pravnim standardima. To uključuje potrebu efikasnijeg djelovanja sudbene vlasti, koja mora osigurati pravnu sigurnost putem kraćih rokova za donošenje presuda u raznim trgovinskim sporovima. Samo tako moći će se ostvariti veća zaštita vjerovnika i primjena načela «vladavine prava». Inače, hrvatski pravni sustav zasnovan je na tradiciji Rimskog prava i njemačko – austrijskog «kontinentalnog prava», koje je i izvor novog zajedničkog pravnog sustava EU.
Drugo, zalažem se za brže rješavanje problema tzv. «zemljišnih knjiga», radi rješavanja vlasničkih problema, te aktiviranja «mrtvih kapitala». Moramo osigurati jednostavni pristup formalnim vlasničkim mehanizmima, koji bi na zakonit način mogli omogućiti realizaciju ekonomskog potencijala imovine. Sređivanjem zemljišnih knjiga omogućuje se uključivanje ogromne imovine u formalni vlasnički sustav i njezino aktiviranje u ekonomske svrhe. Tako se stvara «proces kapitalizacije»; tako se «mrtvi kapital» može «otključati» i pokrenuti proces tzv. «sekuritizacije» nekretnina.
Treće, mora biti pojednostavljeno izdavanje dozvola za rad poduzeća i izdavanje građevinskih dozvola. Općenito je potrebno uklanjanje različitih vrsta «administrativnih barijera», kako bi se pojednostavili uvjeti poslovanja u Hrvatskoj. To je posebice važno za nove inozemne, «greenfield» investicije. Ove investicije mogle bi se poticati i kroz primjenu instituta «slobodnih zona» u Hrvatskoj, što potiče i EU.
Četvrto, prošlogodišnje promjene radnog zakonodavstva omogućile su fleksibilniju primjenu Zakona o radu. To bi trebalo potaknuti legalizaciju «sive ekonomije», otvaranje novih radnih mjesta i povećati «poduzetničke slobode». Naposljetku, svjestan sam da ovo nisu jedini problemi, čije bi rješavanje pomoglo boljoj poduzetničkoj i investicijskoj klimi u Hrvatskoj. Ali sam uvjeren da su to vrlo važna pitanja, koja Hrvatska mora što prije riješiti, kako bi se povećala naša konkurentnost.
Očekujem da ovaj skup dade dodatni poticaj boljem shvaćanju i bržem rješavanju spomenutih problema! Osim toga, moramo još više poboljšati pravni i institucionalni okvir za ekonomsku suradnju, kako bi poslovni ljudi mogli međusobno surađivati na poslovnim projektima.
Smatram da je Hrvatskoj potrebna izgradnja i bolje djelovanje institucija tržišne ekonomije.
Ukratko, želim sasvim jasno naglasiti kako smatram potrebnim kreiranje i provođenje tzv. «reformi druge generacije».
Ove reforme morale bi sadržavati slijedeće «strukturne mjere»: reformu tržišta rada; reformu državne uprave; reorganizaciju izvršne vlasti; unapređivanje regulatorne uloge države (antimonopolističko zakonodavstvo i institucije). One bi morale sadržavati i regulaciju javnih usluga, koje su privatizirane; poboljšanje naplate poreznih prihoda; restrukturiranje različitih sektora gospodarstva; izgradnju institucija za poticanje izvoza i drugo.
Poštovane gospođe i gospodo!
Dozvolite mi da sažeto ponovim:
1. usklađivanje hrvatskih zakona sa pravnim standardima EU i njihovo efikasnije provođenje;
2. brže rješavanje «zemljišnih knjiga»;
3. uklanjanje «administrativnih prepreka»;
4. primjena fleksibilnijih mehanizama tržišta rada, te
5. izgradnja institucija tržišne privrede - sve su to ključne pretpostavke za veća strana ulaganja u hrvatsko gospodarstvo i brži ekonomski razvitak Hrvatske.
Ova regija je već postala «zonom sigurnosti» i sve bolje suradnje na gospodarskom području. A to je najbolje ostvariti kroz razvitak naših nacionalnih ekonomija i ekonomsku suradnju, uz pomoć međunarodne poslovne zajednice!
Zalažem se za ubrzani ulazak Hrvatske, ali i cijele regije, svih zemalja jugoistočne Europe u Europsku uniju.
Pozivam vas da zajednički radimo na tome! Naposljetku, dopustite mi da se zahvalim organizatorima današnje Konferencije, na njezinoj uspješnoj organizaciji i ljubaznom pozivu da održim ovaj govor.
Naravno, na kraju, bit će mi zadovoljstvo odgovoriti na vaša pitanja!
Hvala lijepa!