05.08.2006. - Knin

Govor predsjednika Mesića u prigodi obilježavanja 11. obljetnice operacije "Oluja"

 

Časnici, dočasnici i vojnici,
Sudionici operacije Oluja,
Uvaženi predstavnici tijela državne vlasti,
Dragi građani Knina, dame i gospodo!

Danas, točno prije jedanaest godina u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja hrvatske vojne i policijske snage munjevitom su akcijom oslobodile grad Knin i nastavile oslobađati tada još okupirana područja Hrvatske. Hrvatskim snagama trebalo je svega četiri dana da oslobode velika područja sjeverne Dalmacije, Like, Korduna i Banovine.
Govoreći o vojnom značenju operacije Oluja, na prvom mjestu treba istaknuti činjenicu da se radilo o izvrsno pripremljenoj i provedenoj vojnoj akciji. Svojim rezultatima je s jedne strane omogućila oslobađanje najvećeg dijela okupiranog teritorija Republike Hrvatske, a s druge strane stvorila je uvjete za završetak ratova na području bivše Jugoslavije. Premda su u inozemstvu prije početka Oluje postojale sumnje u sposobnost Hrvatske vojske za postizanjem brze pobjede, munjevito napredovanje i brzi slom protivničkih snaga najbolje su pobili takva predviđanja. U kombinaciji izvrsne uvježbanosti, naraslih borbenih sposobnosti, postizanja strateškog iznenađenja, i vođenja manevarskog rata, hrvatske snage su u najkraćem vremenu postigle zadani cilj. Međutim, značaj Oluje treba promatrati i u širem kontekstu. Operacija Oluja je otvorila vrata zajedničkoj ofenzivi hrvatskih snaga i Armije Bosne i Hercegovine protiv snaga bosanskih Srba. Time je za manje od mjesec dana definitivno oduzeta dotadašnja vojna prednost protivničke strane. Tako je otvoren put političkim pregovorima i postizanju Daytonskog mirovnog sporazuma za Bosnu i Hercegovinu, te Erdutskog sporazuma kojim je mirno reintegriran ostatak okupiranog hrvatskog teritorija.
Uspjeh u pripremi i izvođenju operacije Oluja bio je rezultat odlučnosti Republike Hrvatske da upostavi državno-pravni poredak na cjelokupnom teritoriju. Tadašnje međunarodne okolnosti bivale su sve povoljnije. Do kraja je bila razotkrivena Miloševićeva politika stvaranja ”Velike Srbije” u koju je bio uključen ratni zločin i zločin genocida. Sjetimo se samo Škabrnje i Srebrenice.
U vojnom smislu operacija Oluja je provedena po svim pravilima ratovanja poštujući međunarodne konvencije. Zbog toga treba odati priznanje svima onima koju su je planirali i koji su u tome časno sudjelovali.
Međutim, i u ovoj prigodi ne treba zaboraviti da je nakon završetka vojnog dijela operacije Oluja dijelom zakazala pravna država, da je izostala brza reintegracija oslobođenog područja u politički i pravni poredak Republike Hrvatske.
Zbog toga su se na žalost dogodili i zločini. No, to su bili ekscesi neodgovornih pojedinaca koje treba ne samo moralno osuditi, nego i sudski procesuirati. Zbog čistoće Domovinskog rata i pravedne borbe koju smo vodili, moramo individualizirati krivnju za počinjene zločine i procesuirati odgovorne. Povijest nas uči da to moramo učiniti zbog generacija koje dolaze i koje se trebaju ponosti time što smo učinili stvarajući Republiku Hrvatsku.
Danas su na području koje je oslobođeno u operaciji ”Oluja” u velikoj mjeri sanirane materijalne posljedice rata.
U završnoj fazi je proces obnove i povratka izbjeglica. Izgradili smo demokratske institucije koje svim građanima jamče sigurnost i ravnopravnost, iako se još uvijek događaju incidenti na etničkoj osnovi. Pripadnici nacionalnih manjina mogu nesmetano čuvati i razvijati svoj identitet i sudjelovati u procesima odlučivanja na svim razinama vlasti. Sve to nas je legitimiralo kao demokratsku državu koja prihvaća europske standarde i čvrsto je usmjerena prema Europskoj uniji i NATO-u. Pobjedničke Oružane snage Republike Hrvatske u operaciji Oluja, danas se uspješno transformiraju i prilagođavaju NATO standardima. Ne treba zaboraviti da je naš cilj i ulazak u NATO. Važno je to znati zbog toga što Europska unija i NATO nisu konkurenti, nego partneri.
Obje ove integracije polaze od istih demokratskih vrijednosti i zagovaraju iste standarde.
Upravo zbog takvog pristupa, Republika Hrvatska danas uživa sve veću podršku subjekata međunarodnih odnosa na svom putu prema europskim i euroatlantskim integracijama. Uvjeren sam da ćemo uz tu podršku vrlo brzo savladati trenutne prepreke koje nas još uvijek usporavaju na tome putu.
Svima vama i svim građanima Republike Hrvatske čestitam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti!
Hvala!