Dragi studenti i profesori,

Poštovani sudionici skupa,

Dame i gospodo,

Dopustite da vas na početku sve srdačno pozdravim i to u godini u kojoj ovaj Fakultet slavi 230-tu godišnjicu svoga postojanja.

Prije svega, srdačno vam čestitam ovaj veliki jubilej i želim svaki uspjeh u godinama što dolaze, uspjeh i studentima, i profesorima.

Ujedno zahvaljujem upravi Fakulteta što su me počastili pozivom da budem vaš gost i sudjelujem na ovome skupu na kojem ste predstavili nacionalnu strategiju i akcijski plan modernizacije pravnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Već dosadašnja izlaganja su pokazala da ova tema zaslužuje doista pozornost ne samo stručne već i šire javnosti. Dozvolite mi da se kao pravnik, ali i kao Predsjednik Republike kratko osvrnem, ne samo na dokument o kojem raspravljamo, nego i na širi, politički kontekst u kojem će se on realizirati.  

Prijedlog dokumenta o kojem danas raspravljamo, usredotočuje nas na potrebu traženja odgovra na izazove suvremenog doba. Doba u kojem pravo i pravna znanost imaju sve veći značaj u suvremenim demokracijama.

Ovaj značaj, još je veći u državama koje izgrađuju i jačaju svoj demokratski ustroj. Bez pravne znanosti i pravne struke, bez osuvremenivanja obrazovanja budućih pravnika, nezamisliv je i naš budući demokratski razvoj i postizanje naših strateških ciljeva – ulaska u Europsku uniju i NATO.

Zahvaljujući i pravnoj znanosti i pravnoj struci, zahvaljući našim pravnicima, Hrvatska je danas, općenito govoreći, zemlja stabilnih ustavnih inistitucija, političke kulture koja se razvija, zemlja koja razvija lokalnu demokraciju i civilno društvo.

Slijedom toga, Hrvatska je prepoznata u svijetu kao sigurna i otvorena zemlja, u kojoj se u visokoj mjeri poštuju ljudska, vjerska i prava nacionalnih manjina. Ona danas aktivno sudjeluje u gotovo svim relevantnim europskim i svjetskim forumima i organizacijama.

Ne možemo međutim biti nekritični i ne uočiti da je naša demokracija, institucionalno i u mentalitetu, iskazala i određene slabosti.

Pored općih slabosti demokratskih sustava, u nas demokracija trpi i od funkcionalnih napetosti. Tu mislim na teškoće u usklađivanju potrebe građanske participacije u političkom odlučivanju i nadzoru javnih institucija sa zahtjevom djelotvornosti institucija javne vlasti; mislim na usklađivanje načela supsidijarnosti, razvoja lokalne i regionalne samouprave, posebno financijsku decentralizaciju.

Demokratski poredak u Hrvatskoj nije, k tome, adekvatno odgovorio na naraslu prijetnju korupcije, nepotizma, klijentelizma, neprofesionalnosti, nekompetencije i netransparentnosti pripreme i donošenja odluka na svim razinama javne vlasti. Stoga se ne može zanemariti činjenica da u javnosti postoji nezadovoljstvo funkcioniranjem pojedinih institucija, bilo na lokalnoj, bilo na državnoj razini. U svemu tome nije zanemariva ni odgovornost pravne struke.

Ako demokratski sustav kakav imamo više pogoduje gomilanju i otežavanju problema nego njihovu rješavanju, ako je, k tome skup, podložan korupciji i pogodniji nekompetentnima nego stručnima, onda je jasno da ga valja mijenjati. A mijenjati znači učiniti ga djelotvornijim i jeftinijim.

Ako je dosadašnji sustav sveučilišnog obrazovanja pravnika prevladan, a vaše analize na to ukazuju, onda ga valja mjenjati.

Postavlja se pitanje: Kako to učiniti? Strategija i akcijski plan modernizacije pravnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj na to pitanje daju odgovore. Odgovore koji uvažavaju potrebu prilagođavanja ”bolonjskom procesu”, ali i vaše specifične potrebe. Zbog toga iskazujem podršku ovim vašim nastojanjima usmjerenim na modernizaciju pravnog obrazovanja.

Unatoč svim nedostacima i ne lakim pitanjima pred kojima stojimo, bio sam i ostajem čvrst zagovornik demokracije kao političkog doma ljudske slobode. Sada se radi o tome da taj dom što funkcionalnije i bolje uredimo, a to nije moguće bez vas sadašnjih i budućih pravnika. Zbog toga, kao i do sada, imat će te moju podršku.

Ljudi su danas podjeljeni između globalizacije, čiju pojavu vide, a ponekad i iznose na svojim plećima, i svoga traganja za korijenima, vezama i osjećajem pripadnosti. Obrazovna politika mora se više baviti ovim problemom, jer je obrazovanje jezgra razvoja osobnosti pojedinca ali i društva. Zadatak obrazovanja je da svakoga od nas, bez iznimke, osposobi da razvijemo i iskoristimo naše talente, i naš kreativni potencijal uključujući i odgovornost za naš vlastiti život, i ostvarenje naših osobnih i društvenih ciljeva.

Želim Vam da vaš Fakultet, kao i svi drugi pravni fakulteti u Hrvatskoj i u buduće postižu zapažene rezultate na nacionalnoj i međunarodnoj razini, a na dobrobit naših građana i naše države. Vjerujem da će vam u tome pomoći i strategija te akcijski plan modernizacije pravnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj o kojem smo danas raspravljali.

Hvala!