Govor predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića na radnom ručku Udruženja malih i srednjih poduzetnika Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u The Regent Esplanade hotelu, u Zagrebu, 9. listopada 2006.

Poštovane gospođe i gospodo!
Zadovoljstvo mi je pozdraviti sve prisutne na današnjem radnom ručku! Želio bih razmijeniti sa vama poglede o stanju hrvatskog gospodarstva i poduzetništva!
Hrvatska udruga poslodavaca vrlo je aktivna u razvijanju hrvatskog poduzetništva, posebice u poticanju malih i srednjih poduzetnika, koji su značajni u većini uspješnih tržišnih ekonomija!
Trenutačno je vrlo aktualno prikazivanje stanja našeg gospodarstva kroz različite makroekonomske pokazatelje, koji se periodički objavljuju! Osobno mislim da ove pokazatelje uvijek moramo koristiti uz dužnu mjeru opreza, jer imaju kratkoročne domete i podložni su različitim sezonskim i konjukturnim oscilacijama!
Primjerice, u prvom kvartalu ove godine ekonomski rast iznosio je 6 posto, sa čime bi mogli biti zadovoljni!
Međutim, u drugom tromjesečju, rast BDP-a iznosio je 3,6 posto, sa čime ne možemo biti zadovoljni!
Ako se rast ubrza u preostalom razdoblju, što je realno zbog snažnog rasta kreditne aktivnosti banaka, možemo očekivati godišnji rast BDP-a od oko 4,5 posto. To je zadovoljavajuće, ali još uvijek ispod prosječnog rasta u svjetskoj privredi!
Ipak, smatram da Hrvatska može ostvarivati znatno više stope ekonomskog rasta, od onih koje je ostvarivala do sada!
U tome se slažu brojni inozemni i hrvatski ekonomski stručnjaci! Možemo bolje i više ostvariti u razvoju naše zemlje!
Slično se mogu interpretirati i ostali makroekonomski pokazatelji!
Zbog svega toga, najvažnije je da se snažno usmjerimo na ostvarivanje ključnih ciljeva za 2006., koji su dogovoreni sa MMF-om: rast BDP-a oko 4,5 posto; inflacija od 3,5 do 3,75 posto; ciljani deficit proračuna 3 posto BDP-a, te deficit tekućeg dijela platne bilance oko 7 posto BDP-a!
Međutim, uvjeren sam da osim makroekonomskih pokazatelja, posebnu pažnju treba posvetiti pokazateljima uspješnosti poslovanja hrvatskih poduzeća, tzv. realnog sektora gospodarstva!
Poštovane gospođe i gospodo!
Konkretno, hrvatski poduzetnici – prema podacima FINE – u prvih šest mjeseci ove godine ostvarili su ukupan prihod u iznosu od 269,8 milijardi kuna, te 252,9 milijardi kuna ukupnih rashoda.
Ukupni prihodi su porasli za 14,1 posto; brže od ukupnih rashoda, koji su porasli za 13,6 posto. Ukupni prihodi bili su viši od ukupnih rashoda za 16,9 milijardi kuna, što ukazuje na uspješno poslovanje hrvatskih poduzetnika!
Ostali pozitivni pokazatelji su povećanje broja zaposlenih i porast investicija u dugotrajnu imovinu.
Ali, nakon nekoliko godina prekinut je trend smanjenja iznosa nepodmirenih obaveza! Tako je krajem lipnja ove godine bilo neizmirenih obaveza u visini od 11,2 milijardi kuna, odnosno za oko 4 posto više!
Bilo bi zabrinjavajuće ako bi ova kretanja indicirala povratak nelikvidnosti, koja je početkom 2000. godine predstavljala veliki financijski problem u Hrvatskoj, te je znatno otežavala vođenje stabilizacijske monetarne i fiskalne politike.
Ukratko, pozitivna kretanja u poslovanju hrvatskih poduzetnika bila su: brži rast prihoda od rashoda; porast prihoda od prodaje u inozemstvu, te povećanje investicija, u čemu je najveći doprinos privatnog sektora hrvatske privrede!
S druge strane, negativni trendovi bili su: visoki rast ukupnih rashoda, iako niži od rasta prihoda, djelomično zbog rasta cijene uvozne energije; te povećanje insolventnosti!
Poštovane gospođe i gospodo!
Prema podacima FINE, poslovanje gledano prema veličini poduzetnika i prema vlasništvu, „veliki poduzetnici“ su najznačajnji u svim kategorijama! Slijede brojčano najzastupljeniji „mali poduzetnici“, dok „srednje veliki“ poduzetnici iskazuju najniže udjele.
Ukratko, ukupni prihodi viši su od ukupnih rashoda kod sve tri skupine poduzetnika; s time da je odnos najpovoljniji kod „velikih poduzetnika“, a najmanja razlika prihoda i rashoda je kod „srednje velikih poduzetnika“. Prema vlasništvu, privatni sektor prednjači, a najveća razlika između prihoda i rashoda iskazana je u grupaciji poduzetnika privatnog vlasništva! Iz svih pokazatelja jasno se vidi velika važnost malih i srednjih poduzetnika u hrvatskom gospodarstvu!
U svim razvijenim ekonomijama, mala i srednja poduzeća okupljaju se oko velikih sustava i zajednički imaju veliki udjel u nacionalnim ekonomijama! Isto tako, značajan je udjel privatnog sektora gospodarstva, pa bi se – nakon uspješne i trasparentne privatizacije – udjel privatnih poduzetnika u hrvatskom BDP-u trebao povećati na oko 80 posto!
Hrvatska privreda jaka je onoliko koliko je snažno poduzetništvo u Hrvatskoj! Zbog toga naročito želim istaknuti potrebu efikasnosti u poslovanju hrvatskih poduzetnika!
Primjerice, prosječna stopa „povrata na uložena sredstva“ u hrvatskoj privredi iznosi svega oko 4 posto!
Ovaj indikator smatram najboljim pokazateljem uspješnosti poslovanja poduzetnika! To konkretno znači da poduzetnik može očekivati u Hrvatskoj vraćanje uloženih sredstava za 25 godina!
Ovaj koeficijent dvostruko je manji od prosjeka u zemljama razvijene tržišne ekonomije.
U zemljama OECD-a prosječna stopa povrata iznosi oko 12 posto! To znači da ulagač u tim ekonomijama može očekivati povrat investicije za 8,3 godina!
S druge strane, u hrvatskom gospodarstvu, sektor financijskih usluga (bankarstvo, osiguranje, lizing) ostvaruje stopu povrata na uložena sredstva od oko 20 posto! To znači da investitor može očekivati povrat investicije za 5 godina!
S ovakvim stanjem efikasnosti poslovanja realnog sektora gospodarstva ne možemo biti zadovoljni!
Potrebno je zajednički raditi na unapređivanju konkurentnosti, te efikasnosti poslovanja hrvatskih tvrtki! To je ključno!
Zbog toga podržavam rad Nacionalnog vijeća za konkurentnost i HBOR-a! Profitabilno poslovanje, naravno, nije jedina, iako je najvažnija obaveza svakog poduzetnika!
Poduzetnici, naime, imaju i odgovornost prema društvu, široj zajednici! Strategija „društveno odgovornog poslovanja kompanija“ mora biti integralnim dijelom temeljnog društvenog i razvojnog modela Hrvatske! Zbog svega toga, podržavam „stejkholderski“ pristup, odnosno strategiju „interesnih skupina“, kojim se žele afirmirati opća načela jednakosti, zajedništva i solidarnosti!
Ovaj koncept poslovanja suprotan je neoliberalizmu, a temelji se na tome kako pomiriti zahtjeve za većom efikasnošću poslovanja i društvenom pravdom.
Hrvatska se već opredijelila za novi društveni model! To je europski model razvoja društva i ekonomije, koji mora sadržavati kombinaciju konkurentnosti, i visokog stupnja društvene solidarnosti!
Hrvatski poduzetnici i menadžeri mogu i moraju dati konkretan doprinos bržem gospodarskom razvoju Hrvatske!
Hrvatski poduzetnički sektor, naša privreda mora raditi profitabilno, i to barem na razini prosjeka uspješnih tržišnih ekonomija, te bi morala generirati otvaranje novih radnih mjesta!
Profitabilno poslovanje i kreiranje novih radnih mjesta, uz socijalno odgovorno poslovanje – to su tri ključna elementa nove poduzetničke kulture u Hrvatskoj, za koju se zalažem, a uvjeren sam, koju i vi podržavate!
U takvom modelu, zaposlenici više nisu trošak, već „ljudski kapital“, a njihovo znanje sadržano je u „intelektualnom kapitalu“ tvrtke, dok osnovni cilj poslovanja nije stjecanje kratkoročnih profita, na štetu ostalih stejkholdera.
Također, naše političke elite moraju usvojiti „etiku rasta“, opredijeljenost da djeluju na poticanje razvoja u skladu sa općim dobrom!
Hrvatski model razvoja treba graditi na ekonomskim i socijalnim reformama, koje imaju za cilj ubrzati ekonomski razvoj i povećati zapošljavanje, uz pravedniju redistribuciju nacionalnog bogatstva! Reforme moramo i želimo provoditi zbog sebe, isključivo zbog hrvatskih građana, kojima smo odgovorni, a ne zbog EU, MMF-a, Svjetske banke ili nekog drugog!
Poštovane gospođe i gospodo!
Znam da u poslovanju morate prebroditi brojne poteškoće i prepreke, koje su ili administrativne ili posljedica neusklađenog pravnog sustava, neučinkovitog sudstva; itd.
Uostalom, sve to precizno je prikazano u anketi Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu „Europsko poslovno istraživanje u Hrvatskoj“; izvještaju Svjetske banke „Poslovati u Hrvatskoj 2007“; „Izvještaju o tranziciji 2005“ EBRD; te „Izvještaju o konkurentnosti“ Svjetskog ekonomskog foruma iz Davosa!
Zbog toga, hrvatska država mora voditi stalni dijalog sa uspješnim hrvatskim poduzetnicima; mora osluškivati što bi trebalo učiniti u provođenju ekonomskih reformi da vi poslujete još bolje i efikasnije!? Upravo stoga smo se i našli danas! Sada bih rado saslušao vaše prijedloge i mišljenja!
Želim vam čestitati na organizaciji današnjeg susreta, naročito gospodi Tedeschiju, Popijaču i Žepecu, te vam želim uspješan daljnji rad!
Hvala lijepa!