Poštovane gospođe i gospodo,
Poštovani predsjedniče Katsav,
Poštovani predstavnici izraelskih i hrvatskih kompanija,

U svijetu globalne ekonomije, politika i gospodarstvo usko su povezani. Prilikom državničkih posjeta, već je postala dobra praksa, organizirati susrete poslovnih ljudi dviju zemalja. Stoga, osjećam veliko zadovoljstvo da se nalazimo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, koja je organizirala susrete biznismena iz Izraela i Hrvatske, sa najvišim predstavnicima izvršne vlasti.

Izrael je moderna tržišna ekonomija, koja je razvila posebne trgovinske odnose sa Europskom unijom i SAD. EU je najveći trgovinski partner Izraela. Uslijed krize na Bliskom istoku, usporen je ekonomski rast, ali postoje naznake da će se izraelsko gospodarstvo uspjeti oporaviti pod utjecajem globalne privrede i mjera za poticanje domaće potražnje, te izvoza. Izrael i Hrvatsku povezuju mnoge sličnosti: riječ je o dvije male države koje prolaze kroz proces tranzicije i koje nastoje ostvariti približavanje EU. U svakom slučaju, struktura i visoki stupanj razvijenosti izraelskog gospodarstva, takvi su da postoje veliki potencijali za jačanje gospodarskih veza sa Hrvatskom.

Hrvatska i Izrael nemaju otvorenih političkih pitanja, a u posljednje dvije godine bitno su osnaženi bilateralni odnosi. Povijesno nasljeđe, više ne opterećuje naše dobre političke odnose. Moramo se okrenuti budućnosti ! Mirovni plan SAD, ali i stajališta Europske unije glede rješavanja ove krize, počeo je davati prve rezultate. Želim da se na Srednjem istoku ostvari trajni mir, te da ova regija postane čimbenik stabilnosti u svijetu!

Dozvolite mi nekoliko riječi i o ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj. Prošle godine, stopa rasta «bruto domaćeg proizvoda» (BDP-a) iznosila je 5,2 posto, a inflacija 2 posto. «BDP po stanovniku» iznosi 5100 američkih dolara, a do kraja godine mogao bi dosegnuti (dijelom i zbog intervalutarnih kretanja) razinu od 6000 američkih dolara. Ipak, nismo zadovoljni postignutim. Hrvatska mora držati pod kontrolom deficite platne bilance i državnog proračuna. Započete su strukturalne reforme u gospodarstvu. Ubrzano završavamo izgradnju autocesta, koje nas ekonomski integriraju u Europu. Temeljni ciljevi naše srednjoročne razvojne politike moraju ostati smanjivanje nezaposlenosti i povećavanje izvoza.

Planiramo priključenje Europskoj uniji 2007. godine. Postali smo članicom Svjetske trgovinske organizacije i CEFTA-e. Sklopljeno je 36 ugovora o slobodnoj trgovini i time smo olakšali izvoz iz Hrvatske.

Kakvi su izraelsko – hrvatski ekonomski odnosi? Ostvaren je porast vanjske trgovine, tzv. «klasične robne razmjene». Hrvatska u trgovini sa Izraelom ostvaruje robni deficit, ali je on relativno manji od deficita sa nekim drugim ekonomijama istog ili sličnog stupnja razvijenosti.

Vjerujem da dijelim isto mišljenje sa predsjednikom Katsavom, ali i sa ovdje prisutnim biznismenima, da moramo više raditi da povećamo ukupnu ekonomsku suradnju. Možemo ostvariti znatno povećanje ukupne robne razmjene, uz smanjenje hrvatskog deficita. Tome svakako može doprinijeti i povećanje turističke razmjene. Hrvatska je postala zanimljivo odredište za oko 100.000 turista iz Izraela (godišnje).

Me˙utim, osim «klasične trgovine», želim istaknuti kako je potrebno unaprijediti suradnju i kroz uzajamna direktna ulaganja, transfer tehnologije, te zajedničke projekte i nastup na «trećim tržištima».

Brojni ozbiljni izraelski investitori pokazali su interes za investicije u hrvatsko gospodarstvo. Radi se o visokim tehnologijama, ali i o korištenju hrvatskih luka. Primjerice, moguće je korištenje luke Rijeka za izraelske izvoznike na tržišta srednje Europe i Europske unije.

Međutim, moramo još više raditi na poticajima za strane ulagače. Hrvatska vlada ima moju potporu u liberalizaciji zakona o slobodnim zonama. Izraelski investitori pokazali su veliki interes za ulaganja u slobodne zone.

Također, podržavam uklanjanje «administrativnih prepreka», sa kojima se susreću inozemni ulagači, uključuju˙i i one iz Izraela. O tome smo već razgovarali i vjerujem da smo uspjeli shvatiti koje su to pretpostavke koje bi morali ostvariti da Hrvatska i Izrael ojačaju gospodarske veze.

Moram konstatirati da je na državnoj razini, uspostavljen politički okvir i pravna infrastruktura, potrebna za nesmetano odvijanje ekonomske suradnje između Izraela i Hrvatske.

Potpisano je niz bilateralnih ugovora, pri čemu, kao značajnije za ekonomsku suradnju želim istaknuti slijedeće: ugovor o trgovini i suradnji u gospodarstvu; o poticanju i zaštiti ulaganja; o turističkoj suradnji; zračnom prometu; te o suradnji gospodarskih komora.

Hrvatska je potaknula pregovore za zaključivanje «Ugovora o slobodnoj trgovini» i «Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja».

Ovaj gospodarski Forum i posjet predsjednika Katsava, imaju za cilj uspostavu atmosfere još bolje suradnje između Izraela i Hrvatske.

Uvjeren sam da smo danas taj cilj uspjeli ostvariti!

Hvala lijepa!