12.11.2007.

Govor predsjednika Mesića na sjednici Hrvatske gospodarske komore - Komore Zagreb

 

Poštovane gospođe i gospodo,

Zadovoljstvo mi je pozdraviti sve sudionike današnjeg sastanka u Komori Zagreb.

Želim reći kako sam u toku sedam godina svojeg predsjedničkog mandata posjetio sve Županije i veliki broj gradova u Republici Hrvatskoj.

Međutim, posebnu pažnju želio bih sada posvetiti Gradu Zagrebu i Županiji zagrebačkoj, obzirom na njihov veliki udjel u hrvatskom gospodarstvu.

Svrha moje posjete Komori Zagreb je da se upoznam sa aktualnim stanjem gospodarstva, te sa razvojnim planovima Grada i Županije u idućih nekoliko godina.

Poznato mi je da su izrađeni temeljni strateški dokumenti: strategija gospodarskog razvitka Grada Zagreba, regionalni operativni plan Županije i elaborat o objedinjavanju gradskih javnih poduzeća u Zagrebački holding, koje su izradili Ekonomski institut i Ekonomski fakultet iz Zagreba.

Komora Zagreb djeluje u sustavu Hrvatske gospodarske komore, te njezinu ulogu smatram vrlo važnom.

Grad Zagreb i Županija u ukupnom prihodu hrvatskog gospodarstva sudjeluju sa 57 posto! U ukupnom BDP-u Hrvatske, udjel Zagreba veći je od 30 posto, dok je BDP po stanovniku skoro 80 posto veći od hrvatskog prosjeka.

Svi podaci govore ga je Grad Zagreb, kao glavni grad Republike Hrvatske, ujedno i najveće gospodarsko središte zemlje.

U prvih šest mjeseci ove godine, industrijska proizvodnja, promet u trgovini na malo, broj turističkih noćenja - rasli su brže u Zagrebu od prosjeka Hrvatske. Međutim, Zagreb je ostvario niže stope rasta od hrvatskog prosjeka kod: izvoza, uvoza i realnih neto plaća.

Ukratko, Zagreb predstavlja izuzetan privredni potencijal za razvitak cijele Hrvatske, pa su razvojni planovi Grada Zagreba i Županije od presudne važnosti za ukupni gospodarski razvitak Republike Hrvatske.

Državni zavod za statistiku je 2006. godine po prvi put objavio podatke o bruto domaćem proizvodu po županijama od 2001. do 2003. godine. Godine 2005. procijenjeni BDP per capita za Grad Zagreb je 12.260 eura, a za Zagrebačku županiju 4.850 eura. BDP per capita u Hrvatskoj 2005. godine bio je 8.674 eura.

Udjel gospodarstva s područja Komore Zagreb u ukupnom hrvatskom izvozu 2006. godine bio je 39 posto. U ukupnom hrvatskom uvozu gospodarstvo s područja Komore Zagreb sudjelovalo je sa 65 posto.

Ukupno ostvaren izvoz na području Komore Zagreb 2006. godine iznosio je 4 milijarde američkih dolara.

Ukupno ostvaren uvoz na području Komore Zagreb 2006. godine bio je oko 14 milijardi USD. Dakle, manjak trgovinske bilance je znatan, oko 10 milijardi dolara!

Za izvozno orijentirane tvrtke s područja Komore Zagreb najznačajnija izvozna tržišta su zemlje u regiji, te zemlje Europske unije.

Godišnji prosjek zaposlenih u Gradu Zagrebu je 377.500, a nezaposlenih 40.270. Stopa nezaposlenosti je oko 10 posto i niža je od državnog prosjeka (oko 14 posto).

Najviše zaposlenih u Gradu Zagrebu je u trgovini (64.600) i prerađivačkoj industriji (52.700).

Predviđena stopa rasta zaposlenosti za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju do 2010. godine je 2 posto, tako da bi regija 2010. godine imala ukupno oko 500.000 zaposlenih.

U većini tranzicijskih zemalja djeluje model tzv. metropolizacije, model koncentracije stanovništva i gospodarskih resursa u glavnom gradu. Smatram da nam je potrebna regionalna politika, koja će djelovati na smanjivanje regionalnih razlika u stupnjevima gospodarske razvijenosti.

Dakle, decentralizacija i regionalna politika ne znače usporavanje razvoja Grada Zagreba. Upravo suprotno, privreda Zagreba trebala bi djelovati na razvitak drugih dijelova Hrvatske i tako biti „motor razvoja“, generator razvoja nacionalne ekonomije.

Grad Zagreb ne može se razvijati bez valorizacije svojeg povoljnog geografskog položaja, te na toj osnovi, razvoja industrije i ostalih privrednih djelatnosti.

Zbog toga njegov razvoj zavisi od politike javnih investicija u gospodarsku infrastukturu. To traži veću suradnju sa središnjim vlastima.

Naprimjer, obnova riječke luke, projekt Rijeka Gateway ne može dati pune efekte bez izgradnje kargo centra (robno – distributivan centar za intermodalni prijevoz) u Zagrebu.

Gradsko Poglavarstvo, koliko sam informiran, intenzivno radi na ovome projektu sa kargo centrom iz Graza (u čijem osnivanju je Grad Graz imao ključnu ulogu).

A, s druge strane, bez moderne željezničke veze luke Rijeke sa Zagrebom i srednjom Europom, nije moguće iskoristiti sve potencijale luke Rijeka.

U takvoj viziji, Zagreb može i mora postati međunarodno središte zračnog prijevoza tereta u ovom dijelu Europe. Modernizacija aerodroma Zagreb – izgradnja druge piste i nove zgrade – nužna je pretpostavka daljnjeg razvoja!

Nisam zadovoljan sa time što se realizacija ovog projekta stalno odgađa, iako imamo sve uvjete da se uspješno završi. Hrvatska vlada, te gradovi Zagreb i Velika Gorica, kao i Zagrebačka županija, moraju se dogovoriti oko ovog razvojnog projekta.

Treba spomenuti da stručnjaci smatraju da se lokacije logističkih centara (intermodalnih terminala) moraju poklapati sa lokacijama slobodnih zona. To je slučaj sa Zagrebom.

Tako bi brži razvitak slobodne zone na ovom području mogao služiti i za razvitak moderne industrijske proizvodnje za izvoz.

Formiranje slobodne zone u Varaždinu dobar je primjer takve uspješne politike razvoja.

Za ovakve projekte možemo koristiti sredstva predpristupnih fondova Europske unije, te povoljne kreditne linije Europske investicijske banke.

Na ovom primjeru vidljivo je da se Grad Zagreb (i Županija) mogu razvijati samo u sinergiji sa ostalim dijelovima Hrvatske; uz učinkovitiju suradnju središnje vlasti i lokalne, gradske i županijske vlasti.

Naposljetku, dozvolite mi da vam se zahvalim na vrlo interesantnoj prezentaciji razvojnih projekata Grada Zagreba i Županije.

Drago mi je da možemo razmijeniti mišljenja i analizirati viziju razvoja Grada Zagreba i Županije zagrebačke.

Uvjeren sam, siguran sam da će svaka buduća razvojna politika Hrvatske, morati sadržavati i uvažavati vaše prijedloge za razvitak Grada Zagreba i Županije.

Hvala lijepa!