14.03.2007.

Govor predsjednika Mesića na hrvatsko-grčkom gospodarskom forumu

 

 

Poštovane gospođe i gospodo,

Poštovani gospodine Predsjedniče Helenske Republike,

Poštovani predstavnici grčkih i hrvatskih kompanija,

Veliko mi je zadovoljstvo što se nalazimo u gospodarskoj komori, koja je organizirala susrete uglednih biznismena iz Grčke i Hrvatske.

Naše dvije zemlje razvijaju prijateljske odnose, te dijele identična nastojanja da se kroz političke reforme potaknu ekonomske i socijalne reforme, na dobrobit svih građana.

Grčka je kolijevka civilizacije moderne Evrope, civilizacije Zapada.

Kulturne i trgovinske veze Grčke sa ovim ktrajevima, posebice mislim na Dalmaciju, sežu u daleka vremena.

Grčki mitovi vode Argonaute u Jadransko more, a još u doba mikenske kulture dolazila je grčka roba u sjeverne krajeve Jadrana, koju su prenosili ili Grci sami ili Feničani. Kako to navodi akademik Grga Novak, od 7. stoljeća pr. Kr. dalje možemo bez sumnje utvrditi trgovinu i trgovačke veze između grčkih zemalja i dalmatinske obale.

Manje je poznato, ali svakako je vrlo zanimljivo, jer ukazuje na intenzitet prisutnosti grčke civilizacije u našim krajevima, to da se krajem 4. stoljeća pr. Kr. stvara u Jadranskom moru jedna samostalna država sa grčkim elementom kao vladajućim, grčki „polis“ na otoku Visu, Isejska država, koja je postojala na našem moru punih 300 godina.

Kao i Issa, postojala je samostalna grčka država Pharos, na otoku Hvaru. Grčke kolonije Issa i Pharos bile su u stalnoj vezi sa maticom zemlje i razvijale svoju kulturu, ali i trgovinu.

Danas, naše veze imaju drugačije značenje! Grčka je punopravna članica Evropske unije i susjedna zemlja, koja intenzivno radi na suradnji i prosperitetu u regiji; dok Hrvatska snažno radi na uključivanju u punopravno članstvo EU.

Dozvolite nekoliko riječi o ekonomskim kretanjima u Hrvatskoj i potencijalnim mogućnostima još bolje gospodarske suradnje.

Naša zemlja razvijala se po stopama rasta bržim od EU, tako da je od 1996. do 2005. godine BDP po stanovniku u Hrvatskoj porastao za 55 posto.

U odnosu na prosjek zemalja EU(25), hrvatski BDP po stanovniku narastao je sa 37 posto u 1995., na 46 posto u 2004. godini.

Uzevši u obzir određene korekcije, BDP po stanovniku Hrvatske iznosi oko 55 posto prosjeka EU(25).

Iako se ostvaruju relativno visoke stope ekonomskog rasta, razvoj je još uvijek ispod potencijalnih mogućnosti razvitka Hrvatske.

Zbog toga smatram da postoje veliki potencijali za jačanje maših gospodarskih veza.

Osim toga, mi nemamo otvorenih političkih pitanja, a  bitno su osnaženi ukupni bilateralni odnosi. Ipak, robna razmjena između Grčke i Hrvatske skromnih je razmjera.

Ukupna robna razmjena iznosila je 123 milijuna  američkih dolara, uz deficit na hrvatskoj strani od 55 milijuna američkih dolara.

U 2006. godini ukupni je hrvatski izvoz u Grčku, zbog smanjene isporuke brodova, znatno smanjen te je iznosio 34 milijuna američkih dolara (čak 70 % manje nego u 2005.); sve to u odnosu na 89 milijuna američkih dolara uvoza (40 %-tno povećanje uvoza grčkih roba). Pokrivenost uvoza izvozom u 2006. godini iznosila je svega 38 %.

Poštovane gospođe i gospodo.

Moramo više raditi na tome da povećamo ukupnu ekonomsku suradnju, tako da se kroz to još više unaprijede naši odnosi.

U svakom slučaju, smatram da bi hrvatski izvoznici morali u većoj mjeri koristiti mogućnosti koje pruža vaše tržište.       

Osim toga, trebamo unaprijediti međusobnu suradnju i na drugim područjima: kulturi, znanosti, turizmu, itd.

Uvjeren sam da smo tokom službenih razgovora uspjeli utvrditi koje su to glavne pretpostavke za bolju gospodarsku suradnju.

Područja gospodarske suradnje od zajedničkog interesa su brojna, ali istaknut ću područja gdje postoje najbolji izgledi: u brodogradnji i energetskom sektoru.

Današnji sastanak biznismena ima za cilj da se konkretnije utvrde poslovne mogućnosti; da vi predložite sasvim konkretne oblike ekonomske suradnje.

Na međudržavnoj razini uspostavljen je osnovni politički i pravni okvir potreban za nesmetano odvijanje ekonomske suradnje.

Zaključeni su ključni bilateralni sporazumi, koji daju okvir za poslovanje poduzetnika.

To su dvostrani ugovori o: uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja, izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, gospodarskoj suradnji, prometnoj suradnji, te sporazum između trgovinskih komora dvije zemlje, ali i neki drugi.

Hrvatska izvozna i razvojna banka (HBOR) – u okviru svoje opće politike poticanja hrvatskog izvoza podržat će hrvatske izvoznike, dok će hrvatska Agencija za promociju izvoza i strana ulaganja (APIU) pružiti stručnu potporu grčkim investitorima, koji žele ulagati u Hrvatskoj.

Naposljetku, uskoro bi se trebala održati 3. sjednica Mješovitog hrvatsko – helenskog odbra za gospodarsku suradnju, koji će imati zadatak da sasvim precizno utvrdi kako , kojim modalitetima ojačati međuosbne ekonomske veze!?

Današnji gospodarski Forum i Vaša posjeta Zagrebu, poštovani gospodine Predsjedniče, imaju za cilj uspostavu atmosfere još bolje suradnje između naših zemalja.

Naposljetku, želim vam uspješan rad i mnogo novih unosnih poslova, koji će doprinijeti još bržem razvitku odnosa između Grčke i Hrvatske.

Hvala lijepa!