Poštovane gospođe i gospodo,

Poštovani predstavnici gospodarskih tvrtki,

Veliko mi je zadovoljstvo obratiti se svim učesnicima Kinesko - hrvatskog gospodarskog foruma, jer doista vjerujem da danas gospodarstvo i poduzetnici imaju inicijativu u međunarodnim odnosima, koje su nekad ekskluzivno pripadale političarima i tzv. "klasičnoj diplomaciji". Osobno želim dati doprinos intenziviranju bilateralnih ekonomskih odnosa između Narodne Republike Kine i Republike Hrvatske. Stoga je uz hrvatsku državnu delegaciju, danas ovdje prisutna i skupina hrvatskih gospodarstvenika. Deseta godišnjica naših državnih odnosa, koju smo jučer svečano obilježili, prilika je za analizu dosadašnjih aktivnosti, ali i za sagledavanje mogućnosti unapređenja buduće suradnje.

Hrvatska i Kina samostalno traže svoje mjesto u regionalnom okruženju – europskom i azijsko - pacifičkom, ali i globaliziranom svjetskom tržištu. Naše dvije zemlje suočavaju se sa različitim izazovima, tražeći prikladna rješenja u tržišnim reformama vlastitih gospodarstava i u razvoju demokracije. Dugo vremena u povijesti Kina je bila vodeća civilizacija, svojevrsni "centar svijeta", predstavljajući vrhunac ljudskih dostignuća u znanosti i umjetnosti, ali i ekonomskoj razvijenosti. Danas, u 21. stoljeću, Narodna Republika Kina postala je zemlja koja djeluje kao važan i nezaobilazan čimbenik ravnoteže i stabilnosti u globaliziranoj ekonomiji modernog svijeta, uključivši azijsko - pacifički bazen.

Kina nastoji ubrzati razvoj svoje nacionalne ekonomije, te smanjiti jaz koji ju dijeli od razvijenih tržišnih gospodarstava. Kina je jedna od rijetkih azijskih gospodarstava koja je uspješno izbjegla negativne posljedice velike financijske krize, koja je potresla ovu regiju 1997/98. godine. Čak, što više, Kina je vlastitom, odgovornom ekonomskom politikom dala veliki doprinos ekonomskoj, ali i političkoj stabilnosti ostalih azijskih zemalja.

Iako je razlika u broju stanovnika između Kine i Hrvatska zaista golema, dozvolite mi nekoliko komparativnih pokazatelja. Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, kao međunarodni indikator relativne ekonomske razvijenosti, za Hrvatsku iznosi oko 5000 $, a za Kinu je oko 3600 $. Godišnja stopa rasta BDP-a u 2001. godini, u Hrvatskoj je iznosila 4 % ; u Kini oko 8 %. Stopa ekonomskog rasta kineske privrede vrlo je visoka, dok je posebice značajno što je zasnovana na vrlo snažnom rastu izvoza, preuzimanju moderne tehnologije i velikim stranim ulaganjima u proizvodni sektor gospodarstva. Želim da takav dinamičan rast Kine bude održiv i u nekoliko narednih godina. Hrvatska vlada, također, planira voditi aktivnu ekonomsku i razvojnu politiku, kako bi se postigla viša stopa rasta hrvatskoga BDP-a od oko 7 % godišnje. Iskustvo Kine za nas je vrlo poučno i zahvalan sam kineskom vodstvu što imam mogućnost da se ososbno upoznam sa kineskim "gospodarskim čudom".

Međusobna robna razmjena ispod je potencijalnih mogućnosti naših privreda, uz hrvatski deficit ostvaren u robnoj razmjeni.

Kakve su mogućnosti suradnje na području ekonomije ? Što hrvatsko gospodarstvo može ponuditi Kini i obrnuto ? Ulaskom Kine u Svjetsku trgovinsku organizaciju međusobna ekonomska razmjena može biti intenzivnija. Hrvatska je trenutno – nakon zaključivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju - najmlađa "pridružena" članica Europske unije. Članica je u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Uz pridruživanje zoni slobodne trgovine srednje Europe – CEFTI, potpisali smo oko 28 bilateralnih sporazuma o liberalizaciji trgovine. Prilikom dosadašnjih susreta privrednika i predstavnika državnih administracija obostrano je zaključeno da je suradnja moguća na području kemijske i petrokemijske industrije, brodogradnje, poljoprivrede i proizvodnje hrane, farmaceutske industrije, crne metalurgije i strojogradnje, te naftne industrije i istraživanja nafte i plina. Čini se da postoji interes i na području realizacije krupnih privrednih infrastrukturnih projekata. Posebno bih istaknuo da je Hrvatska postala poželjnim odredištem za vaše turiste, a što dodatno otvara mogućnosti još veće međusobne suradnje, uključujući i ulaganja u hrvatski turizam.

Hrvatska – zbog vrlo povoljnog geografskog položaja i razvijene prometne infrastrukture - Kini može pružiti usluge Zračne luke Zagreb i Luke Rijeka, ali i hrvatskih slobodnih zona, kao distribucijskih centara i proizvodnih centara za evropsko tržište, tržište članica Europske Unije. Grad Šangaj, kao najveće ekonomsko središte Kine, i grad Zagreb, hrvatska metropola, glavni grad i najvažnije ekonomsko središte, povezani su sporazumom o prijateljstvu, koji bi se trebao konkretizirati i u boljem prometnom povezivanju i međusobnoj većoj ekonomskoj suradnji. Vidljivo je da postoje brojna područja moguće suradnje u narednom razdoblju, suradnje koja bi bila od obostrane koristi, bez obzira na geografsku udaljenost.

Ovaj skup privrednika vidim kao priliku da se pobliže identificiraju područja od zajedničkog poslovnog interesa, gdje bi se mogla intenzivirati bilateralna ekonomska suradnja, ali i da se, eventualno, započne na definiranju konkretne suradnje između pojedinih korporacija.

Podaci o trgovinskoj razmjeni govore, da se hrvatski gospodarski partneri moraju više aktivirati u izvoznim aktivnostima, a na našim je državnim administracijama da stvore okvirne preduvjete za to. Bolje ekonomske odnose ne stvaraju samo dobre želje političara, već izravna suradnja gospodarskih partnera, na konkretnim poslovima i na konkretnim komercijalnim projektima. Stoga sam uvjeren da će sastanci privrednika, koji će se održati danas u Šangaju, a relativno brzo, na Međunarodnom jesenskom velesajmu u Zagrebu, sredinom rujna ove godine, na kojem će Kina imati status "zemlje partnera", u konačnici rezultirati poticajnim učincima na buduću gospodarsku suradnju između Republike Hrvatske i Narodne Republike Kine.

Želim vam uspješan rad i završetak ovog gospodarskog skupa.

Hvala lijepo.