Poštovana gospođo i gospodo predsjednici Parlamenata,

Poštovani potpredsjedniče Europskog parlamenta,

Poštovani predstavnici parlamentarnih skupština i međunarodne zajednice,

Poštovani predstavnici hrvatskih vlasti,

Ekscelencije,
Gospođe i gospodo,

Velika je čast za Hrvatsku, koja predsjedava Procesom za suradnju u Jugoistočnoj Europi, biti danas domaćinom Konferencije predsjednika parlamenata Jugoistočne Europe.

Uvijek i svugdje rado ističem važnost uloge parlamenata u demokratskom oblikovanju društva. A kao nekadašnji predsjednik Hrvatskoga sabora, i sâm sam bio dijelom toga procesa, u turbulentnom vremenu kroz koji je Hrvatska tada prolazila.

Preobrazba društva, koja je zajednička gotovo svim zemljama Jugoistočne Europe, dala je dodatnu težinu ulozi parlamenata.

Višegodišnji proces demokratizacije sustava i društva, transparentnosti funkcioniranja institucija, usmjerenost na tržišno gospodarstvo i ostvarivanje koncepta vladavine prava, izraženi su kroz stotine zakona koje su izglasavali upravo zastupnici u nacionalnim parlamentima.

I ne samo to! Njihovu primjenu, bolje od svih ostalih, mogli su u svojoj izbornoj bazi pratiti upravo zastupnici -  predstavnici izabrani od građana.

Pred parlamentima je, dakle, zadaća da usvajaju zakone koji u sebi sadrže nove vrijednosti, a time i odgovornost za usmjeravanje cjelokupnog razvoja društva.

Pristupanjem europskim procesima, naša se regija susrela upravo s tim 'novim vrijednostima' i dragovoljno preuzetom obavezom usvajanja europskih standarda.

Sa zadovoljstvom mogu potvrditi da u hrvatskom parlamentu postoji stranački konsenzus, od presudne važnosti za usvajanje svih reformi s europskim predznakom, koje prolaze kroz zakonodavni sustav.

U vremenu od otvaranja pristupnih pregovora do njihovog završetka, taj je konsenzus od posebne važnosti. Hrvatska se, naime, nalazi u godini otvaranja poglavlja. Njih bismo, kompatibilne s europskim standardima, u idućoj godini željeli u što većem broju i zatvoriti.

Ali, i ovom prilikom želim naglasiti – europske standarde moramo usvajati - zbog nas samih, reforme provoditi - zbog nas samih, zakonodavstvo prilagođavati – zbog nas samih…

Uz to, spremnost za članstvo trebala bi biti pokretačka snaga i mjerilo naših vlastitih nastojanja. A time, nesumnjivo je, primjenjujemo upravo jedan od 'europskih standarda'. Pred nas su postavljeni zadaci koje moramo ispuniti i uvjeti kojima moramo zadovoljiti.

Drago mi je što mogu naglasiti da su naši vlastiti prioriteti u potpunosti sukladni europskima - ostvarivanje pomirenja, tolerancije i suživota unutar naših granica, te razvijanje suradnje, dijaloga i usuglašavanja stavova sa svim zemljama u susjedstvu.

Svjesni smo da dostignuća Hrvatske podrazumijevaju i obavezu da odgovorno surađuje na usvajanju europskih standarda i vrijednosti u našoj užoj i široj regiji.

Politički okvir suradnje - Proces za suradnju Jugoistočne Europe – dobiva sve čvršće konture.

U njemu se zemlje – već etablirane u EU ili sasvim nove članice - potiču na suradnju, međusobnu podršku, kompetitivnost odnosno partnerstvo sa zemljama koje bi tek trebale postati članicama Unije. Gospodarski okvir suradnje, kompetitivnosti i partnerstva pruža tzv. Nova CEFTA.

Oba ova okvira od posebne su važnosti za ostvarivanje ciljeva koji su od interesa ne samo za Republiku Hrvatsku ili širu regiju, nego i za cijeli europski kontinent.

«Europeizirati» regiju znači učiniti je sukladnom europskim standardima. Otvoriti međusobne granice i učlaniti sve zemlje regije u Europsku uniju znači trajno uspostaviti mir i stabilnost na ovim prostorima.

To, međutim, ni u kom slučaju ne treba značiti istovremeni ulazak svih zemalja uže regije u članstvo. Međusobna suradnja dati će i nove poticaje.

Europa je uvijek znala prepoznati i honorirati napore Hrvatske. Vjerujem da će to, primjenom načela individualnog pristupa, učiniti i prema svakoj budućoj zemlji članici.

Pred nama je novo vrijeme - vrijeme u kojem nam se pruža prilika da, zajedničkim donošenjem zrelih odluka, preuzmemo odgovornost za našu regiju. Koliko će one biti od koristi, ovisi, dakle, o nama samima.

Iskustvo nam govori da niti jedan segment procesa europeizacije nije ostavio parlamente po strani.

U ovom NOVOM vremenu, u NOVOJ Jugoistočnoj Europi, parlamentarna suradnja treba biti jedna od čvrstih okosnica i nosioca NOVIH – europskih vrijednosti!

Zahvaljujem!