Poštovane gospođe i gospodo,

Imam izuzetno zadovoljstvo, obratiti vam se na početku svečanosti otvaranja 78. Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma.

Velesajam potiče intenzivne poslovne aktivnosti, predstavljanje i promociju najvažnijih proizvoda i tehnologije, te razmjenu iskustava na poslovnim i stručnim skupovima, koje tradicionalno organizirate. Na ovoj velesajamskoj priredbi sudjeluje oko 1500 izlagača i sudionika iz preko 40 zemalja svijeta.

U sklopu velesajma, održat će se tri međunarodne sajamske priredbe. Ove godine, kao "zemlja partner" hrvatskom gospodarstvu predstavit će se NR Kina, gospodarski najdinamičnija ekonomija i zemlja koja je zbog svojih ogromnih potencijala i tržišta vrlo interesantan poslovni partner. Ove godine imao sam zadovoljstvo i osobno posjetiti NR Kinu i sastati se sa kineskim državnim vrhom.

Dozvolite mi da kažem nešto o tome kako vidim ulogu Hrvatske u globaliziranoj ekonomiji, te kako postići veće učešće naše zemlje u međunarodnoj razmjeni. Male ekonomije nužno su zavisne od ekonomske razmjene sa svijetom. Globalizacija je proces sve intenzivnijeg povezivanja svjetskih gospodarskih, društvenih i političkih čimbenika. Globalizacija je proces koji se ne može zaustaviti, a u kojem želimo sudjelovati tako da se potakne vlastiti ekonomski razvoj.

Prema nekim pokazateljima, hrvatsko gospodarstvo je već u visokom stupnju globalizirano: relativno je visoki udjel izvoza i uvoza u BDP-u, bruto domaćem proizvodu, 23 posto u 2001. godini; ali niži od ostalih tranzicijskih ekonomija, 40,8 posto u 2001. godini; tako da hrvatska ekonomija ima sve karakteristike tzv. "male otvorene ekonomije"; Europska unija odobrila je "asimetričnu carinsku liberalizaciju" za izvoz zemalja iz Jugoistočne Europe u EU; hrvatski financijski sektor je liberaliziran; kapitalni tokovi su bez većih ograničenja, dok su međunarodne transakcije po tekućem računu sasvim liberalizirane, itd. Sve to upućuje na visoki stupanj uključenosti našeg gospodarstva u svjetsko tržište.

U procesu globalizacije, Hrvatska će konvergirati prema zemljama EU, kako bi se nakon višegodišnjeg prilagođavanja nacionalne ekonomije sasvim integrirala u EU. Prijem u članstvo Svjetske trgovinske organizacije, omogućio je Hrvatskoj aktivniju ulogu u svjetskom trgovinskom sustavu. Sa Europskom unijom zaključen je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Međutim, vanjskotrgovinska kretanja Hrvatske upućuju na neke probleme: u razdoblju od 1992. do 2001. godine, hrvatski izvoz kretao se je na prosječnoj razini od 4,4 milijardi $; a u istom razdoblju, uvoz je bio udvostručen. Tako je deficit vanjske trgovine Hrvatske porastao sa 1,1 milijardi $ u 1994. godini, na 4,4 milijardi $ u 2001. Zadnji podaci pokazuju da je "pokrivenost uvoza izvozom" smanjena na svega 47 posto. Ukratko, u zadnjih deset godina kretanje hrvatskog izvoza bilo je relativno stagnantno, a uvoza dinamično.

Stoga, sasvim je jasno da samo "ekonomski rast zasnovan na izvozu" može biti temelj za stabilan i održivi gospodarski razvitak. Više nema smisla praviti razliku između proizvodnje "za domaće tržište" i proizvodnje "za izvoz". Male otvorene ekonomije, kakva je i Hrvatska, zahtjevaju što veće uključivanje u svjetsko tržište, pronalaženje vlastitih specijaliziranih područja u kojima hrvatsko gospodarstvo ima "konkurentske prednosti", tzv. "tržišne niše" i izgradnju vlastitih koncentriranih poslovnih mreža i agresivnih korporacija - "regionalnih igrača". Takva hrvatska poduzeća i hrvatske banke moraju biti tehnološki napredna, inovativna i konkurentna.

Na temelju shvaćanja snažne povezanosti izvoza i ekonomskog rasta, trebala bi proizaći odgovarajuća strategija, skup konkretnih mjera, kao način ostvarivanja željenog cilja. Utvrđivanje jasne izvozne strategije nameće se kao neophodan model gospodarskog razvoja za Hrvatsku.

Zaključci konferencija o održivom rastu, koje su ove godine bile održane u Monterreyu i Johannesburgu, a kojima sam prisustvovao, potvrđuju takav koncept gospodarskog razvitka.

Svi raspoloživi instrumenti makroekonomske politike u 2003. godini i nakon toga, morali bi biti podešeni ostvarivanju toga cilja - porastu hrvatskog izvoza roba i usluga. Naša makroekonomska i razvojna politika svakako bi morala uključiti u svoje ciljeve ostvarivanje većeg autonomnog porasta izvoza, i to mjereno, prije svega, povećanjem "izvoza po stanovniku", kao i povećanjem "relativnog udjela domaćeg izvoza u ukupnom svjetskom izvozu".

Danas nam je potrebna nova kombinacija političke i gospodarske prodornosti, usmjerenosti na razvijanje dobrih ekonomskih odnosa u sklopu povoljnih bilateralnih političkih odnosa. Potreban nam je novi model hrvatske gospodarske diplomacije, koja će političke prednosti pretvarati u ekonomske dobitke.

Vi, hrvatski poduzetnici, s jedne strane, i mi, hrvatski političari, s druge strane, imamo dva zajednička zadatka u izgradnji međunarodne legitimnosti hrvatske države: "politika" bi morala osigurati što niže "troškove ulaska" hrvatskog gospodarstva na nova tržišta i povećavanja relativnih tržišnih udjela na postojećim tržištima, uklanjanjem političkih zapreka i nekomercijalnih (političkih) rizika; dok bi "poduzetnici" morali osigurati konkurentsku sposobnost izlaska na međunarodna tržišta.

Institucija kao što je Zagrebački velesajam, predstavlja pogodno mjesto susreta sa inozemnim poslovnim partnerima i način promicanja gospodarske suradnje Hrvatske sa inozemstvom. U tome, Zagrebački velesajam i njegov menedžment imaju moju punu potporu.

Nedovoljna međunarodna konkurentnost hrvatskog gospodarstva, međutim, predstavlja glavno ograničenje većem porastu izvoza. Dozvolite mi, da kažem nekoliko riječi o tome, i to na temelju analize Bečkog instituta, koju sam nedavno dobio na uvid, i nekih izvješća Međunarodnog monetarnog fonda.

Ključni indikatori konkurentnosti gospodarstva (osobni dohoci, produktivnost i jedinični troškovi rada) manje su povoljni u Hrvatskoj od onih u drugim tranzicijskim ekonomijama. Jedinični troškovi rada hrvatske prerađivačke industrije (tj. osobni dohoci u odnosu na produktivnost) znatno su viši prema drugim zemljama u tranziciji.

To smanjuje našu troškovnu konkurentnost u odnosu na konkurentnost zemalja EU, te smanjuje mogućnosti porasta hrvatskog izvoza. Sasvim je jasno da će biti potrebno povećati međunarodnu konkurentnost hrvatskog gospodarstva, kako bi se ostvario snažniji porast hrvatskog izvoza, po stopama rasta znatno iznad stopa rasta bruto domaćeg proizvoda, ali i uvoza.

Samo tako se može ostvariti ekonomski razvoj, koji bi omogućio smanjivanje nezaposlenosti. Osim toga, stopa rasta BDP-a morala bi biti viša od kamatne stope na inozemno zaduženje, kako bi se osiguralo redovito servisiranje vanjskih dugova.

Hrvatska izvozna strategije morala bi biti usmjerena na članice EU-15, EFTA-e i CEFTA-e, te zemlje jugoistočne Evrope. Sa ovom skupinom od oko 25 zemalja, ostvaruje se preko 80 posto hrvatskog izvoza. Udjel hrvatskog izvoza u uvozu EU-15 smanjen je sa 0,42 posto u 1995. godini, na 0,26 posto u 2000. godini. To ćemo morati promijeniti.

U prvoj fazi realizacije hrvatske izvozne strategije za koju se zalažem, hrvatski poduzetnici, morali bi djelovati na poticanju klasične vanjskotrgovinske razmjene. Međutim, u kasnijoj fazi, bilo bi nužno iz faze "trgovačke usmjerenosti" prijeći na "kapitalski i poduzetnički pristup", kroz hrvatski izvoz kapitala i direktna investicijska ulaganja hrvatskih poduzetnika.

Kroz kapitalski i poduzetnički pristup moći će se održati dugoročna izvozna sposobnost hrvatskog gospodarstva, te zadržati relativne tržišne udjele na novim i starim tržištima. Za takav poslovni nastup na inozemnim tržištima, uključujući i tržišta srednje i jugoistočne Europe moramo osposobiti hrvatski poduzetnički sektor, naše izvozno gospodarstvo. U tome znatan doprinos može dati i međunarodni Zagrebački velesajam.

Poštovane gospođe i gospodo!

Od hrvatske poslovne zajednice, hrvatskih poduzetnika okupljenih na ovom skupu, očekujem da dadu svoj doprinos rješavanju razvojnih problema Hrvatske. Rješavanje brojnih i odgovornih zadataka u gospodarskom razvitku naše zemlje nije moguće bez pomoći hrvatskih poduzetnika, te bez široke, rekao bih konsenzualne potpore hrvatskih građana. Državna politika ima u tome vrlo važnu ulogu.

Želim vam uspješno poslovanje, svim zemljama sudionicama, kao i svim gospodarstvenicima, te Zagrebačkom Velesajmu, kao organizatoru ove međunarodne poslovne priredbe.

Dozvolite da ovogodišnji 78. Jesenski međunarodni zagrebački velesajam proglasim otvorenim.

Hvala!